Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Iz Pregrade u Hrvatskom zagorju doznajemo da su u izdavačkoj kući Matis d.o.o. prionuli završnim radovima na knjizi “Pred zagonetkom obiteljskog stabla – priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova“ autora Mladena Pavera i dr. sc. Gordana Gledeca. Bit će to prva knjiga ove vrste na književnom tržištu Hrvatske.
Iz Programa javnih potreba u kulturi za 2009. godinu Kulturno vijeće za vrednovanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba dodijelilo je HRD-u sredstva za financiranje Priručnika za istraživanje obiteljskog rodoslova “Pred zagonetkom obiteljskog stabla” g. Mladena Pavera u iznosu od 10.000 kuna.
Leksik prezimena SR Hrvatske djelo je Instituta za hrvatski jezik i filologiju HAZU. Urednici su mu bili akademici Valentin Putanec i Petar Šimunović, a rađen je na temelju popisa stanovništva 1948.godine. Kad se pojavio, bio je jedinstveno djelo ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i među svim slavenskim narodima.
Na adresu našeg Društva stigne ponekad zamolba osobe koja je izgubila veze s nekom granom svog roda, da ju opet pokušamo spojiti s izgubljenim rođacima. Do sada sam imao dva takva slučaja s potomcima naših iseljenika, ali i nekoliko “domaćih”. Na kraju zadnjeg takvog slučaja izgleda da bi se tu našlo iskustvo, možda zanimljivo i za nekog drugog istraživača rodoslova…
Temeljit i strog prema sebi, Josip Adamček godinama je “rudario” po arhivima u Zagrebu, Grazu, Beču i Budimpešti i odatle nam donio niz dotad nepoznatih dokumenata koji, u cjelini, bacaju novo svijetlo na opće prilike Zagorja u XVI stoljeću, a osobito na uzroke i pripreme najvećeg ustanka hrvatskih i slovenskih kmetova protiv feudalnog sustava. Njemu treba zahvaliti između ostalog i to što danas pouzdano znamo za najstarija prezimena u Oroslavju, koje je bilo u žarištu Gupčeve bune 1573. godine. Ta ćemo prezimena iznijeti na temelju pet dokumenata., od kojih je – do Adamčekovih istraživanja – javnosti bio poznat samo jedan.
U petom nastavku priče o zagorskim prezimenima, Mladen Paver piše o najstarijim prezimenima Zaboka i okolice, koje je pronašao u dokumentu iz 1507. godine u Mađarskom državnom arhivu. Popis uz ostale spominje i ova prezimena: Balija, Bivol, Borovčak, Goluban, Jež, Klarić, Kovačić, Kušan, Ladišić, Lukić, Pevec, Pongrac, Posavec, Šoštar, Tršinski, Tuđa, Turk, Vrančić.
Među radobojskim prezimenima iz 1614. godine nalazimo prezimena Cerovečki, Malagorski i Oderjanić, koji odaju stariji zavičaj nositelja. Iz drugih se naziru tradicionalna zanimanja: Kovač, Škrinjar, a možda i Cigula. Barem dva pokazuju osobno ime starješine obitelji: Jemrihović i Mateić. Barem pet današnjih radobojskih prezimena žive tamo četiri stoljeća – Cerovečki, Cigula, Crnek, Cvrtila i Branjug! Pročitajte u novom nastavku priče o zagorskim prezimenima!
U trećem nastavku priče o zagorskim prezimenima, g. Mladen Paver donosi tekst o župi Tuhelj, koji će zacijelo biti zanimljiv onima koji se prezivaju Andrašić, Augustić, Bezjak, Dončić, Hrestak, Hrs, Iveković, Kovač, Krajač, Lončar, Maček, Medvedec, Mlinarić, Pečnik, Pleško, Pocedić, Prekratić i Tkalec. Nadamo se da ostalima neće biti ništa manje zanimljiv!
Iz pera g. Mladena Pavera donosimo prvi iz serije tekstova o zagorskim prezimenima. U prvom članku autor obrađuje prezimena iz Malog Tabora. Ako se prezivate Drenški, Fišter, Gajšak, Novak, Grofelnik, Grahovar, Halužan, Jutriša, Korbar, Kovač, Krsnik, Kunštek, Korbar, Lugarić, Petek, Stuhne, Šeligo, Špiljak, Špoljar, Vandekar ili Večerić, ovo bi vas moglo zanimati.
Od početka svibnja 2008. godine objavili smo seriju tekstova o povijesti zagorskih prezimena, iz pera g. Mladena Pavera. Za lakše snalaženje, evo karte Hrvatskog zagorja i područja koja su obrađena u tim tekstovima. Kartu možete zoomirati i u njoj se pomicati mišem, možete mijenjati tip karte (obična karta, satelitska, hibridna ili početno postavljena...
Više
