Raguži – povijest i rodoslovlje, Vjesnik
Sljedeći tekst prenesen je iz Vjesnika, a objavljen je 18. lipnja 2005. godine.
Autor: Tihomir Ponoš
Raguži – najbrojnije hrvatsko "pleme" iz istočne Hercegovine, gornjeg toka Neretve i Dubrovačkog primorja čiji pripadnici danas žive na svim kontinentima osim Azije, zahvaljujući Stojanu Ragužu Gunjinoviću odnedavna imaju jedinstvenu monografiju enciklopedijskog formata "Raguži – povijest i rodoslovlje".
U toj gotovo tri kilograma teškoj knjizi, autor na više od 800 stranica velikog formata (uključujući 53 rodoslovne sheme, 19 karata i 16 faksimila dokumenata) piše o nastanku "plemena" i prezimena Raguž, a za više tisuća nositelja tog prezimena (od kraja 17. stoljeća pa do danas) donosi biografske podatke. Riječ je o jedinstvenoj knjizi kakvu imaju tek velike vladarske obitelji koja kombinira i povijest porodice i obitelji, ali u ovom slučaju mnogo više povijest prezimena jer je jasno da su većina Raguža danas međusobno prezimenjaci, a ne rođaci.
Raguž Gunjinović svoju je profesionalnu karijeru proveo u drvnoj industriji, a povijest svoga prezimena intenzivno je proučavao od 1980. godine. "Raguži – povijest i rodoslovlje" rezultat su, dakle, mukotrpnog četvrtstoljetnog rada praktički samo jednog čovjeka koji je, tek nakon što je 2001. završio rukopis knjige, okupio malen tim potreban za izdavanje knjige nakladnik koje je sâm Raguž Gunjinović. Autor je posjetio sve Raguže koji žive u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i mnoge koji su u drugim državama bivše Jugoslavije. Budući da nije moguće pratiti razvoj prezimena i obitelji samo u matičnim knjigama, Raguž Gunjinović putovao je svojim prezimenjacima u Australiju, Ameriku, Afriku i po europskim državama.
Nastojao je zabilježiti svako rođeno dijete po granama i ograncima te napisati biografiju svakog muškog Raguža pa se mogu pročitati i "biografije" Raguža umrlih kao djeca od jedne godine u samo tri retka. Žene "plemena" Raguž u pravilu su zabilježene u biografskim jedinicama svojih očeva.
Raguž Gunjinović istražio je nastanak prezimena Raguž. Zaključio je da Raguži vuku korijen od Petra Latinina zvanog i Petar Dubrovčanin koji je živio u drugoj polovici 17. stoljeća, a poginuo je u razornom potresu koji je pogodio Dubrovnik u proljeće 1667. godine. Njegova malog sina, također Petra, nekoliko godina kasnije uskoci odvode kao roba u Napulj i tamo dječak dobiva ime Pietro a – Ragusa (Petar iz Dubrovnika). Petar/Pietro uspio se vratiti u Strmicu u župu Rupni Do i tada je već imao prezime (ako se u kasnom 17. stoljeću može govoriti o prezimenu u današnjem smislu) Araguz. S vremenom se to prezime mijenjalo do današnjeg oblika Raguž.
Autor monografije zaključio je i da je isprva postojala dvojnost prezimena pa se uz Raguž/Araguz na spomenutog Petra odnose i prezimena Veselčić ili Veseličić. No daljnji razvoj tog prezimena nije pratio.
Istražujući povijest prezimena, Raguž Gunjinović pratio je i povijest kretanja i seljenja svojih Raguža. Već u 18. stoljeću šire se prostorom Bosne i Hercegovine, a potkraj 19. stoljeća prvi Raguži emigriraju u Ameriku.
Središnji dio knjige ipak nije povijesni pregled nastanka prezimena, nego 800 stranica s biografskim zabilješkama (od kojih su neke veoma iscrpne) o nekoliko tisuća Raguža čijih je 65 generacija s brojnim granama sistematizirano od prvih pet rodova Raguža. Jedinstvenost ovog pothvata potkrepljuje činjenica da je autor knjigu objavio u vlastitoj nakladi.
Knjiga "Raguži – povijest i rodoslovlje" izniman je istraživački eksces koji možda i neće zainteresirati širu publiku, ali zahvaljujući kojemu jedno hrvatsko prezime ima praktički vlastitu enciklopediju.
marija katarina raguž, kćer od martina raguža je moja najbolj prijateljica
How do we buy this book? Please contact me. Who is the publisher?
Please send me the details on how to contact a seller or the publisher of this book.
Lee Raguz – 215-997-9087 (USA) lee@raguz.net
e ja sam u toj knjizi….hehhe…..imam je kod kuće……:)))……:P
Poslje biblije najvaznija knjiga u kuci jednog Raguza! 😀
hehhe….slažem se s Lukom….:)……
Gdje se moze kupiti ova knjiga i dali je moguce naruciti ovu knjigu preko interneta?
Informacije o izdavaču koji prima narudžbe za knjigu možda vrijedi potražiti u uredništvu “Vjesnika”, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb – tel. 6161-710 ili u dokumentaciji istog lista – tel. (putem centrale) 6166-666.
U zamolbi obavezno naznačiti datum “Vjesnika” pod kojim je objavljen prikaz knjige i ime autora članka.
pa taj stojan koji je napisao tu knjigu je moj kum…..
Etimologija prezimena RABUZIN je vjerojatno vezana sa etimologijom prezimena RAGUZ.Etimolog prof.P.Skok u svom prilogu o Ragusium-u(Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj3.,Zagreb 1973.,str.98.)naveo je portugalsku rijec RABUSANO …
Prva knjiga o prezimenu Raguž pod nazivom “Baštinici” izišla je 1996 g. od autora Vladimira Raguž
Veselčić prezime je u sjevero istočnoj bosni, a odatle se širilo po Hrvatskoj, Australiji pa i u Kanadi
Na spomenutom području gdje se spominje prezime Raguž, u vrijeme Antike obitavali su pripadnici ilirskog plemena Daorsi, narod koji je kovao svoj novac. Protok gena je i dalje išao “prema naprijed”, nisu nestali već se tragovi nalaze u antropološkim tipovima koji žive na tom području ili su se u jednom postotku proširili i na druge prostore, Iliri su štovali, kao simbol, zmiju. Vjerojatno je ta zmija ista kao što ju drži Eskulap/Asklepije, bog zaštitnik liječnika i ljekarnika u Antici (Grci/Rimljani). Pronađeni su brojni artefakti kao kopče i slično u obliku zmije. Grci i Rimljani su odobravali da im se zmija nalazi u dvorištima i oko kuće , jer se radilo o bezopasnoj zmiji za ljude i jer je lovila glodavce. Najvjerojatnije se radilo o zmiji smuku, bjelici (Z. longissimus) ili najvećoj, bezopasnoj europskoj zmiji četveroprugom kravosasu koju i sada koriste u Italiji u procesiji za blagdana Sv. Dominika. Stari, arhaični naziv za zmiju je “GUŽ”. Možda je transformiran u “Raguž, Ragusin”. Napoleonovi vojnici koji su bili na području Dubrovnika , koristili su izraz RAGUSIRAT za “laganje”.