Izložba o rodoslovlju u predvorju Gradske knjižnice Zagreb: “Knjiga u službi rodoslovnog istraživača”

Prošle je godine navršeno deset godina od osnivačke skupštine Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“. Tim je povodom u predvorju Gradske knjižnice Zagreb (Starčevićev trg 6) u ponedjeljak, 18. siječnja, otvorena izložba „Knjiga u službi rodoslovnog istraživača“. Prva takva izložba u istom prostoru održana je 2006. godine.

Izložba koja će tamo biti do 15. veljače podijeljena je u tri dijela: (1) „ONI“ prije nas i Vas, (2) „Mi“ sada i (3) „Vi“ budući. U prvome dijelu izložba prikazuje vremensku liniju prezimena u Hrvatskoj nastalu mukotrpnim pretraživanjem arhivskih i drugih knjiga te zbirki dokumenata, kao i danas neizbježnog interneta od strane članova Društva, upućujući tako potencijalne buduće rodoslovce na moguće izvore podataka – od obiteljskih dokumenata do crkvenih matica i Stanja duša, državnih arhiva te sudskih, katastarskih i bilježničkih u njima pohranjenih spisa.

izlozba
Izlošci s izložbe “Knjiga u službi rodoslovnog istraživača”

Tu je npr. neizostavni rodoslovni priručnik Mladena Pavera i Gordana Gledeca, tu su studije o stanovništvu pojedinih naselja ili otoka, knjiga koja prikazuje glasoviti Grimaldijev katastar zadarskog područja iz 1709. godine uz popise vlasnika pojedinih zemljišnih čestica. Stanovnici određenog broja hrvatskih mjesta ili krajeva naći će u tom izlogu i knjige koje sadrže popise prezimena koja su kroz povijest zabilježena u tim naseljima, rodoslove pojedinih obitelji, a mnoge će možda iznenaditi i naslov „Croatan Indijanci – od legende do istine“ knjige koju je 2014. godine objavio inž. Božidar Ručević.

Tu su i zadnji tiskani radovi članova Društva te prvi broj časopisa za genealoge „Rodoslovlje“ u kojem su pojedini članci prevedeni i na strane jezike, ali i neka starija izdanja koja svakom istraživaču vlastitog ili nekog drugog rodoslovlja mogu biti od koristi.

Izložbu upotpunjuju i reprodukcije nekoliko obiteljskih stabala poznatih velikaških rodova iz hrvatske povijesti, ali i više vrlo dekorativnih rodoslova nekih – recimo tako – sasvim običnih hrvatskih obitelji. Ljubitelje povijesti će zacijelo privući i izložena kopija popisa puntara – sudionika glasovite seljačke bune u Hrvatskom zagorju 1573. ili najstarijih prezimena zabilježenih u Gradecu kako se nekada zvalo naselje koje se nalazilo na području današnjeg zagrebačkoga Gornjeg grada i uz njegove zidine.

Tu je, naravno, i opis aktivnosti Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“ s pozivom svima koje rodoslovlje zanima da se uključe u rad Društva, jer kroz razne aktivnosti – od predavanja i radionica do suradnje s drugim članovima – mogu doći do mnogih za vlastita istraživanja dragocjenih spoznaja.

S obzirom na velik broj korisnika knjižnoga fonda Gradske knjižnice i posjetitelja tamošnje čitaonice, koji ulazeći u prostorije same Knjižnice neizbježno moraju proći pored izloga u predvorju u kojima je izložba postavljena, za pretpostaviti je da će se barem dio njih zainteresirati za rodoslovlje i rad Društva.

I na kraju: članovi Društva koji su tu vrlo zanimljivu i poticajnu izložbu ne samo pripremili i osmislili, nego i postavili, što nije bio nimalo lak i jednostavan zadatak, samozatajno su nastojali ostati što diskretniji.

 

Vladimir Matek

Od 2009. do 2013. bio je hrvatski veleposlanik u Stockholmu, a prije toga pri OESS-u i međunarodnim organizacijama u Beču (2002. – 2008.) te pri Vijeću Europe u Strasbourgu (1996. – 2000.). Prije ulaska u diplomaciju radio je – iako je diplomirao medicinu - kao vanjskopolitički novinar u „Večernjem listu“, a bio je i dopisnik „Vjesnika“ iz Pariza. Od umirovljenja potkraj 2013. godine istražuje obiteljsku povijest.

Možda vam se svidi

5 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Deseta obljetnica Hrvatskoga rodoslovnoga društva ”Pavao Ritter Vitezović” trebala bi predstavljati ponosni događaj u povjesnici svakog naroda pa tako i u nas Hrvata, a zapravo započela je bez popratnog nadnevka otvorenja, bez pozdravnih riječi i okupljanja gdje bi si članovi mogli stiskom ruke izraziti sreću što smo uspjeli iznjedriti društvo, a k tome sve i bez prisutnosti medija te tako sve skupa zamagljeno anonimnosti i skromnosti autora njene postave kao da se sve dogodilo onako usput.
    Ništa ne razumijem, a Vi?

  2. Kazimira Jovović says:

    Pogledala sam izložbu rodoslova u predvorju knižnice, i jako mi se svidjela, članovi koji su se prihvatili tog posla, zaista su se potrudili, i uspijeli prezntirati ono čime se društvo bavi. Slažem se sa gosppodinom Ručevičem , da je šteta što prilokom otvaranja izložbe mije naapravljeno druženječlanova i nečlanova, kao što je to bilo na otvaranju prve izložbe prije nekoliko godina, nekoliko riječi o društvu tadašnjeg predsjednika društva, i onda zajedničko razgledavanje izložbe.I to malo, dalo je neki jači značaj trudu oko postavljanja izložbe.

  3. mladen paver says:

    Je li prerano zaključivati kakav rezultat dobijamo od ove izložbe u koju su toliko znanja, vještine i truda uložili njeni autori gđa Dunja Linarić, dipl.arhitekt i g.Dragutin Hmelina, dipl. inž.elektronike i potpredsjedmnik našeg Društva? Svrha tolikog zalaganja bilo je pridobijanje novih članova. Isto tako bilo bi zanimljivo doznati kakvi su izgledi da se taj postav ne ugasi zatvaranjem Izložbe u Gradskoj knjižnici Zagreb, več da se ponovi i – kako se moglo ćuti – i u Splitu i predvorju Hrvatskog državnog arhiva. Tada bi se mogli izbjeći propusti oko njenog otvaranja koji su se – i u najboljoj namjeri – desili organizatotima.- Zbog tog truda i tezultata dugujemmo im iskrenu zahvalnost.

  4. Božidar Ručević says:

    Da, da – s ovim komentarom g. Mladena Pavera i prijedlozima se u cijelosti slažem!

  5. Vladimir Matek says:

    Kad sam pisao prikaz izložbe, moja je namjera bila istaknuti hvalevrijedan trud njenih autora. Čak sam s njima i telefonski razgovarao. No, g. Hmelina je inzistirao na tome da ga se ne spominje, tako da slijedom toga nisam mogao spomenuti ni gđu. Linarić. Zato je prikaz i završio onom pomalo neobičnom rečenicom o samozatajnosti i diskreciji, pa zahvaljujem g. Paveru što je obznanio njihova imena. A prijedlog da se izložba sačuva i po mogućnosti postavi još ponegdje sa zadovoljstvom podržavam.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.