Leksik prezimena SR Hrvatske
Ima li smisla prikazivati ovdje knjigu, koja se u rukama čitatelja pojavila prije više od trideset godina?
Onaj tko će reći – da, ipak ima smisla, mora da je čitao pitanja kakva se najčešće pojavljuju na Forumu naše web stranice. Ona redovno počinju u stilu „Recite što znate o mojem prezimenu“ i „Odakle potječe moje prezime“. Dođe vam da ga upitate: „A koliko ste se sami potrudili da to doznate?“ Jer spomenuti upiti otkrivaju osobu koja se nikad nije srela s knjigom Leksik prezimena SR Hrvatske (izd. Matice hrvatske, Zagreb 1976), knjigom koju možemo nazvati početnicom našeg rodoslovca. Dakle, ipak ima smisla naše nove prijatelje uputiti na Leksik.
Neka ih ne obeshrabri činjenica da će do Leksika teže doći u manjim knjižnicama. Koliko znam, u Zagrebu je imaju – uz Hrvatski državni arhiv, knjižnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Državni arhiv Zagreb – još Sveučilišna i Gradska knjižnica. Ako Leksik nađete još negdje, molim vas proširite odmah svojom dopunom ovaj tanki popis. Normalno je da ćete poželjeti iz Leksika kopirati stranicu sa svojim prezimenom. Ako se ono pojavljuje u samo desetak naselja i ne navodi više od stotinjak osoba u njima, možete ih u čitaonici prepisati u svoju bilježnicu. Ako je tekst o vašem prezimenu poduži, ostaje vam samo da stranicu fotokopirate, a to možete najlakše obaviti u Sveučilišnoj. Želite nabaviti Leksik za svoju kućnu knjižnicu? Onda morate imati sreće kao naš dr. sc. Gordan Gledec koji ju je nedavno uspio kupiti – ali putem oglasa, a ne u zagrebačkim antikvarijatima gdje bi ponuđeni primjerak „planuo“ prije nego dodirne policu.
Leksik prezimena SR Hrvatske djelo je Instituta za hrvatski jezik i filologiju tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU, danas HAZU). Urednici su mu bili akademici Valentin Putanec i Petar Šimunović, a rađen je na temelju popisa stanovništva 1948.godine. Kad se pojavio, bio je jedinstveno djelo ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i među svim slavenskim narodima. Dovoljno je reći da je nekako istodobni Začasni slovar slovenskih priimkov (Privremeni rječnik slovenskih prezimena) za svako navedeno prezime označio samo općine u kojima se ono pojavilo, ali bez podrobnijeg navođenja naselja, a pogotovo bez navođenja broja obitelji i osoba koje ga nose. Poznati slovenski genealog mag. Janez Toplišek pokrenuo je ove godine internetsko izdanje Leksika slovenskih priimkov. To je pothvat koji mnogo obećava (usporedite broj ljudi, kojima je on putem Interneta dostupan – u odnosu na dostupnost našeg Leksika iz 1976.g.). O vrijednosti autora tog slovenskog Leksika na internetu govori i njegova izvrsna knjiga Rodoslovje kot znanost in hobi (Trzin, 2004), koja nikako da nađe put do svog izdanja na hrvatskom jeziku, iako autor nudi suradnju i na sadržajnom „pohrvaćivanju“ slovenskog originala.
U čemu je nezastariva vrijednost Leksika prezimena SR Hrvatske iz 1976. godine? Iako su se nakon njega pojavila čak tri izdanja knjige „Hrvatska prezimena“ akademika P. Šimunovića i trilogija „Hrvatski prezimenik“ Franje Maletića i Petra Šimunovića (Golden marketing, Zagreb 2008), neke osobine Leksika iz 1976. kao da s vremenom dobijaju na vrijednosti.
To je najprije činjenica da je on vjeran snimak antroponimičkog i demografskog stanja Hrvatske iz 1948.godine, dakle daje sliku pretežno seljačke zemlje u kojoj je pokretljivost stanovništva razmjerno vrlo mala. To istraživaču otkriva sliku rasporeda njegovog prezimena u Hrvatskoj, kakva će ubrzo biti uvelike narušena industrijalizacijom zemlje s migracijama iz sela u gradove. Ukratko, Leksik će vam redovno pokazati gdje je 1948. vaše prezime bilo još najčešće pa je to najvjerojatnije i njegov stari zavičaj. Isto tako, Leksik vam pokazuje gdje je sve prije pola stoljeća bilo vaših prezimenjaka, što vas upućuje gdje ih možda još i danas uz pomoć telefonskog imenika možete naći i raspitati se o zajedničkim korijenima.
U našem Leksiku je svako prezime popisano po naseljima, a ta su mjesta poredana abecednim redom. Tragajući iz takvog popisa za migracijama pojedinih prezimena, znao sam ih poredati geografskim redoslijedom. Na primjer – od Međimurja Zagorjem do Turopolja, zatim od Dugog Sela do Koprivnice, od Bjelovara do Kutine pa slavonskom Posavinom i Podravinom, a zatim od Karlovca na jug od Istre do Dubrovnika. Takvo redanje naselja pokazivalo bi vrlo uvjerljivo ne samo areale starog zavičaja na pr. zagorskih prezimena, nego i pravce njihova iseljavanja iz agrarno prenaseljenih sredina prema onim plodnijima od Prigorja do istočne Slavonije, najčešće u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Zanimljivo je da sam metodom „geografskog redanja naselja“ otkrivao i korijene prezimena „sa zagorskim stažom“ dugim i četiri stoljeća – među izbjeglicama pred turskim osvajačem u našim istočnijim krajevima. Ukratko, što više izvora uspoređujete sa slikom svog prezimena u Leksiku, nudi vam se sve veći broj vrlo zanimljivih zaključaka. Ti novi izvori mogu biti matične knjige (krštenih, vjenčanih, umrlih), zatim Status animarum, zemljišni katastar, popisi poreza i crkvene desetine, urbari i dr.
Leksik je popraćen predgovorom akademika Valentina Putanca pod naslovom „Esej o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj.“. Slijede poglavlja:
- Teorija onomastike,
- Indoevropski i slavenski antroponimijski sustav – antroponimija u Hrvatskoj i
- Povijest onomastike u SFR Jugoslaviji i SR Hrvatskoj.
- Postanak Leksika prezimena SR Hrvatske i ključ za upotrebu
Završno poglavlje “Postanak Leksika prezimena SR Hrvatske i ključ za upotrebu” podsjeća kako je na iskustvu popisa pučanstva Istre, objavljenog 1946., odlučeno da se nastavi popisom prezimena cijele Hrvatske. Za podlogu te akcije poslužila je popisna građa stanovništva iz 1948. – 779 golemih paketa sa 954.482 popisna lista domaćinstava. Strpljivim ručnim radom (tada još nije bilo ni naznake za računalnu potporu) stvoren je popis svih prezimena na teritoriju Hrvatske (uz naznaku mjesta, na kojima su zabilježena) i abecedni popis svih naseljenih mjesta u Hrvatskoj i prezimena u njima. U popisu nedostaju jedino grad i kotar Buje, koji su tada pravno bili izvan Jugoslavije, u tzv, Zoni B Slobodne teritorije Trsta. Tako nastali Leksik ponudio je bogate mogućnosti mnogim znanstvenim disciplinama – lingvistici, gramatici, etimologiji, onomastici i posebno antroponimiji, povijesti, etnografiji, kao i u mnoge praktične svrhe. To će snažno potvrditi i već spomenuta trilogija Majetić-Šimunović „Hrvatski prezimenik“, o kojoj će biti sigurno još mnogo potreba i povoda da se o njemu i ovdje kaže mnogo više.
“Ako Leksik nađete još negdje, molim vas proširite odmah svojom dopunom ovaj tanki popis. ”
U Zadru ga ima i u Gradskoj knjižnici i u Znanstvenoj knjižnici.
molim da li ima prezimena CUKOR I odakle potječe hvala.
Naravno da ima prezime Cukor, pitajte na forumu. Link je na glavnom izborniku.
Opet izvrsni naputci od g. Mladena Pavera, kao i oni za istraživačku rodoslovnu zabavu predloženu u jednom drugom članku na tu temu od g. Gordana Gledeca o dvo ili troslovnim prezimenima i njihova uspoređivanja kroz dvije leksikonske knjige!
Neki dan sam prisustvovao, kako to u nas Hrvata obično biva, raspravi o prednosti jednog ili drugog kapitalnog djela s popisanim prezimenima u Hrvatskoj. Mislim da je sasvim nepotrebno osjećati potrebu opredjeljivanja za Leksik ili Prezimenik, jer je to rodoslovcu bespredmetno. Hvala Bogu da u nas imamo i jednu i drugu knjigu – što omogućuje u preko pedesetgodišnjem razdoblju usporednim pregledavanjem utvrditi koliko prezimena u pojedinim naseljima nestaje, te u koliko naselja novih prezimena pak nastaje i sve drugo na što nas upućuje autor ovog članka?
LEKSIK je na koricama naslovljen u genitivu, a PREZIMENIK u nominativu, i to je jedina, doduše znakovita, različitost, a unutar njih je u oba sadržaj neprocjenjiv, i to mnogim znanstvenim granama, pa tako i rodoslovnoj.
Stoga ih ne propustimo čitati i proučavati! Najpogodnije u knijžnicama, jer su im se, i starom i novom, na tržištu cijene približile!?
za g. Božidara (CUKORA ?)
Popis stanovništva 1948. zabilježio je u Hrvatskoj 93 osobe s prezimenom Cukor. Najviše ih je bilo na kotaru Stubica (24 u Oroslavlju i 29 u Poljanici) te kotaru Vrbovec (29 u Lonjici).
molim Vas ako ima o Grubisicima da mi netko kopira text???
Za g, Zeljka
Nemam tehničke mogućnosti da kopiram tekst o Grubišićima iz Leksika prezimena SRH – iz kojeg je vidljivo da im je stari zavičaj u jadranskom pojasu (najveće akupine prezimena na području Makarske, Splita i Šibenika), ali kao kuriozum može se navesti da su Grubišići ostavili traga i na području Hrvatskog zagorja još 1598.g. .kad u Popisu kraljevskog poreza nalazite domove Jurja i Mate Grubišića, kmetova na posjedu vlastelina Konjskih u selu Andraševcu kod Donje Stubice.
Pitanje jedno da li možete pogledati za prezime pletikapa odakle potječe i slično
Unaprijed hvala
Pletikape su Slavonci, starinom graničari – ponajviše s područja Pakraca. Ukupno ih je 1948. u Hrvatskoj bilo 157, od kojih samo u Kričkama (kotar Pakrac) ravno 100, te još u Iloku 23 osobe.
Pletikape su Slavonci, starinom graničari. Popis stanovništva zabilježio ih je u Hrvatskoj 1948.g. ukupno 157, od kojih je ravno 100 živjelo u Kričkama (kotar Pakrac), te još 23 u Iloku.
Za gospodina Zeljko (da li je to ime Željko ili prezime Zeljko)!?
Grubišića ima diljem Hrvatske, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu se može jednostavno fotokopirati o njima i iz Leksika i iz Prezimenika, kao i u Hrvatskom državnom arhivu. Ove knjige leksikonske vrste postoje u mnogim knjižnicama u svim većim gradovima u nas.
Poslušajmo g. Gordana Gledeca i ovakvu raspravu vodimo na poveznici Forum!
prvo da Vam zahvalim na odgovorima!
Ja se zovem Zeljko, a prezivam Grubisic, vec dugo se bavim izucavanjem prezimena Grubisic, ali posto zivim u Bosni (Sarajevo) nisam u mogucnosti da dobijem mnogo literature, pa sam Vas zato zamolio ako mozete da skenirate taj dio iz leksikona ili nesto slicno, jer stvarno smo u oskudici sa literaturom
Unaprijed hvala
Poštovani g. Grubišiću,
molim da mi pošaljete Vašu e.adresu kako bih Vam predao stranicu iz Leksika prezimena koja Vas zanima.
Srdačno, M. Paver
Stovani gosp. Paver,, zahvaljujem Vam na vasem trudu, moja email adresa je: grubisic_zeljko@hotmail.com
Oprostite, sto nisam mogao ranije da dodjem, ali imao sam dosta blagdanskih obveza
s stovanjem,
Zeljko Grubisic
Poštovanje svima,
samo kratak komentar glede članka: proučavajući vlastiti rodoslov te pokušavajući doznati putanju migracija svog prezimena kroz stoljeća,ne znajući ni za postojanje leksika,služio sam se telefonskim imenikom i sistem stvarno funkcionira. Ali, sve je brzo počelo padati u vodu nakon matica iz 17 st, pošto je prezime seljaka (kmetova,bezemljaša) bilo vrlo nestalna forma,(kao i sama obitavališta u doba turskih ratova) čak imam dosta primjera gdje se jedna osoba od rođenja do smrti piše sa dva pa i tri različita prezimena. Tako da npr. gore spomenuto prezime Grubišić nose potomci nekog Grubiše (ime dosta često čak do 19 st, kao i Grube i Gruban), a taj Grubiša može biti od bilo kuda i od bilo koga. Pogotovo takva patronimička prezimena ne govore nšta o porijeklu osim osobnog imena nekog pretka.
Poštovani g. Vjeko,
mislim da će Vaše zaključke potvrditi svatko, ako je malo dublje “zagrebao” u naše rodoslovne izvore. Očito je da imate zanimljivih iskustava pa bi bio lijepo da neke – u obliku priloga – podijelite s posjetiteljima naše web stranice.
Srdačan pozdrav!
Poštovani Gospodine Paver,
Biti ću Vam zahvalan ukoliko ste u prilici poslati sliku, scan ili prijepis vezan za prezime Bastašić.
S poštovanjem,
Dr Dušan Bastašić
http://www.bastasic.com
bastasic@gmail.com
Poštovani gospodine Bastašiću,
odrednicu o Vašem prezimenu u “Leksiku prezimena SR Hrvatske” (izd. MH, Zagreb 1976) moglo bi se rezimirati ukupnim brojem nosilaca Vašeg prezimena godine 1948 – popis stanovništva zabilježio je tada u Hrvatskoj 179 Bastašića. Najbrojnije su bile grupe u kotaru Jastrebarsko – samo u Drašćem Vrhu 64 osobe u 15 obitelji – i u selu Lipnici (kotar Vrbovec ) 40 osoba u 12 obitelji.
U knjizi “Hrvatska prezimena” (Golden marketing, Zagreb, 2006) akademik Petar Šimunović povezuje nastanak prezimenskog oblika Bastašić ( kao i sličnih – Basta, Bastaić, Bastajić, Bastašić) s grčkom riječi bastazo (=nosim) i srednjovjekovnom latinskom bastasius (=nosač), koja je zabilježena u Dubrovniku 16.st.
Postovani,prezime koje me zanima je Milijašević,a ima ga u Bosni i Hrvatskoj,u koje je stiglo najvjerovatnije migracijama.Podrucje Like mislim.
Da li posjedujete neke podatke o ovom prezimenu,jer sam onemogucen da na drugi nacin dodjem do podataka.Prezime je rijetko i veoma malo podataka je o istom.
Poštovani g. Milijaševiću, popis stanovništva 1948. zabilježio je u Hrvatskoj ukupno 47 osoba Vašeg prezimena i to 14 u Svračkovom selu (Korenica), 2 u Udbini, a sve druge u Slavoniji – Kobaš (Slav. Brod) 4, Španat (Podr. Slatina) 6, Paušinci (Orahovica ) 4, Kapelna 4 i Krunoslavlje 8 (Donji Miholjac), te Veliko Nabrđe 2 i Bračevci 1 (Đakovo).
Gospodine Paver,hvala na trudu i podacima koje ste mi proslijedili.
Imam nekoliko pitanja i volio bih da stupimo u kontakt mimo ovog foruma.
Moja saznanja i iskustva vezana za izradu rodoslova i sakupljanje podataka cu rado iznijeti drugom prilikom.
Ako ste u mogucnosti da nastavimo prepisku, javite mi !
Adresu ostavljam u redakciji!
S postovanjem
Veliko hvala Gospodine Paver!
Ako netko zeli znati, gdje ima – ne samo ovaj Leksik , vec i drugih – knjiga, moze se koristiti ovim online-katalogom iz Karlsruhe-a.
http://www.ubka.uni-karlsruhe.de/kvk/kvk/kvk_en.html
Gore navenda knjiga je u pohranjena u par sveucilisnih biblioteka u Njemackoj, kao primejrice u
Tübingenu,
Konstanzu,
Freiburgu (breisgau),
Bremenu,
Augsburgu,
Regensburgu,
Frankfurtu,
Berlinu i Münchenu.
kao u jos par lokalnih bilioteka.
U Kanadi je knjiga u:
– University of Alberta, Cameron Library
– University of Toronto, John P. Robarts Research Library (Humanities and Social Sciences)
– McMaster University, Mills Memorial Library
U SAD (Library of Congress):
LC Classification: PG1362 .L4
U Austriji (nacionalna biblioteka)
Signatur : 1159195-D NEU Mag
ako slucajno zelite pronaci svoje prezime u drugim europskim zemljama, onda preporucujem sljedece stranice, gdje se na mapi vide javni telefonski prikluljci.
Umjesto mojeg prezimena Talic, utipkajte svoje prezime u polje za trazenje .
Njemacka
http://www.verwandt.de/karten/absolut/talic.html
Austrija
http://www.verwandt.at/karten/absolut/talic.html
Svicarska
http://www.verwandt.ch/karten/absolut/talic.html
Poljska
http://www.moikrewni.pl/mapa/kompletny/talic.html
Budući da su se ovdje namnožili komentari u kojima se uglavnom traži pomoć g. Pavera, više se ne može komentirati ovaj tekst. Za svoja pitanja koristite forum.