Mali Babilon u Varaždinskim Toplicama
Popisi kraljevskog poreza 1598., danas pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, otkrivaju nam i 75 prezimena iz ondašnjih Varaždinskih Toplica. Više u tekstu Mladena Pavera.
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Popisi kraljevskog poreza 1598., danas pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, otkrivaju nam i 75 prezimena iz ondašnjih Varaždinskih Toplica. Više u tekstu Mladena Pavera.
U Hrvatskom državnom arhivu čuva se i jedna isprava starija od 400 godina, u kojoj su između ostalih popisani i stanovnici Đelekovca. Više u tekstu Mladena Pavera…
U srijedu, 5. prosinca u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu (Marulićev trg 21, soba 28, prizemlje lijevo) dr. sc. Domagoj Vidović održat će predavanje pod nazivom “Škakljiva hrvatska prezimena”.
Iz časopisa “Hrvatsko zagorje” prenosimo tekst o prezimenima iz Mihovljana, autora g. Mladena Pavera. Popis najstarijih prezimena načinjen je prema maticama krštenih iz 1733. godine.
U posljednjih 6 mjeseci, Slobodna Dalmacija objavila je dva teksta o onomastičaru dr. sc. Domagoju Vidoviću u kojem on govori o neobičnim prezima Splita i Dalmacije. Zamolili smo ga da za naš portal pripremi tekst na istu temu.
Vinko Matošin (Primoštenu, 1939.) autor je rodoslovnih knjiga o Primoštenu. Njegova druga knjiga “Primoštenska prezimena, imena i nadimci od 1386. do 2001. godine“ upravo je u tisku u suradnji s Državnim arhivom Šibenika i Ministarstvom kulture. Donosimo osvrt…
Sedmi sastanak Kluba rodoslovaca održat će se u četvrtak, 19. travnja 2012. godine u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21, u dvorani broj 28, poznatoj kao “Multimedijska čitaonica”. Dvorana se nalazi u istočnom prizemlju.
Alaupovići su jedna od najpoznatijih srednjovjekovnih obitelji u Bosni, čiji potomci danas žive ne samo u srednjoj Bosni nego i u Hrvatskoj. Korijeni Alaupovića sežu do 1333. godine kada se prvi put spominju u pisanim dokumentima. Tekst o Alaupovićima napisao je Raif Čehajić, autor weba rodoslov.ba.
Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
U Hrvata se vrlo rano javljaju prezimena; stoga je svakom rodoslovcu onomastička i genealoška pojavnost vlaških imenskih osnova u osobnim istragama zanimljiva i važna. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
Više