Hrvatski rodoslovci iz SAD-a u starom kraju

Neumorni promotor hrvatskog nasljeđa i rodoslovnih istraživanja među našim iseljenicima u SAD-u i njihovim potomcima, autor njima namijenjenog priručnika „Searching Your Croatian Roots“ i administrator Facebook-stranice „Croatian Heritage and Genealogy“ i član našeg Društva g. Robert Jerin, i ovog je ljeta u Hrvatsku doveo skupinu od dvadesetak Amerikanaca hrvatskog porijekla zainteresiranih za obiteljske korijene.

Njihovo je putovanje počelo 14. srpnja 2021. godine u Zagrebu, da bi se zatim preko Opatije uputili do Istre i nakon toga brodom nastavili put duž jadranske obale, sa zaustavljanjima na Krku, Rabu, u Zadru, Kornatima, slapovima Krke i Trogiru, otkud će se preko Karlovca i Žumberka vratiti u Zagreb te krajem srpnja odletjeti natrag u SAD. Ne bude li problema s pandemijom, potkraj kolovoza trebala bi stići još jedna takva skupina…

U ponedjeljak, 19. srpnja 2021., kad su se ova srpanjska grupa nakon posjeta Pagu zaustavila u Zadru, na brodu kojim putuju skupinu je posjetio naš član Vladimir Matek, koji boravi u jednom obližnjem mjestu, im je u kraćem izlaganju ukratko predstavio rad Hrvatskog rodoslovnog društva i probleme s kojima se u svom radu na ovim našim područjima više nego burne povijesti susreću rodoslovni istraživači.

Kako je mogao konstatirati iz razgovora koji su prethodili izlaganju, dio pripadnika druge ili treće iseljeničke generacije ima problema s razumijevanjem povijesnih činjenica. Zbunjuje ih primjerice to da u američkim imigracijskim dokumentima koji se na njihove pretke piše da su došli iz Austrije, iz Italije, iz Jugoslavije ili iz Dalmacije, gotovo nikad iz Hrvatske, zašto su dokumenti koje eventualno uspiju dobaviti iz Hrvatske nerijetko na jezicima koje ne razumiju itd., zašto dokumenata iz nekih razdoblja nema, itd.

Drugi dio sudionika ovog putovanja ozbiljno je već uznapredovao u izradi svojih obiteljskih stabala i istraživanju pojedinih istaknutih ličnosti u njima, ali se sada našao blokiran time da iz daleka, s one strane oceana, ne mogu doći do informacija koje bi im pomogle da neke stvari razjasne ili spoznaje prodube.

Stoga je Matekovo izlaganje bilo usmjereno baš na razjašnjavanje tih poteškoća: ovisno o trenutačnim vlastodršcima ili crkvenim pravilima zapisi su u matične knjige unošeni na različitim jezicima (latinski, njemački, talijanski, mađarski, hrvatski). Ratovi, promjene vlasti, potresi među kojima su oni lanjski teško oštetili i zgradu Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, imaju kao posljedicu nedostatak sredstava kojima bi se platilo istraživače, presnimavanje i/ili digitalizaciju pojedinih fondova, tako da je golemi dio građe koju se uspjelo sačuvati tek djelomično sređen i katalogiziran. Primjerice, u zaista sjajnom Državnom arhivu u Zadru sačuvani su spisi svih zadarskih javnih bilježnika od 13. stoljeća. U njima su sve nekretninske transakcije, nasljedstva i razni dugi ugovori, ali dosad nije bilo sredstava da netko iz njihova sadržaja izvuče iako imena stranaka i tematskih područja kako bi se namjernicima olakšalo pretraživanje. Stoga se svatko tko u tim stotinama fascikala i tisućama stranica spisa želi naći nešto što bi se odnosilo na njegovu obitelj mora naoružati golemom količinom strpljenja i slobodnog vremena i popratnih podataka, bez jamstva da će zaista naići na nekog od predaka…

S obzirom na burnu povijest ovih krajeva, svaki rodoslovac treba biti svjestan da u župnim, biskupijskim ili državnim arhivima nedostaju dokumenti iz pojedinih razdoblja: neki su od raznih okupatora uništeni ili otuđeni i nikad nisu vraćeni, a mnogi su pak propali od starosti i neadekvatne pohrane prije nego su prepisani ili snimljeni.

G. Robert Jerin (na slici lijevo) s V. Matekom na brodu kojim skupina koju vodi posjećuje jadranska mjesta i atrakcije

Isto tako, nije sigurno da je u mjestu rođenja koje je zapisano u nečijem osobnom dokumentu (posebno kad je riječ o američkim imigracijskim dokumentima) bilo i sjedište župe u kojoj ta osoba krštena i gdje bi se trebale nalaziti matice koje se na nju i njene pretke odnose. Ponekad je došlo i do promjena granica biskupija: neke su ukidane (poput Ninske 1826.) i pripajane drugima, neke nove su osnivane pa su u njih premještane i pojedine župe…. Nekim je sudionicima ove skupine novost bila i informacija da su župe od 1827. godine morale biskupijskim i podžupanijskim arhivima dostavljati i kopije te godine u matične knjige unesenih zapisa, tako da se – ako negdje iz prije navedenih razloga nema matičnih knjiga – može u Državnim arhivima pojedinih regionalnih centara ili u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, odnosno, u biskupijskim arhivima, provjeriti postoje li te parice i onda iz njih dobiti tražene izvode.
Na kraju svog izlaganja predavač je istaknuo i važnost suradnje pojedinih istraživača te naglasio kako je i sam do nekih za njegovu obiteljsku povijest jako bitnih podataka došao tim putem. Na web stranicama Društva bio je objavio dio svog istraživanja i neke dvojbe oko pojedinih osoba, nakon čega mu se javio jedan drugi član Društva koji je – istražujući na sasvim drugom mjestu nešto sasvim drugo – naišao na neke dokumente u kojima se spominjalo prezime Matek, što je pomoglo te dvojbe razjasniti.

Dodao je i kako je večer prije sudjelovao u Zoom-konferenciji na kojoj j bilo riječi o mogućnostima suradnje između Hrvatskog rodoslovnog društva i novoosnovanog hrvatskog ogranka Brazilskog rodoslovnog društva. Kao jedna od mogućnosti navedeno je i to da oni koji s tako velike udaljenosti ne mogu razriješiti pojedine probleme oko pronalaženja vlastitih korijena pošalju upit na Facebook-stranice našeg Društva, jer je vrlo vjerojatno da će se među članovima ili onima koji prate naše aktivnosti naći netko već istraživao pojedinu župu ili prezime (o mnogima su objavljeni i prikazi na web-stranicama Društva) i tko bi mogao pomoći pojedinim objašnjenjima ili usmjeravanjem prema najmjerodavnijim izvorima.

Naši sunarodnjaci iz SAD-a uz Facebook-stranice „Croatian Heritage and Genealogy“ koje vodi g. Jerin, u kojim sudjeluje i više članova našega Društva, i na kojima su mnogi slični upiti već dobili korisne odgovore, također imaju tu mogućnost. Prije toga bi ipak bilo korisno na web-stranicama društva provjeriti što je o pojedinim temama ili prezimenima već objavljeno…