Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
“Usporednost među narodima moguća je samo tada, ako postoji dovoljno istovrijednih genealoških podataka skupljenih iz približno sličnih vrela, kao što slika dvaju stabala, metaforički, prikazuje sumjerljive grane dviju srčika iz naizgled istog korijena” – piše Božidar Ručević u članku o hrvatskoj nacionalnoj genealogiji…
Donosimo nekoliko vijesti za sve kolege rodoslovce koji su se pridružili programu indeksiranja hrvatskih matičnih knjige preko stranice www.familysearch.org, koji se putem Interneta provodi već nekoliko godina, uz primjenu najsuvremenije programske podrške.
Uz danas sasvim dokazive genetičke postavke i asocijativno promišljanje moguće je objasniti genealošku povezanost sadašnjih ljudi sa samim iskonom čovjeka. Pisac ove crtice, g. Božidar Ručević, na temelju genetičkog puta svojih predaka pretpostavlja mogući iskonski rodoslov većeg dijela hrvatskog naroda.
Ladice su vam prepune starih, izblijedjelih i oštećenih fotografija? U dva teksta koja smo objavili ranije opisali smo kako čuvati stare fotografije i kako ih digitalizirati. Tada smo najavili i tekst o restauraciji oštećenih fotografija, koji napokon objavljujemo.
Autor piše o genealoškom istraživanju obitelji Ručević. Ona potječe iz Slavonije u istočnom dijelu Hrvatske s područja između gradova Đakovo i Vinkovci. Prezime je prvi put uporabljeno kao RUCH 1310., kao Ručevački (RUCHevachki) 1525. i kao Ručević (RUCHevich) 1670.
Alaupovići su jedna od najpoznatijih srednjovjekovnih obitelji u Bosni, čiji potomci danas žive ne samo u srednjoj Bosni nego i u Hrvatskoj. Korijeni Alaupovića sežu do 1333. godine kada se prvi put spominju u pisanim dokumentima. Tekst o Alaupovićima napisao je Raif Čehajić, autor weba rodoslov.ba.
Janko Hitrec rođen je 7. studenog 1854. godine u selu Martinci, kraj Zlatara, postojbini Hitreca, kao treće dijete Jure Hitreca i Bare Drašić. Povijest je htjela da upravo Janko bude taj koji će u lipnju 1931. godine održati govor dobrodošlice kralju Aleksandru Karađorđeviću, a da nakon 80 godina tom događaju pronađem trag…
Projekt indeksiranja skeniranih matičnih knjiga putem Interneta traje već nekoliko godina, pri čemu se koristi najsuvremenija programska podrška. Do sada su za indeksiranje bile dostupne samo matične knjige iz inozemstva, no ovih je dana uvršteno i nekoliko knjiga iz Hrvatske.
Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
Nediljko Budiša i Branko Ivančević u svom istraživanju pokušali su odgonetnuti moguće uzroke seljenja Ivančevića iz Mirlovića u Ceru u prevratnim vremenima od prije 300 godina, oslanjajući se na dokumentirane povijesne izvore.
Više
