Forum Replies Created
-
Postovi
-
Za Miljak ne znam, niti za Carev ako su Carevi iz Jezera na Murteru.
Ali ako su iz Kaštela, onda su oni iz Kambelovca nekoć bili Buhotić, a oni iz Gomilice Marinčić. Oba ta starija roda iz kojih su od nadimaka Car iz 17. stoljeća vremenom nastala prezimena, javljaju se u Kambelovcu, odnosno Gomilici od 16. stoljeća.
Ivan zvan Ivaniš i potomci Ivaniševići. To je lako.
Ono što je teško usadit u glave je da je po više Ivaniša koji nisu bili u rodu, niti su živjeli u istom stoljeću, niti u istom kraju, nastalo ovo prezimena više mjesta. dakako, ne može se isključiti migracija iz jednog kraja u drugi, ali samo uz pisane dokaze. Ja znam za bar dva roda Ivanišević koja su imali plemićki karakter, nisu bili u srodstvu, a jedan rod nije ni imao grb. Grbovima se ne valja zanositi ako nema pisanih dokaza o podrijetlu od takvog roda.
Dakle, više rodova Ivanišević koji nisu u nikakvom srodstvu, samo imaju isto prezime, dolazi iz više krajeva.
Dotičnome je najbolje je otići u mjesto podrijetla, naći kakav zbornik, župski ured, naći literaturu o tom kraju i pokušati posložiti činjenice
Poštovani, neznam odakle potječe prezime PADJEN ali moj pradjed se tako prezivao i oko 1700 g došli su s velikim iseljeničkim valom u Liku. Moji preci su se nastanili u mjestu Oštra nedaleko Novog u Lici južno od Gospića. Kako ste Vi povezani s tim prezimenom.
Srdačan pozdrav
jasmnika
jJa živim u Zagrbu, a znam da su mi neki od predjedova došli iz Češke.
A volio bi i da mi kažete koliko je to moguće i nešto osim o porijeklu prezimena i o rodoslovlju.
Hvala.
Poštovana Suzana,
čini se da su Štajduhari(ili u drugom obliku -Štajdohari) porijeklom iz Gorskog kotara.
U Liku (Donji Kosinj) i na Banovinu (Skela,kod Gline) su doselili iz Gorskog kotara, oko godine 1700., nakon oslobođenja od Turaka.
Jeste li sigurni da su Vaši predci iz Mrkoplja, jer Grubišića, neovisnih po podrijetlu jednih od drugih, ima na raznim stranama hrvatskoga društvenoga prostora?! Tako u Hercegovini s maticom u Posuškom Gradcu, u Dalmaciji u okolici Sinja, Šibenika, Tučepima kod Makarske, a postoji i grb Grubišića-Brnjakovića podrijetlom iz Olova u Bosni. Dakle, ukoliko ste sigurni da ste Vi ili Vaš otac, djed itd. iz Mrkoplja, onda se referirajte na knjigu Antona Burića – Antropinimija Gorskoga Kotara!
O stanovništvu Pelješca, pa tako i o vašem rodu iscrpno je pisao Nenad Vekarić iz zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Adresa:
Molim pomoć pošto jedino što znam da mi tata dolazi iz sela Strgari okolica Bosiljeva, ali ništa više od toga ne znam. Ima li kakva literatura o tome ili kontakt osoba?
Poštovani,
O rodovima Imotske krajine još prije petnaestak godina knjigu je napisao fra Vjeko Vrčić. Prije desetak godina izišlo joj je i drugo izdanje. Uz Mustapiće iz Hercegovine, iz okolice Stoca, postoje neovisno o njima i biokovski Mustapići (Grabovac i Medov Dolac), od kojih je najvjerojatnije jedan pripadnik odselio u Lokvičiće, iako bi trebalo istražiti tko i kada. Uz spomenutu knjigu, pogledaj više na:
2. http://booking-it.biz.hr/medovdolac/index3d05.html?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=80
Poštovani,
prezimena Matić ima na raznim stranama hrvatskoga etničkoga prostora, vrlo je brojno i najčešće je nastajalo na jednom mjestu neovisno od drugoga. Zbog toga je potrebno vidjeti s kojeg područja Vi potječete, odnosno ako ste potomak migranta, odakle potječe vaš otac ili djed da bi se moglo nešto više reći.
Ima li netko bilo kakva saznanja o Smolićima sa podrucja Slunja?
nemam interesa za prezime hitrec ali imam poznanika koji je rođen u zagrebu a njegov otac je sa roditeljima došao u zg kad je imao 6 godina
Itko?
Željene podatke o prezimenu ŠOBOT možete potražiti, i to:
Enciklopedija hrvatskih prezimena, ur: Siniša Grgić. Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar d.o.o. 2008: 1023.
i
Petar Šimunović, Franjo Maletić. Hrvatski prezimenik. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. 2008: 465B. Ručević
” Posinjenje i pobraćenje
Po starom ugarsko-hrvatskom privatnom pravu razumijeva se pod “adopciom” toli posinjenje koli pobraćenje ( adoptio filialis, contractus mutuae fraternalis adoptionis ), to je dvostrani pravni posao, kojim se osoba njezinom voljom prima za sina, kćer ili brata, i time joj se podaju sva prava, koja u obitelji uživa, sin, kći ili brat u pogledu imovine onoga, koji adoptira. ”
Povijest plemenite općine Turopolja … Emilije Laszowski, Zagreb, 1910.
Ovo bi mogao biti odgovor na pitanje “bratićevanja”
