Forum Replies Created
-
Postovi
-
Prezime Teskera potječe iz Kijeva kod Knina. Ima li ikakve veze to prezime sa selom Teskera kod Ljubuškog, otvoreno je pitanje?!
I još to: skoro sva obitelj je na području Hrvatskog zagorja ili Zagreba
hvala!!!
Sanja
Načuo sam da potječu iz Crne Gore, otkud su zbog nekakvih sukoba krenuli prema Bosni, te se zaustavili u okolici Odžaka, gdje postoji i lokalitet Kikića brdo. Navodno da prezime nose po rodonačelniku koji je nosio dugu kosu spletenu u “kiku”. Turska vlast je rod rascijepila na muslimane, katolike i pravoslavce. Legenda kaže da su se “poturčivali” kako bi mogli štititi one koji bi ostali kršćani, te da su s vremenom to zaboravili i prema svojima postajali “gori od Turaka”. Raseljavanje im je gravitiralo i nadalje prema sjeveru, prije svega Slavoniji.
Slično je prezime postojalo u Pazinu, a potječe iz zaseoka Sarčija (ili Šarčija), koji je nekad pripadao župi Pazin, a danas je u župi Stari Pazin. Latinski je oblik prezimena bio Saraz, moguće je da se izgovaralo baš Šarac. Zabilježen je u istoj porodici i oblik Sarcich.
said:
zanima me sve o prezimenu/rodoslovlju Lončarić iz Krapinskih Toplica.
Jeste li pregledali prilog “Najstarija prezimena: Tuhelj” u rubrici “Savjeti i iskustva istraživača” na ovoj web stranici?
O najstarijim tragovima tog oblika prezimena u Hrvatskoj možda možemo više izravno razmjeniti zapažanja. S poštovanjem, <mladen.paver@zg.t-com.hr>
1. Banska pukovnija (regimenta) sa sjedištem u Glini
zapovjednici – pukovnici u Glini
između ostalih i
Benko vitez pl. Luka 1837. – 1842.
Benko barun pl. Antun 1854. – 1858. (rodom iz Bajmoka u Bačkoj)
Vidiš koje su ti ovi prezimenjaci “face”. O njima bi se moglo dosta toga pronaći u raznim ondašnjim vojnim papirologijama koje se čuvaju po arhivima.
Još jedna zanimljivost : u Hrvatskom Selu kod Topuskog postoji vrelo nazvano Benkovo vrelo, sigurno u čast jednome od njih.
Ima još zanimljivosti tipa “Antun Benko dao urediti dio parka u Glini” i sl.
Dakle , materijala u arhivima sigurno ima napretek jer ovakvi ljudi nisu ostali nezabilježeni u povijesti.
Radakovo – selo u Hrvatskom zagorju, kod Velikog Trgovišća ;spominje se u 16. st. (1598.),a postoji i danas.
Prezime Radak, također godine 1598.,u selu Vivodina, na Žumberku, s-z od Ozlja
Pogledati u “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću” Josip Adamček i Ivan Kampuš, Zagreb, 1976., Institut za hrvatsku povijest
Ovi podaci ti ne mogu ili ne moraju odgovoriti na pitanje o porijeklu prezimena, ali jesu koristan trag. “Ostaci ostataka” Hrvatske tada su područje u koje se sklanjao velik broj izbjeglica pred Turcima iz područja sukoba i zaposjednutih područja Hrvatske i Bosne.
Kod prezimena Slunjski očit je nastanak od toponimne osnove-grad,naselje Slunj- dakle, osoba koja je iz Slunja. Takav tip priimka, potom prezimena, obično bi osoba dobila tek u drugoj sredini u koju se preselila, a poradi pobližeg određenja(preciziranja) te osobe. Druga priča su plemićki priimci (prezimena) koja je uzimalo plemstvo prema nazivu svoga posjeda.
Takvi tipovi prezimena interesantni su kod demografskih istraživanja jer se i prema njima može pratiti pravce migracija stanovništva,naročito one iz doba prodora Turaka u naše krajeve.
Tako prezime Slunjski nalazimo i među Gradišćanskim Hrvatima, i to u Donjoj Austriji u selima Hlohovcu (Bischofwart) i Gutfjeld, ali su se tamošnji nositelji tog prezimena, kao i mnogi drugi, s vremenom poslovačili.
molim vas da mi pogledate porijeklo prezimena pigac
Poštovana,
Pokušajte matićne knjige Klanjec ( ako već niste).
Naime moj djed Vjekoslav Carek-Sviben r. 1885 u Klanjcu kao i baka Antonija r.Šimunčić r.1894.
Drugih podataka nemam jer za sada istražujem prezime Tomašković.
Ukoliko naiđete na više podataka o Svibenima iz navedenih podrućja molim vas da mi pošaljete na mail tomaskovici@gmail.com
Dobro je pogledati popise prezimena iz 1948 pa zatim najnovije od akademika Šimmonovića da vidite gdje je koncentrirano prezime.
Ako sam sa savjetima zakasnio, isprićavam se.
S poštovanjem .Poštovani Marko,
Vi ste nositelj prezimena po kojem se odmah prepoznaje njegovo hercegovačko izvorište. To je zapravo hercegovački unikat i gdje god ima nositelja toga prezimena, bliže ili dalje podrijetlo im je iz Hercegovine, točnije Kočerina iz općine Široki Brig. Inače, to je selo poznato po biligu Vignja Miloševića na kojem je bila ploča, čuvena Kočerinska ploča, jedan od najpoznatijih srednjovjekovnih pisanih spomenika hrvatskoga naroda u BiH.
Na Kočerinu se Banožići spominju u čuvenim biskupskim popisima Hrvata katolika u BiH iz 1742. i 1768., ali u nedalekom Međugorju se spominju još stotinjak godina prije, točnije 1632. godine. Na žalost, komunisti su 1947. (dvije godine nakon rata) spalili stare župne matice Širokoga Briga, koje su potjecale iz sredine 18. st., tako da je nemoguće sastaviti vaše rodoslovno stablo.Poštovani g. Petković,
tri najjača izvorišta Petkovića na hrvatskom etničkom prostoru su Korčula, šibenski kraj i Broćno u Hercegovini. Ukoliko su vaši predci iz Hercegovine, onda im je izvorište selo Slipčići na broćanskoj visoravni (radi lakše orijentacije to je blizina Međugorja), gdje ih više nema pod tim imenom, jer ga promijeniše u nova: Arapoviće i dalje u Đogiće i Đope. Odatle su odselili u Studence kod Ljubuškog gdje još žive pod starim imenom u petnaestak kućanstava i u dalmatinsko susjedstvo na Dragoviju kod Metkovića, odakle su se spustili u “naronska” sela Prud i Vid. Iz Broćna, kao i kasnijih, ljubuško-neretvanskih, odredišta Petkovića bile su “bezbrojne” migracije širom Hrvatske i dalje po inozemstvu.
O možebitnoj međusobnoj povezanosti tri, maloprije spomenuta izvorišta, trebalo bi izvršiti podrobnija istraživanja, da bi se mogla iznijeti bilo kakvu tvrdnju, ali se već sada čini da bi trebalo isključiti povezanost hercegovačko-šibenskog areala, s onim korčulanskim.Draga Darija,
Tvoje je prezime hercegovačko unikatno prezime. Gdje god ima Duspara po bijelome svijetu, korijen im je iz Hercegovine. Odatle je snažna migracijska struja bila prema Posavini (već u drugoj polovici 18. st.) i dalje prema Slavoniji, pa je to najvjerojatnija putanja i tvojih predaka. Silna odseljavanja su dovela do toga da ih danas u njihovoj postojbini, posuškom kraju, ima manje od 20 kućanstava. Egzotične teorije od francuskom ili nekom drugom inozemnom podrijetlu hercegovačkih rodova, najčešće nisu istinite, a u ovom slučaju jamačno nisu. Dakle, ako te budu zanimali tvoji korijeni, onda put pod noge i kad pođeš na more, Makarsku primjerice, svrati do Posušja i njegovih sela Broćanca i Rastovače i pogledaj krajobraz odakle potekoše tvoji predci.znam da je Ivan u Zagrebu
Evo moj otac, isto ‘Perić’ roden u Donjeg Zemuniku (Mostar). Neki kažu Perići (iz Zemunika) su došli iz Hercegovine. Zemunik je bio nenaseljen za dosta godina vrijeme Turaka i je uvijek bio u rat. Bilo je puno ljudi migracijama tijekom tog vremena, posebno iz Zemunika u Lici.
