Osvrt g. Božidara Ručevića objavljen je i u Vjesniku od 6. listopada.
Napisati crticu o knjizi Pred zagonetkom obiteljskog stabla vrlih autora Mladena Pavera i Gordana Gledeca naprosto je nemoguće, a da se u tom osvrtu ne koriste i riječi iz njihova uratka, a to stoga, jer boljih i tečnijih rodoslovnih misli u hrvatskom jeziku jednostavno nema! Zato zaputimo se u njihov prikaz svijeta predaka i potomaka, i to čitajući i pamteći zapise ovog Priručnika za istraživanje obiteljskog rodoslova u kojem rečenice znalački teku i stručno objašnjavaju genealoški nauk kroz misli esejističkih vrjednota, koje plijene pažnju dobronamjernog štioca sve od znanstvene ozbiljnosti do beletrističke ugode.
Kad se iscrpe i zapišu sve prastare riječi mnogih kazivača te zabilježi i objasni upravo rođena želja da se krene u naizgled nemoguću misiju rodoslovnih istraživanja, pa ako i tada spiritus movens i velika znatiželja nadjačaju prvotne poteškoće – postaje se dostojnim krenuti nedovoljno obilježenim putovima istraživanja vlastitog rodoslovlja. Jednima taj duh pokretač bude, na primjer, starovirski način pripreme čobanca, a drugima kao ovdje zapisi i tajne iz bakine škatulje, ali uvijek sve to, jednima, drugima ili trećima – završava pitanjima: tko su bili, gdje su živjeli i što su radili ti naši dragi ljudi, bez kojih niti nas ne bi bilo!?
Dalje nas knjiga poput dobrog udžbenika vodi kao stručni uradak, koji korisnim uputama objašnjava zašto, kako i gdje sa svojim rodoslovom započeti, i to kroz zanimljivo prikazanih šest koraka. Predložen je i prvotni obiteljski list te vježbe iz antroponomastike. G. Mladen Paver, autor tri četvrtine teksta ove knjige, nastavlja obiljem podataka o genealogiji, maticama, arhivima i povijesti kao potki iz koje izvire i rodoslovna znanost. U tom dijelu knjiga donosi prigodni latinsko-hrvatsko-engleski rječnik, neobično vrijednu bibliografiju i prikaz rada i truda za ostvarenje vlastitog rodoslovnog istraživanja koja dosižu više od 30 raznolikih obiteljskih kronika s preko tristoljetnim rodoslovnim stablima, gdje svi tekstovi polako i potiho dosižu vrijedne i trajne znanstvene razine, a provjereni zapisi se broje u nekoliko desetina tisuća jedinki.
Poglavlje naslovljenom crticama opet štioca vraća na vrela i dokumente, koji nas mogu i razonoditi, ali i dodatno potaknuti na rodoslovne pretrage kao što autora g. Mladena Pavera začara onaj prvotni papir iz bakine škatulje na početku knjige. Hvala Bogu i autoru g. Mladenu Paveru za to!
U posljednjoj četvrtini knjige pod naslovom Računala i rodoslovlje autor g. Gordan Gledec zavidnom stručnošću objašnjava mnoge računalne mogućnosti u prikupljanju, pohrani, širenju i razmjeni rodoslovnih podataka. Među rodoslovne istraživače uvodi nove radne pojmove i poglede uporabom svoga velikoga znanja, ali i saznanja drugih autora te temeljem toga rodoslovce dijeli u tri skupine: penjači po obiteljskom stablu, tradicionalisti i povjesničari generacija. Razmislimo i mi štioci u kojoj skupini sebe pronalazimo? Nadalje upućuje čitatelje i rodoslovne istraživače kroz primjere brojnih zapisa svojih predaka i/ili potomaka na raznolike shematske prikaze obiteljskih stabala, te otvara nove faktore slobode kroz mogućnosti pojedinih računalnih programa, koje znalački i usporedno opisuje i djelomice vrjednuje. Posebno je dobrodošao naputak o pohrani starih fotografija, njihovu skeniranju i načinima čuvanja. Upućuje nas na srodna društva i moguću komunikaciju s njima, kao i na osobne ili obiteljske web stranice nekolicine članova našeg društva.
Ovim svojim uradkom suautor ove knjige g. Gordan Gledec dokazuje svoje veliko računalno znanje i energiju koju nesebično troši strpljivim uputama puku, ali i uredništvom na www.rodoslovlje.hr, i to svima nama na korist!
Stoga nije čudo da akademik Petar Šimunović u pogovoru ove knjige – pisane i našem zavičaju i domovini na čast i čest – zapisuje: Sprijateljimo se s ovim Rodoslovnikom. Neće nas razočarati! Zaputimo se u svijet svojih predaka. I kad smo poneseni tragovima osobne, obiteljske znatiželje, budimo svjesni da radimo opće koristan posao i da pridonosimo svoj obol narodnosnim genealoškim spoznajama.
Za očekivati je da će na kakvoćom škrtom izdavačkom nebu ova knjiga doseći razinu dugovječne uspješnice. Svi srcem to želim!
Na ovaj osvrt na knjigu Pred zagonetkom obiteljskog stabla autora Mladena Pavera, novinara u miru i dr. sc. Gordana Gledeca, docenta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva – dobio sam čitav niz ugodnih riječi s istaknutim velikim iščekivanjem promocije ovog Priručnika za istraživanje obiteljskog rodoslova. Pismom ili telefonom javio se niz članova rodoslovnog društva, ali i inih čitatelja našeg Web-sjedišta (Poštovani: Jadranka Kaštelan, Mladen Paver, Blanka Orešković, Željko Mateljan, Branka Starčević, Ivanka Rebrović, Ana Brkić , Ljudevit Meze, Milivoj Tomašković i Nikola Debelić). Prve dvije crtice prenosim u cijelosti.
Hvala na vašem lijepom osvrtu te s nestrpljenjem očekujem predstavljanje knjige i susret s autorima. Drago mi je da se ostvarilo ono na što smo mi iz prve radionice odavno nagovarali g. Pavera. Tada pripremljen tekst pročitala sam "u jednom dahu"! (Jadranka Kaštelan, dipl. ing.)
Hvala ti za ove nadahnute retke pažnje. Majstorski ih sročio – "da riječima bude tijesno, a mislima široko". (Mladen Paver, novinar)
Ništa iz našeg društva nije domovinom jače odjeknulo, nego izlazak ove knjige, koja danomice nizom promocija nastavlja svoj put opstoja, pa tako i predstavljanjem u srijedu 2. prosinca 2009. u 19.00 sati u Družbi braće hrvatskog zmaja, i to u njihovoj dvorani u kuli povrh Majke Božje od Kamenitih vrata.
Zahvaljujem autorima na poklonjenoj knjizi "Pred zagonetkom obiteljskog stabla", koja stručno, a jednostavno – upućuje čitatelja u zanimljivi svijet rodoslovlja i metodologiju njegova istraživanja!
Odjeci na knjigu "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" danomice pristižu, i to kako na moju adresu, tako i na adrese autora!
Gospođa Mira Hercigonja-Szekeres, predsjednica Udruženja klasičara u nas - bilježi: "Knjiga me je oduševila, sada moram pronaći gdje je mogu kupiti da je darujem nekima od rodbine koje bi također zanimala." (14. prosinca 2009.)
Uvaženi Inoslav Beker, dopisnik "Jutarnjeg lista" iz Rima izvrsno lakonski izreče: "Tekst je fascinantan, svaka čast!" (14. prosinca 2009.)