Prezime Boban

boban
Zvonimir Boban

Prezime Boban ima 1445 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 333. hrvatsko prezime.

Bobana je najviše: u Splitu (130 obitelji, 362 duše), Solinu (61, 185), Zagrebu (63, 168), Klisu 32, 104), Prugovu pokraj Klisa (20, 74), Bačevcu pokraj Virovitice (13, 33), Ogulinu (9, 28), Osijeku (10, 25), Rijeci (12, 25), Sinju (5, 22).

S jezičnog motrišta prezime je istovjetno s imenom Boban, oblikom narodnih imena Bogdan (latinski Deodatus, grčki Theodotos), Bogoslav, Bogomir, Bogoljub, ali i Slobodan i slično. Prezime je također moglo nastati i od:

  • imenice bob, naziva jednogodišnje mahunarke (Vicia faba) iz porodice leptirnjače (Papilionacae);
  • od imenice boba, naziva dijela grozdastog ploda brojnih vrsta bobičavog voća (grožđe, ribizla, borovnica);
  • od imenice iz albanskog jezika bobe sa značenjem ptica čavka.

Prema tom prezimenu nazvano je i Bobanovo Selo, novo naselje u hercegovačkoj općini Čapljina sa 400-tinjak novoizgrađenih obiteljskih kuća Hrvata, u Domovinskom ratu protjeranih iz srednje Bosne (Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Travnik, Konjic). Sagrađena je crkva i groblje, osnovna škola sa sportskim terenima, asfaltirane su dvije glavne ulice, a u tijeku je i gradnja vodovoda. Naselje je nazvano po Mati Bobanu (1940-1997), prvom predsjedniku Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Bobanac, Bobanić, Bobanović, Bobek, Bobešić, Bobetić, Bobić.

U Hrvata postoje najmanje dvije velike rodovske zajednice s prezimenom Boban: ogulinska i hercegovačko-dalmatinska.

Bobani ogulinske grane nastali su u 15. stoljeću u starohrvatskoj Humskoj župi u Bihaćkoj krajini: najprije se 1531. godine spominju dvojica Bobana vojnika s istim imenom Ivan.
U vrijeme najžešćih ratova s Turcima Bobani iz Bihaćke krajine sele u sigurnost susjednih područja: u Trstenik pokraj Zagreba, gdje su zabilježeni 1565. godine te na ogulinsko područje, gdje se uključuju u postrojbe tvrđavnog naselja Ogulin.

U ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. godine spominje se ogulinski građanin Luka Boban, a u popisu vojnika iz 1699. godine u Ogulinu je naveden vojnik-venturin Grgo Boban. U zemljišnim knjigama iz 1775. godine u Ogulinu su zabilježene dvije Bobanove obitelji, čijim je domaćinima ime Ivan. Popis iz 2001. godine zatekao je u Ogulinu devet Bobanovih obitelji s 28 duša i to su svi današnji Bobani na ogulinskon području.

Krajem 17. stoljeća Bobani sele i u Skakavac pokraj Karlovca, u kojemu je popis iz 2001. godine zatekao četiri Bobanove obitelji s ukupno 19 duša, zatim u Karlovac i Krnjak po jednu četveročlanu obitelj te jednu osobu u Slunjskim Moravcima.

U 18. stoljeću dio Bobana ogulinskog područja između 1765. i 1768. godine presellio je u virovitički kraj, u selo Bačevac, gdje je popis iz 2001.godine zatekao 13 Bobanovih obitelji s 33 duše; [1] u Nijemce pokraj Vukovara godine 1783. kolonizirani su i Bobani. [2]

Inače u 22 slavonska naselja živi 67 Bobanovih obitelji sa 181 dušom, a najviše ih je: u Bačevcu pokraj Virovitice (13 obitelji, 33 duše), Osijeku (10, 25), Iloku (5, 18), Velikoj (3, 13), Slatini (4, 10) itd.

Dalmatinsko-hercegovački Bobani prema popisu iz 2001. godine u samo pet naselja (Solin, Klis, Split, Prugovo i Sinj) broje 218 obitelji sa 747 duša, što je više od polovice svih Bobana u Hrvatskoj. Što se pak tiče cijele Dalmacije, u njoj Bobani s ukupno 902 duše u 272 obitelji sačinjavaju gotovo dvije trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Ovom prigodom navodimo naselja s 10 i više Bobana: u Splitu (130 obitelji, 362 duše), Solinu (61, 185), Klisu (32, 104), Prugovu (20, 74), Sinju (5, 22), Dubrovniku (7, 21), Podstrani (6, 19), Zadru (4, 13), Stobreču (3, 11).

Rodovska zajednica Bobana u Dalmciji počinje zaživljvati polovicom 17. stoljeća, nakon što je 1648. godine oslobođena od Osmanlija tvrđava Klis nadomak Splita. Na tom se području spominju 1659. godine u pismu splitskog nadbiskupa Leonarda Bondumeira vatikanskoj Kongregaciji za širenje vjere s popisom novopridošlih Morlaka na teritorij Splitske nadbiskupije: na Klisu tročlana obitelj Šimuna Boban(ović)a, u Vranjicu pokraj Solina devetočlano kućanstvo Luke Bobana.

Također su zabilježeni i u najstarijoj sačuvanoj matici krštenih župe Vranjic iz 1664. godine, i to s dužim oblikom prezimena Bobanović: „Ja don Ivan Božanović kupi u Solinu u hajduka dite tursko i karsti ga, bi mu ime Klara, bi kum Matij Bobanović, kuma Luca žena Jure Božića.“ To je krštenje obavljeno 1664. godine. [3]

U također najstarijoj matici, ali vjenčanih župe Vranjic (1665-1676), prezime Boban(ović) je upisano sedam puta. Luka (naveden s oba oblika prezimena Bobanović i Boban) pojavljuje se devet puta u ulozi vjenčanog kuma, kao što je primjerice: 8. studenog 1665. godine na vjenčanju Frančiška sina pokojnog Vulete Vukšića iz Petrova polja, iz sela Ružića, s Ivanicom kćeri pokojnog Petra Hreljanovića iz sela Kričaka pokraj Drniša. [4]

Luka Boban zabilježen i na vjenčanju svoje kćeri: „Godine Gospodnje 1673. jenara na 10. bi vinčan Ivan sin pokojnog Bariše Milkovića s Mandom kćeri Luke Bobana, budući napoviđeni posrid mise puku u dani svečani i ne nahodeći im se nijedna zapričica biše združeni očito u crikvi Svetog Martina, bi svidok Ilija Galić i Dujam Marinić po meni kuratu (župniku) don Ivanu Pekojeviću istog sela Vranjica.“

Još se jedan Boban po imenu Ivan pojavljuje u ulozi vjenčanog kuma: novembra istoga dne i godišta (12. 11. 1668) bi vinčan Anton sin Martina Mihića (Mijića) iz Čavlića (Čavoglave u Petrovu polju) s Cvitom kćerju pokojnog Luke Bakovića iz Suhoga Doca (danas Primorski Dolac), budući vikarij dispensa dvoje napoviđeni je po Petru Božanovu s licencom njegova neputa kapelan i bi svidok Ivan Boban i Grgo Mihić s Klisa.“ [5]
Bobani sudjeluju i u podjeli zemlje prema venecijanskom zemljišniku iz 1675. godine, u kojem je navedeno da je osmočlana obitelj Šimuna Bobanovića dobila od mletačkih vlasti zemlju na Klisu, a 14-članoj obitelji Luke Bobanovića dodijeljena zemlja na solinskom području (Sutikva, Meterize, Solin, Vrbica, Ilijino vrilo, Voljak, Bilo, Strana, Dujmovac i Arapovac). [6]
Neprekinuta nazočnost roda Bobana na Klisu može se pratiti: preko zapisa u administrativnoj knjizi kliške Bratovštine Presvetog Sakramenta (1766-1776); preko knjige Libro dei conti koju su vodili kliški župnici od 1780. do 1792. godine; preko Stanja duša župe Klis (1893-1905). [7]

U nedaleko od Klisa Prugovo Bobani su stigli najkasnije početkom 18. stoljeća, o čemu svjedoči i jedan upis u matici fra Lovre Jazidžića, zvanog i leteći župnik: trećeg veljače 1701. godine upisano je krštenje Matije, kćeri Ivana Boban(ović)a i majke Kate rođene Domljanović iz Konjskog pokraj Prugova. [8]

Nema ih u inače nepotpunom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine kao ni u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729). Nismo utvrdili razloge njihova nepojavljivanja u tim ispravama.
U vrijeme francuske okupacije Dalmacije (1806-1814) zabilježeno je da Bože Boban iz Prugova dopao francuskog zatvora, odakle je pobjegao, pa je u znak zahvale Bogu darovao crkvi u Prugovu srebreni svijećnjak. Zna se da je 1804. godine bio živ, jer je u maticama zabilježeno rođenje njegova sina Filipa. [9]

U venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Pavla Maretića u Dicmu zabilježena je osmočlana obitelj Mate Bobanovića pokojnog Grgura iz Klisa. [10]

Veoma zanimljivog Bobana, doseljenog iz Prugova u Split, predstavlja M. N. Kuzmanić. „Godine 1832. u Splitu živi Mihovil Boban iz Prugova sa suprugom i sinom Vinkom, koji posjeduje 32.120 metara četvornih zemlje kupljene od obitelji Cindro, koju obrađuje u vlastitoj režiji. Njih troje uživa golem prihod od više od 10.000 metara četvornih po članu obitelji. Kako je seljak iz Prugova u dobi od trideset godina mogao doći do novaca potrebnih za kupovinu tolikog posjeda? Ma koji bio put stjecanja za one prilike velikog posjeda, ovo je slučaj bez presedana. No koliko je god imao uspjeha i sreće na gospodarskom polju, obiteljski mu je život bio posve nesretan. Petero djece umire mu u dobi od dva mjeseca do sedam godina, dok najstariji sin umire kao praktikant u dobi od 22 godine. Mihovil Boban, rođen u Prugovu, umire u Splitu 1872. godine, imajući građanski status. [11]

Prema predaji koju je zapisao fra Petar Bezina „Bobani su prvotno doselili iz Hercegovine pod Klis za Kandijskog rata (1645-1669). Neki su se od njih povukli na nedaleko Radinje, gdje je bila dobra paša za stoku. Odatle se Petar Boban spustio u Podumac. On je imao pet sinova: Božu, Antu, Ivana, Tomu i Miju. Priča se kako se Bože hvalio da može, ako ne padne ni kap kiše, tri godine sam hraniti Prugovčane. Podosta kasnije jedan je Boban prešao na posjede Ratalja. Priča se, naime, da Pavao Ratalj-a to je istina-nije imao muškog potomka (umro je 1865. godine) nego pet kćeri. Jedna se od njih Andrijana udala za Bobana koji je prešao na ženino imanje.“ [12]

Bobani su na kliško i izakliško područje vjerojatno doselili u vrijeme Kandijskog rata iz zapadne Hercegovine, iz današnjeg sela Sovića u općini Grude, koje se tada zvalo Dunići.
U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/1742. godine biskup je fra Pavo Dragićević u Sovićima zabilježio osmočlanu obitelj Stipana Bobana. [13]

Dvadesetak godina kasnije (1768) biskup je fra Marijan Bogdanović upisao u Sovićima dvije Bobanove obitelji: Nikolinu s deset i Jurinu sa sedam duša. [14]

U Sovićima je 1986. godine živjelo 70 obitelji s prezimenom Boban. Od njih su: Mate Boban (1940-1997), prvi predsjednik Republike Herceg-Bosne i Zvonimir Boban (1968), jedan od najboljih hrvatskih nogometaša svih vremena. Od solinskih pripadnika tog roda je poznati hrvatski povjesničar Ljubo Boban (1933-1994) kao i vrsni glumac Božidar Boban (1938). Bobani u Zastinju pokraj Livna su islamske vjeroispovijesti. Za njih je M. Petrić zabilježio „da ništa ne znaju odakle su podrijetlom.“ [15]

U devet pak naselja zagrebačkog područja živi 79 Bobanovih obitelji s 212 duša, a najbrojniji su: u Zagrebu (63 obitelji, 168 duša), Velikoj Gorici (5, 15), Samoboru (3, 8), Sesvetama (2, 7) itd. Popis iz 2001. godine zabilježio je u 17 naselja primorsko-istarskog područja 31 Bobanovu obitelj sa 72 duše, a najviše ih je: u Rijeci (12 obitelji, 25 duša), Samoboru (3, 8), Banovini pokraj Fužina, Dajli i Svetom Martinu pokraj Buzeta po (1, 4) itd. Spominjemo i još dvije manje skupine Bobana: karlovačku (četiri naselja, sedam obitelji, 28 duša) i bjelovarsku (5, 10, 19), a najviše ih je: u Skakavcu (četiri obitelji, pet duša) Karlovcu i Krnjaku po (1, 4); Grubišnom Polju (3, 8), Daruvaru (4, 5) itd.

Važnija literatura:

  1. H. Salopek, Ogulinsko-modruški rodovi, Zagreb 2997.
  2. M. Marković, Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Zagreb 2002.
  3. Državni arhiv u Splitu, Matica krštenih župe Vranjic (1653-1695)
  4. Državni arhiv u Splitu, Matica vjenčanih župe Vranjic (1666-1676) prema transliteraciji s bosančice Ivana Grubišića iz Solina
  5. Državni arhiv u Zadru, Morosinijev zemljišnik iz 1675. godine za naselja Klis, Vranjic i Solin
  6. S. Listeš, Klis, povijest, toponimi, govor, Kli 1998.
  7. Arhiv Franjevačkog samostana u Sinju, knjiga 165., fragment krštenih
  8. J. A. Soldo, Kratka povijest župe Prugovo; Župa Svetog Ante u Prugovu u prigodi 100. obljetnice nove crkve, Split 1980.
  9. Državni arhiv u Zadru, Venecijanski zemljišnik iz 1709. godine, banderija harambaše Pavla Bilandžića iz Dicma
  10. M. N. Kuzmanić, Splićani: obitelji i prezimena, Split MMVIII.

Možda vam se svidi

14 komentara

  1. Luka says:

    Ovo je kronološki loše napisan članak. Prezime je porijeklom iz Hercegovine, i samim tim fokus je prvotno trebao biti na hercegovačko-dalmatinsku zajednicu, a onda na ogulinsku. Također, niste koristili sve povijesne i stručne izvore u istraživanju prezimena, poput radove Esada Kurtovića – “Seniori hercegovačkih vlaha” (2011) i “Vlasi Bobani” (2012).

    Bobani su bili katunski Vlasi ili Morlaci, ovisno o dokumentu, koji su obitavali uz mnoga druga vlaška plemena u Hercegovini. Iako je moguće da je prvi spomen Bobana 1284, najstarija informacija je iz 1393. Spomen 1379, kada se spominje Dabiživ Boban, smatra se da nije bio Vlah Boban jer je dolazio iz katuna Kresojević.

  2. Kristijan says:

    Gosp. Luka ovo ako idemo ispravno pisati i procitati kronoloski je ispravno napisano 1531 ogulinski Bobani su prvo spomenuti u ovome tekstu stoga molim na citanje teksta koji je napisan “kronoloski” Ja spadam u obitelj Ogulinskih Bobana iz Skakavca !!!

  3. Vjekoslav Boban says:

    Nedostaju Vam sljedeći izvori: D. Mandic, Ć. Truhelka i M. Vego

  4. Vjekoslav Boban says:

    Vi interpretirate prezime Boban sa stanovišta pučkoškolca. Dan-danas u okolici Livna znaju što znači riječ Boban. Ona je keltskog podrijetla i znači obli kamen, Ako napravite indoeuropsku jezičnu analizu korijena riječi, doći ćete do istog zaključka.

  5. Vjekoslav Boban says:

    Bobana ima i Židova, koji su iz zahvalnosti promijenili prezime jer ih je bojnik Rafael Boban iz Križevaca poslao u Split da bi sačuvali živu glavu. Ja znam za dvije obitelji.

  6. Vjekoslav Boban says:

    Najstariji zapis o Bobanima čuva se u Kotoru (XIV. st). Ali, nije pouzdano je li riječ o nadimku ili prezimenu. Nakon toga, iz XV, st. postojala je nadgrobna ploča u Žakovu (Popovo polje) u kojem se spominju Dobrilo, Viganj i Ivaniš Boban. Ploču su 1945. uništili partizani. Međutim, prije toga je Ćiro Truhelka deskribirao artefakt, a Dominik Mandić potvrdio u svojem zadnjem svesku Povijesti Hrvata. Zanimljivo je da su Bobani Vlasi, a po vlastitom izboru Hrvati.Inače, za me najviše o podrijetlu Bobana je znao akad. Ljubo Boban kojega sam upoznao zahvaljujući predsjedniku SUBNNOR-a RH gosp. Peri Caru.

  7. Marko says:

    Ima li kakav dokaz ili bar predanje po kojem se može pretpostaviti da su Vlasi Bobani postali katolici.
    Vlasi katunari su iz svojih staništa u Makedoniji i Tesaliji u južnu hercegovinu došli kao grko-pravoslavci .Koliko znam ni jedan katun nije postao katolički jer za to (u vrijeme Turaka) nisu imali ama baš nikakvih razloga.Čak naprotiv na području Bosanske krajine,like i korduna jedan dio Hrvata katolika je prešao na pravoslavlje iz ekonomskih i praktičnih razloga .

  8. Lijepi glas says:

    Prezime je od osobnog muškog Obadiah koji je prorok u starom zavjetu. B je prefiks. Kraće verzija Oba, Obo, Boban, Obad, Obrad, Kovač, Obrić, Dobrić itd…

  9. Vjekoslav says:

    Za Lijepi glas: Vi zastupate mišljenje gosp. Mate Marčinka koji je tvrdio u okviru svoje teorije o iranskom podrijetlu Hrvata da je Boban ime perzijskoga podrijetla i znači “podpalac”. Ali, zahvaljujući DNA analizi danas sa sigurnošću od 99 % mogu tvrditi da su Bobani ilirsko-keltskoga podrijetla. Za to veliko Hvala gg. Primorcu, Đikiću i Vučiću…

  10. Vjekoslav Boban says:

    NA ZNANJE SVIM BOBANIMA! Na najstarijem dokumentu koji posjedujem, a koji je transliterirao Ćiro Truhelka, postoji KRIŽ. Preslik dokumenta mogu Vam poslati ako mi se javite na naklada_dan@net.hr

  11. Marko says:

    Vjekoslave nemaš potrebe biti tajnovit. Tko je upoznat s genetikom zna da su vlasi Bobani Aromanski katunari te ne mogu biti Keltskog ili Ilirskog podrijetla. Ako znaš kojoj Haplogrupi pripadaju napiši. Ja nisam Boban a i ne vjerujem da su katolici Bobani Vlasi. Ako znaš koga da je izvršio DNK-a objavi pa da vidimo.

  12. Vjekoslav Boban says:

    Za Marka: Ja sam obavio DNK-a. Mogu Vam ga poslati za osobnu uporabu. Ali, to ništa ne znači. Možda sam zalutalo dijete. Inače, moji kolege (pravnici) smatraju da DNK podaci imaju obilježje osobnosti i ne smiju se javno objavljivati. A rođake, ne želim nagovarati. Poštujem njihovu privatnost i njihovih obitelji!

  13. Lijepi glas says:

    Ne. Porezimena su od osobnih imena očeva. Imena očeva su muška imena likova iz Starog i Novog zavjeta, neka imena su muška imena iz Kurana. Nema prezimena po zanimanjima niti životinjama niti tjelesnim manama. Djeci su uvijek davana imena sa naročitom pažnjom i po uzoru na idealne osobe. Takve idealne osobe nisu postojale u selima niti su djeci davana imena po odlikama životinja već su osobe sa vrlinama kojima bi trebalo težiti postojale opisane samo u vjerskim knjigama, takava je priroda čovjeka. Većinu osobnih muških imena dijele katolici, pravoslavni, muslimani i židovi samo imaju zbog zvučnih promjena koje su specifične za jezičnu skupinu koja nije vezana uz religiju niti narodnu pripadnost. Hrvati i Iranci imaju veze samo utoliko jer smo svi od Adama i Eve to znači isto koliko imamo i sa Indijancima koliko sa Irancima. Hvala.

  14. Vjekoslav says:

    Za Luku: To je dobar trag, ali nije potkrijepljen arheološkim podatcima. Ono što se stoljecima cuva jesu toponimi… Doista, danas je glupo tvrditi da su Bobani podrijetlom iz Bobanove Drage ili Klisa, ali zasigurno nisu iz sjeverne Hercegovine (Jablanica), SZ DR

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *