Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Peter Hawlina u rodoslovnim je krugovima poznat kao osnivač i predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva razgovarao je naš član, gospodin Mladen Paver. Zbog iscrpnosti odgovora, razgovor ćemo objaviti u dva nastavka. U prvom, g. Hawlina govori o sebi i svom interesu za rodoslovlje te o osnivanju Slovenskog rodoslovnog društva.
U prosincu 2008. objavljena je knjiga Božidara Ručevića, “Znameni i podrijetlo roda Ručevića iz Starih Mikanovaca”. Jedan primjerak pohranjen je i u knjižnici Hrvatskog rodoslovnog društva. Već sam naslov riječju znameni i podnaslov riječima rodoslov, homagij, kronika, kazivanja – govore da to nije samo genealoška knjiga, nego sve to odjednom te je nekolicina naraštaja toga roda i grana u njima i opisana mnogim znamenima u vremenu i prostoru svoga življenja.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Novigrada na Dobri, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Prije nekoliko tjedana objavili smo anketu u kojoj smo čitatelje pitali koji rodoslovni program koriste. Pomalo razočaravajuće, za 30 dana, koliko je anketa bila otvorena, na to je pitanje odgovorilo ukupno tek 47 korisnika. Članak je rezultirao s nekoliko komentara, a neke su reakcije došle i iz Slovenije. Kao posebno zanimljiv prenosimo komentar mr. Janeza Toplišeka.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U nekoliko sljedećih nastavaka iz pera g. Miroslava Čaića objavit ćemo prezimena koja se pojavljuju u karlovačkim župama i nekim župama iz okolice Karlovca.
Zašto članovi Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, poznati i kao Mormoni, istražuju obiteljsku povijest i zašto izrađuju rodoslovlja? Prije 14 dana u radionici “Za svojim korijenima” nastupila je kao gostujući predavač gđa. Lidija Sambunjak, voditeljica Centra za istraživanje povijesti obitelji Mormonske crkve u Zagrebu. Svoje izlaganje sažela je u ovom tekstu.
Naši čitatelji koji imaju satelitsku televiziju i mogu pratiti kanale Viasat History ili Zone Reality možda su nabasali na seriju “Who do you think you are?”. Seriju je izvorno počeo prikazivati BBC 2004. godine i dosad je emitirano pet sezona, dok se trenutačno priprema šesta. Koncept emisije je jednostavan: u svakoj epizodi netko od poznatih Britanaca uz pomoć stručnjaka otkriva svoje pretke. Ostaje za vidjeti koja će od domaćih televizija započeti sa snimanjem hrvatske verzije ove serije.
Nedavno je na mailing listi našeg društva povedena rasprava o korištenju računalnih programa kao pomagala u rodoslovnim istraživanjima. Kao produkt te rasprave objavili smo tekst g. Božidara Ručevića pod naslovom “Family Tree Maker 2009: da ili ne?”. Sada nas zanima koje programske alate vi koristite. Zato vas molimo da ispunite anketu i označite kućicu uz ime programa koji koristite. Hvala vam!
Pretražujući Internet u potrazi za zanimljivim tekstovima koje bi vrijedilo spomenuti na našem portalu, naišli smo na popis prezimena od 2 i 3 slova, koji je objavljen na Wikipediji. Popis je osamdesetih godina prošlog stoljeća sastavio koprivnički enigmat Petar Ivegeš. Kao izvor poslužio mu je Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, koji je nastalo na temelju građe iz popisa stanovništva održanog 1948. godine.
Od 23. do 27. lipnja 2008. u Quebec Cityju u Kanadi održan je 28. međunarodni heraldički i genealoški kongres s temom – The Meeting of Two Worlds: Quest or Conquest (Susret dvaju svjetova: izazov ili osvajanje). Od hrvatskih heraldičara, na kongresu su sudjelovale gđa. Dubravka Peić Čaldarević i gđa. Matea Brstilo Rešetar, čiji osvrt ovdje donosimo.
Više
