Hrvoje Salopek: Ogulinsko-modruški rodovi

U lipnju 2008. godine u prostorijama HRD-a g. Hrvoje Salopek održao je predavanje s temom "Kako je nastala knjiga o starim rodovima ogulinsko-modruške udoline". Sada donosimo osvrt g. Mladena Pavera na knjigu g. Salopeka pod nazivom "Ogulinsko-modruški rodovi – podrijetlo, razvoj, rasprostranjenost , seobe i prezimena stanovništva ogulinskog kraja".

Knjiga Hrvoja Salopeka nastoji što potpunije odgovoriti na rodoslovna pitanja, vezana za ogulinski kraj. Ona je plod autorova dugogodišnjega bavljenja rodoslovljem te hrvatske mikroregije, što je već urodilo njegovim prvijencem, knjigom „Stari rodovi Ogulinsko-modruške udoline“, iz 1999.godine (drugo izdanje 2000.).

Ogulinsko-modruški rodovi  Podrijetlo, razvoj, rasprostranjenost, seobe i prezimena stanovništva ogulinskog krajaPrvo poglavlje obrađuje položaj i osobine ogulinskog kraja s većim naseljima – gradom Ogulinom te selima Oštarije, Josipdol, Zagorje Ogulinsko, Modruš i Tounj. Najopsežnije poglavlje sadrži povijesni pregled tog kraja do 1914.godine. Tu se u 12.stoljeću oblikovala srednjovjekovna hrvatska županija Modruše pod vlašću kneževa Frankopana. Za najraniju genealogiju iznimno je dragocjen Modruški urbar iz 1486.g. s najstarijim rodovima, od kojih su se do naših dana ondje sačuvali Blašković, Bošnjak, Brajković, Burić, Butković, Dragišić, Drašković, Franjković, Grdešić, Grgurić, Grdić, Jelenac, Jurašić, Jurković, Kolić, Krizmanić, Kučinić, Lončarić, Luketić, Marković, Mavrović, Medved, Mihalić, Mihelić, Novačić, Plivelić, Salopek, Skočić i Stanišić.

Procvat Modruše prekinuli su krajem 15.st. prodori Turaka a zatim stoljetni hrvatsko-osmanlijski rat koji će izazvati potpuno uništenje grada Modruša i masovnim iseljavanjem stanovništva. Da spriječi prodore Turaka, knez Bernardin Frankopan gradi oko 1500.g. novu suvremenu utvrdu Ogulin, na tri sata hoda sjeverno od porušenog Modruša. U nastavku, habsburška monarhija uspostavlja u Hrvatskoj Vojnu krajinu, militarizirano područje čiji će muški stanovnici služiti kao vojnici. Ogulin postaje jedno od ključnih središta Vojne krajine.

U 17.st. prestaju turska napredovanja, pa cijeli ogulinski kraj postupno oživljava. Ogulin izrasta u jače gradsko naselje. Za rodoslovna istraživanja tog doba dragocjen je prvi popis građana Ogulina iz 1630/33 godine koji spominje ova prezimena: Blašković, Blažević, Boban, Brodarić, Brdarić, Cindrić, Domitrović, Dujmić, Galetić, Gnjatović, Grdešić, Grdić, Kaurić, Kirasić, Kolić, Kostelić, Kučinić, Lončarić, Luketić, Magdić, Maraković, Pavlić, Petrušić, Plivelić, Poljak, Porubić, Prebeg, Puškarić, Rupčić, Sabljak, Salopek, Stipetić, Stošić, Sušanj, Trković, Vučić, Vukelić, Vuković.

Hrvoje SalopekOslobodilački ratovi krajem 17.st. protjerat će Turke iz većine okupiranih hrvatskih krajeva. U njima će sudjelovati i sve ogulinske postrojbe, a novooslobođena područja, uglavnom pusta, trebalo je ponovno naseliti. U tome sudjeluju i mnogi žitelji ogulinskog kraja. Najviše su selili u obližnji Kordun, gdje i danas njihovi potomci čine većinu tamošnjeg hrvatskog stanovništva.

Prvi cjelovit popis domaćinstava ogulinskog kraja obavljen je 1776/1780. Knjiga ga donosi u potpunosti u sistematiziranom obliku. Za napoleonske ere Ogulin pripada Ilirskim provincijama (Kraljevini Iliriji) , pa ogulinski krajišnici sudjeluju u Napoleonovim ratovima diljem Europe 1809-1814. Sljedeće razdoblje omogućilo je oživljavanje gospodarstva i eksploataciju šumskog bogatstva. Nakon skoro tri stoljeća, Krajina se konačno ukida 1.listopada 1873.g. a 1886. Ogulin postaje središte Modruško-riječke županije.

Uz stalni porast stanovništva ljudi se odavde sve više iseljavaju u potrazi za poslom. U početku glavno im je odredište plodna Slavonija, a potkraj 19.st. počinje veliki iseljenički val u SAD sve do 1.svjetskog rata 1914. Ogulinski doseljenici formirali su veći broj zavičajnih zajednica, od kojih su najveće McKeesport i Duqesne nedaleko Pittsburgha u Pennsylvaniji.

Treće poglavlje Salopekove knjige bavi se lokalnim govornim osobinama, zemljopisnim nazivljem, prezimenima i obiteljskim nadimcima. Slijedi osvrt na tradicionalni život u doba Vojne krajine, život u kućnim zadrugama, način stanovanja, život u seoskoj zajednici i narodna nošnja. Drugi dio knjige obrađuje abecednim redom sve starosjedilačke rodove ogulinskog kraja, ukupno njih 207. O svakome je napisana kratka povijest roda. Više od 250 nositelja imala su prezimena: Salopek 891, Puškarić 782, Pribanić 523, Božičević 508, Stipetić 423, Cindrić 415, Capan 404, Rendulić 379, Bertović 332, Turković 282, Kolić 260, Belančić 259, Brletić 254 i Rebrović 250.

Knjiga završava kratkim biografijama poznatih ličnosti tog kraja kao npr. Biskupa Mile Bogovića, skijašice Janice Kostelić, američkog kongresnika Dennisa Kucinicha, književnika Frana Kurelca, predsjednika HBZ u Americi Bernarda Luketicha, boksača Željka Mavrovića, književnika Pavla Pavličića, dvostrukog dobitnika američke Pulitzerove novinarske nagrade Paula Salopeka, generala Petra Stipetića i dr.

U maloprodaji, cijena ove knjige od 500 stranica iznosi 150 kuna.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

6 komentara

  1. Luka Pribanić says:

    Zanima me gdje je moguće kupiti ovu knjigu Hrvoja Salopeka, kao i njegovu raniju knjigu iz 1999. Bio bih jako zahvalan na toj informaciji.

  2. mladen paver says:

    Poštovani g. Pribaniću, g. Hrvoje Salopek je glavni urednik časopisa "Matica" (izdaje ga Hrvatska matica iseljenika) s adresom – 10000 Zagreb, Trg Stjepana Radića 3.

  3. Elane Salopek says:

    Sir:

    I was born in McKeesport PA My father Frank was the son of Mate and Roza Salopek. Can you give me any information on Ogulin-I would like to visit. Sorry, I do not know anyy Croatian.

    Sincerely, Elane Salopek

  4. Hrvoje Salopek says:

    Dear Mrs. Salopek,
    Please contact me in this case on my e-mail address:
    salopek@matis.hr
    Best regards,
    Hrvoje Salopek

  5. Ksenija Dettmer rodj. Mamula says:

    Ja trazim doseljavanje Fam.Mamula u Gomirje.Imam razne inf.i isjecke iz knjiga sa tom temom, ali ostalo mi je glavno gdje mi do sada niko nije mogao pomoci, a to je:”Oni su prezime dobili od Janka Mamule, ali on su se prije zvali BANJANI”-Pocetak nase povjesti je navodno povezano sa J. Lenkovicem iz Dalmacije i tim Jankom tj.Banjanin i sada ZASTO SE PREZIME IZ BANJANIN PROMJENILO U MAMULE ?? Oni su zivili u Gomirju selu Djurici.Iz moje fam. je i Lazar Mamula osnivac otoka Mamula, kao i drugi vel. ljudi u povjesti tog doba.Molim vas, ako mozete pomozite mi.Unaprijed hvala Ksenija Dettmer

  6. Branko says:

    Postovani g,
    Ja se nalazim u Australiji i iztrazivam svoju Domitrovic familiju o kojima se pise u ovoj knjigi. Vec znamo da je Petar Domitrovic doselio se u Osojnik 1658 godine.
    Molim vas kako se moze ova knjiga nabavit.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *