Forum Replies Created
-
Postovi
-
ok – istrazivanje porijekla prezimena je dug, slozen i odgovoran posao.Treba dosta vremena, mislim da trebate nesto i sami uradit.
Za pocetak predlazem:
– Hrvatske uspomene iz Dalmacije fr.Simun Milinovic – povijesna rasprava
– Bibinjski korijeni autor – Ivan Sindija
– Hrvatski prezimenik autori – Petar Simunic – Franjo Maletic
Za pocetak je i ovo dovoljno i previse.Nsto se moze nac i na netu.
Budite dobri i zdravi –Pozdrav Mare
ja ti na žalost ne mogu pomoći oko porijekla tvoga prezimena, ali te mogu upozoriti na savjete Dušanove – upućujući te na ovu dvojicu Radaka, želi ti reći da je prezime Radak srpsko-pravoslavnog podrijetla, te da su neki, pod pritiskom valjda, prešli u katoličku vjeru.
Tako oni na stranicama srpskog rodoslovnog društva objašnjavaju većinu prezimena gdje su neki katolici, a neki pravoslavci.
Nedaj se Mare
Pozdrav tebi, Branka.
Drago mi je da si se javila. Neću persirati – nadam se da nemaš ništa protiv.
Robert se već duže vrijeme ne javlja, ali nadam se da će se javiti s nekim novostima.
Ovo što si napisala je vrlo zanimljivo i korisno, a vjerujem da znaš još i više raznih korisnih detalja koji ti se možda ne čine tako bitnima.
Iako se trenutno još nisam upustio u rodoslovlje maminih Kramarića, sve će mi informacije dobro doći .
Imaš li kakvih saznanja o mogućem doseljenju Kramarića iz Like u Turopolje , ili o njihovoj autohtonosti u Turopolju ?
U knjizi “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. st.” Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša, prema popisu iz 1598.g. , pronašao sam šest domaćinstava Kramarića u ondašnjim županijama Zagrebačkoj i Varaždinskoj. Od toga dva domaćinstva su bila u selu Staro Čiče kod Velike Gorice, i to , mislim, kao kmetovi ( navedena knjiga nije više kod mene pa ne mogu provjeriti). Izgleda da ih tada još nije bilo u Šćitarjevu i Velikoj Mlaki .
Možeš li nešto više reći o dodjeli plemstva Ivanu Kramariću 1614. g. ( to je 16 godina nakon ovoga popisa ) ?
Pozdrav
U petak 8.svibnja u 19 sati u Šibeniku, u Gradskoj knjižnici “Jurja Šižgorića” upriličiti će se predstavljanje knjige “Stanovništvo Primoštena u 19. stoljeću” (Demografska i antroponimna obilježja) autora Vinka Matošina iz Šibenika.
Predstavlajne knjige organiziraju nakladnik Matica hrvatska. ogranak Šibenik i Gradska knjižnica u Šibeniku, a o knjizi će govoriti prof.dr. Anđelko Akrap, šef Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof.dr. Ivo Šimunović s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Informacije na telefon 091 587 22 42 ili na mail: vmatosin@net.hr
prapradjed ili šukundjed (great great grandfather)
š=sh; like in ship
praprapradjed ili šukunšukundjed (great great great grandfather)
Šaljem vam linkove na adrese dvojice Radaka, koji su obrazovani ljudi, pa je za pretpostaviti da se interesuju za rodoslovlje i da će vam možda moći pomoći.
http://www.vin.bg.ac.yu:446/aplikacija/istrazivac.php?ID=76
http://www.portir.com/advokati/Radak-Savo.htmlĆaćića ima u Lici čak i jedno malo mjestose tako zove a ovi Lički Ćaćići su došli vjerojatno pred Turcima . Pogledajte u pavičićevoj knjizi o seobi naroda.
Naziv mjesta Markušev Vrh ne znači da se tu odigrala bitka (ne znam što vas je nagnalo na taj zaključak). Vrh je vrh, tj. najviša točka nekog brijega ili slično.
Koliko znam u Markuševečkoj Trnavi ima Markuša, ali ne znam porijeklo. Sva ostala mjesta koja navodite ne moraju nužno imati veze s tim prezimenom. Naime, kao što ste napomenuli, imena tih i sličnih prezimena dolaze od osobnog imena Marko (=Markuš). A ime mjesta može doći od imena svetca zaštitnika, imena crkve, ili naprosto osobnog imena vlasnika (koji može biti nekog drugog prezimena). S tim u vezi prezime Markuš treba tražiti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Inače, koliko znam postoji i prezime Markus koje nema veze s Markušima.
Dobar dan,
ja se prezivam Kramaric. Mi smo imali kompletan rodoslov do 2.Svijetskog Rata nacrtanog na zidu radne sobe kurije. Nazalost se je to izgubilo, kad su u ratu rusili zgrade.
Obitelj plem. Ivana Kramarica je 1614 u Lincu dobio ugarsko-hrvatsko plemstvo. Zvao se je Kramarich de Schitario/ Kramaric-Scitarjevski iz sela Scitarjevo iz Turopolja. Nekoliko generacija su Kramarici zivjeli u Turopolju u Velikoj Mlaki. Jos danas navodno zive tamo porodice Kramaric. Moji su u 19.stoljecu preselili u Ludbreg i u Prelog. Tamo su zivjeli do Drugog Svijetskog Rata. Kramarici su bili poznati kao trgovci. Govorili su osim hrvatskog i njemacki i madarski jezik i imali su i tri drzavljanstva.
Jedan dio familije danas zivi u Lici, drugi dio u Zagrebu, Sloveniji i u Njemackoj.
To je to sto ja aktualno znam o nasoj lozi.
Pozdrav iz Njemacke
BrankaHvala na odgovoru. Kaj je to u svim drzavama tako? I ako trebam suglasnost doticne osobe, ima li kakav uzorak kako takva suglasnost mora izgledati odnosno kaj ta suglasnost mora sve sadrzavati da bi bila valjana?
SachaPozdrav Sacha,
Posjetio sam Vaše stranice i sa zanimanjem ih pogledao. Veliki i hvale vrijedan posao ste uradili za svoju obitelj i ne samo za nju.
Zanimljivo je kako ste u PDF-u odradili pojedine grane Vašeg stabla.
Dakle, sve pohvale!
Vezano za Vaše pitanje, tu su pravila tj. zakonske pretpostavke prilično jasno definirane.
Za osobe koje su žive, dozvoljeno je upisati samo prezime, dok se ostali podaci i fotografija mogu javno objaviti samo uz suglasnost dotične osobe.
Za osobe koje nisu žive, dozvoljeno je objaviti ime kao i godine rođenja i smrti.
Pošto nisam pravne struke, molim Vas da moje mišljenje ne prihvatite “zdravo za gotovo”.
Detaljnije upute potražite na http://www.genealogy.com ili http://www.ancestry.com .Još jednom, čestitke za Vaš sajt!
S poštovanjem,
Dušan Bastašić
http://www.bastasic.myheritage.comHvala najljepša.
Bojim se da nisam najpreciznije postavio pitanje. Naime, i ja sam u tom razgovoru smatrao da to nema veze jer u hrvatskim prezimenima se i tako y ne pojavljuje. Tada m i je rečeno da se radi o “nehrvatskim” prezimenima kao što su npr. Ortynsky, Benyovsky i sl. Na to nisam imao odgovor pa sam se obratio Vama . U svakom slučaju Hvala.
Koliko ja znam, y u sredini prezimena ni na koji način ne ukazuje na plemenitaško porijeklo. U mađarskim prezimenima, doduše, y na kraju prezimena npr. Palfy, Erdody itd. ukazuje na starinu prezimena (prije modernizacije mađartskog jezika) i time indirektno na veću cjerojatnost da bi prezime bilo plemenito. U hrvatskim pak dokumentima y u sredini prezimena uglavnom upućuje na jezičnu formu -iji- kao u Mijić, Perijić, Andrijić… Mych, Perych, Andrych. Ili na dugo i na kraju prezimena Pašalić, Kaić, Tadić, Bešlić jer ona dolaze od imenica koje završavaju na -ija, Pašalija, Kaja, Tadija, Bešlija Pa onda Pašalijić što se krati u Pašaliić i na kraju u Pašalić, analogno za ostala prezimena…
Ovdje je zanimljivo da hrvatsko prezime Tadić nema nikakve veze sa srpskim prezimenom Tadić jer se ta dva prezimena trebaju različito izgovarati u štokavkim dijalektima. Hrvatsko Tadi(ji)ć potječe od Tadije, a srpsko Tadić od Tade. Jezična je razlika uočljiva samo izvornom govorniku ili izvježbanom uhu
Nadam se da sam pomogao,
Marko Rimac
Berlakovic najvjerojatnije dolazi od njemackog Berlach, koje jeste opet nastalo od (der) Bärlauch (allium ursinum) = jedna vrsta poriluka, (sto je, na poslijetku, u ovome slucaji manje vazno.
Uglavnom, bilo bi vrijedno slijediti porijeklo Vasih predaka, i kakve veze imaju sa bivsim “folksdojcerima”. Inace je prezime Berlach (Bärlach) dosta rasireno u danasnjoj istocnoj (prije 2 svj.rata srednjoj) Njemackoj: Sachsen, Thüringen, Brandenburg…
Postovanje Marko.
Veceras sam bio u FHC ovdje u Melbourneu i pregledao mikrofilmove iz Sukosana.
Nasao sam mog predaka Stipu, roden 1769 godine – samo sam dosada mislio de je od Pave, a on je od “kapitana” Luke – valjda neki kapetan bratovstine Sv. Kasijana.
Ako procitas ovo, javi mi se putem emaila kako bi nastavili diskusiju zapocetu prosle godine.
