Kalendari i datumi

Koji je danas datum? Kojeg ste datuma rođeni? Danas vam je jednostavno odgovoriti na ova pitanja, zar ne? No, da ste živjeli samo stotinjak godina ranije, stvari ne bi bile tako trivijalne… Zašto?

… Među najvažnijim zadacima koji su kao naša sveta dužnost pred nas postavljeni, posljednji ali ne i jedini je da uz pomoć Boga, učinimo ono što je Tridentski koncil postavio pred Svetu stolicu…

Ovih nekoliko riječi zakompliciralo je računanje vremena u Europi (i kolonijama) i uvelo zbrku u rodoslovna istraživanja. Više-manje je problem datuma riješen tek dobrano u prvoj polovici 20. stoljeća. Najviše su se s datumima napatili Šveđani i vjerojatno im od rodoslovnih istraživanja s početka 18. stoljeća mrak pada na oči…

Krenimo redom…

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je u uporabu Julije Cezar, kako bi zaustavio kaos koji je vladao u starom Rimu, gdje su se godine skraćivale ili produživale, ovisno o tome je li Pontifex Maximus nakanio neprijatelja ukloniti s dužnosti ili mu produžiti mandat. Siječanj je, tako, klizao od jeseni do proljeća… Novi je kalendar stupio na snagu prvog dana siječnja (Januariusa) 709. A. U. C. (ab urbe condita – od osnutka Rima) – prema današnjem računu, bilo je to 45. godine prije nove ere.

Na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine kršćanska je crkva prihvatila Julijanski kalendar kao temeljni kalendar. U tom je kalendaru godina trajala prosječno 365,25 dana, što je postignuto ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska je godina nešto duža od tropske, zbog čega se svakih 128 godina skupi jedan dan viška. Po Julijanskom kalendaru, svaka godina čiji je broj djeljiv s četiri prijestupna je i sadrži 366 dana, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja najprije je, greškom, svaka treća godina od 45. do 9. p. n. e. bila prijestupna.  Nakon toga, prijestupna je bila svaka četvrta.

Kad je greška uočena, car August naredio je izbacivanje svih prijestupnih godina između 9. p. n. e. i 8. n. e. Time je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom. U to se vrijeme godine još nisu brojale od rođenja Isusa Krista, već od osnivanja Rima 753. p. n. e. te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive s četiri, brojeno od Kristovog rođenja. Julije Cezar prvobitno je odredio da svi neparni mjeseci imaju po 31 dan, a parni po 30, osim veljače koja je u običnoj godini imala 29 dana, a u prijestupnoj 30.

Mjeseci su se zvali: Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Quintilis, Sextilis, September, October, November i December.

Mjesec Quintilis (peti mjesec, jer je godina počinjala u Martiusu) preimenovan je u Julius (današnji srpanj) u slavu Julija Cezara, premda je Cezar doživio samo jedan mjesec imenovan njemu u čast – ubijen je ubrzo nakon toga. Godine 8. p. n. e. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, a budući da je on najviše ratnih pobjeda ostvario u mjesecu Sextilisu, ovaj mjesec nazvan je po njemu – Augustus (kolovoz). Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, taj je dan uzeo iz veljače, a da spriječi da tri mjeseca za redom imaju po 31 dan, preuredio je broj dana u svim mjesecima nakon kolovoza. No, neki osporavaju ovu legendu i tvrde da je ovakav raspored postojao još od ranije. Inače, Cezar i August nisu jedini koji su mjesece nazivali po sebi – to su učinili i Klaudije (preimenovao je Maius u Claudius) i Neron (Neronius umjesto Aprilisa), ali te promjene nisu zaživjele.

Rekosmo da Julijanski kalendar nije savršen – njegova se greška povećavala svakih 128 godina za jedan dan. To je kasnije primijećeno pa je na saboru u Niceji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. No, odluka je tada zapela na provedbenoj razini, a Julijanski kalendar ostao je i dalje nepromijenjen više od tisuću godina. Time se razlika do 16. stoljeća akumulirala na cijelih 10 dana.

Kada su ovo uočili, astronomi su odlučili izraditi novi, precizniji kalendar. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana viška iz kalendara. To je postignuto uvođenjem Gregorijanskog kalendara.

Julijanski kalendar danas koriste Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.

Gregorijanski kalendar

Zbog razlika između Julijanskog kalendara i tropske godine do 16. se stoljeća nakupilo 10 dana viška. Tu na scenu stupa papa Grgur XII, koji je 24. veljače 1582. godine reformirao do tada postojeći Julijanski kalendar. Učinio je to na prijedlog njemačkog isusovca i astronoma Christophera Claviusa (Christopher Schlüssel), a uz pomoć napuljskog astronoma i fizičara Aloysiusa Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi). Ta je papinska bula poznata pod nazivom Inter Gravissimas (Među najvažnijim), što su prve dvije riječi teksta čijim smo citatom započeli ovaj prilog.

Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:

1. iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada;
2. prijestupna je svaka godina djeljiva s 4, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive sa 400;
3. prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana), a koji se stavlja na kraju veljače;
4. Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom uz novi kalendar;
5. prvi dan u godini bit će 1. siječnja.

Ovaj novi kalendar nazvan je po papi Grguru i tako je nastao Gregorijanski kalendar.

Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 jer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400) što daje grešku od 26 sekundi dnevno. To znači da ćemo svakih 3225 godina imati jedan dan viška (taj ćemo višak dostići čak i ranije, s obzirom na to da se s vremenom trajanje solarne godine smanjuje) – kao što vidimo, još nismo izgubili ni trećinu dana!

Razlika između Gregorijanskog i Julijanskog kalendara je u tome što Gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski 100. U Gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Julijanskom, a obične po Gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Nakon uvođenja Gregorijanskog kalendara, kalendarska godina se najviše do tad približila tropskoj godini.

Novi su kalendar odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska (nakon 4. listopada 1582. upisan je 15. listopada 1582.), a vrlo brzo i ostale katoličke zemlje. Hrvatska je tada bila u sklopu Austrougarskog carstva, a tamo se kalendar uvodio u razna vremena u raznim regijama:

• Brixen, Salzburg i Tirol: nakon 5. listopada uslijedio je 16. listopada 1583. godine,
• Kranjska i Štajerska: nakon 14. prosinca osvanuo je 25. prosinca 1583. godine,
• Češka i Slovačka (Bohemija i Moravija): nakon 6. siječnja 1584. svanuo je 17. siječnja 1584.,
• Mađarska (Ugarska) i Hrvatska: iza 21. listopada 1587. uslijedio je 1. studenog 1587.

Sličan džumbus vrijedi i za današnju Njemačku ili Švicarsku. Njemačke katoličke države su prihvatile kalendar u razdoblju od 1583. do 1585.

Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar više od stoljeća kasnije. Velika Britanija i kolonije (uključujući i današnji SAD) to su učinile 1752. godine: nakon 2. rujna 1752. upisan je 14. rujna 1752. (do tad se nakupio i još jedan dan zaostatka!). Englezi su učinili još nešto: od te je godine Nova godina započinjala 1. siječnja: do tad je (civilna godina) počinjala od 25. ožujka. Još jedan problem za tamošnje rodoslovce! Tako je npr. Charles I smaknut 30. siječnja 1648. po starom Julijanskom kalendaru, a zapravo 30. siječnja 1649. po novom i zato ćete taj datum najčešće pronaći zapisan kao 30. siječnja 1648/9. Po Gregorijanskom kalendaru, radi se o 9. veljače 1649. godine. Kaotično, zar ne? Stvari postaju još zamršenije…

Pogledajmo malo koji je kaos vladao npr. 1715. godine:

• Francuska je koristila Gregorijanski kalendar u kojem je godina započinjala 1. siječnja,
• Engleska je koristila Julijanski kalendar gdje je godina započinjala 25. ožujka,
• u Engleskoj je 1700. bila prestupna, u Francuskoj nije,
• 10. lipnja 1715. godine u Engleskoj se čini kao 10 dana prije 21. lipnja 1715. u Francuskoj, mada je u pitanju isti dan,
• Engleska je redni broj godine mijenjala tek 25. ožujka, tako da je 15. veljače 1715. u Engleskoj zapravo bio 26. veljače 1716. u Francuskoj,
• u Škotskoj, koja je koristila Julijanski kalendar, isti taj dan bio je 15. veljače 1716. godine.

Još treba napomenuti da je u Francuskoj korišten i Republikanski kalendar od 24. studenog 1793. do 31. prosinca 1805. godine (i još nekoliko dana za vrijeme Pariške komune, 1871.)…

Kaos, zar ne? I onda nije čudno ni ovo:

• William Shakespeare umro je 23. travnja 1616. godine,
• Miguel de Cervantes umro je 23. travnja 1616. godine,
• Cervantes je umro 10 dana prije Shakespearea – jasno je zašto! Španjolska je u to doba već tridesetak godina koristila Gregorijanski kalendar; Engleska ga neće prihvatiti još više od 150 godina.

Posebno je zanimljive probleme s datumima i kalendarima imala Švedska. Oduvijek su bili avangarda, tako da su se odlučili za postupan prelazak s Julijanskog na Gregorijanski kalendar izbacujući svaku prijestupnu godinu u razdoblju od 1700. do 1740. godine. Tako su izbacili 11 suvišnih dana, a tek 1. ožujka 1740. godine sinkronizirali su se s ostalima: prethodnih 40 godina njihov je kalendar bio jedinstven!

Pravoslavne zemlje prešle su na ovaj kalendar tek u 20. stoljeću:

• Rusija je nakon 31. siječnja 1918. doživjela 14. veljače – nakupilo se već 13 dana (znamo priču o julijanskoj Oktobarskoj revoluciji u gregorijanskom studenom!)
• Srbija i Crna Gora Gregorijanski su kalendar prihvatile 23. siječnja 1919. godine.

Azijske zemlje mahom su gregorijanski kalendar kao građanski prihvatile u 20. stoljeću – Kina, primjerice, 1949. godine.

A sad priznajte: koliko vam je vremena trebalo da pročitate cijeli tekst i koliko ste se puta vraćali i provjeravali brojeve? Da, složeno je, izuzetno! A nismo ni riječi napisali o ostalim kalendarima, npr. židovskom i islamskom…

Srećom, Internet je velik, evo vam i nešto referentnih poveznica:

• Wikipedia: Kalendar (hrv.)
• Wikipedia: Julijanski kalendar (hrv.)
• Wikipedia: Gregorijanski kalendar (hrv.)
• Pretvornik kalendara s objašnjenjima (engl.)
• Još jedan pretvornik kalendara (engl.)
• Kalendar kroz istoriju, autora Drage i Ivana Dragovića (srp.)
• Genea – Logos (engl.)
• Wikipedia: Stari i novi zapis datuma Julijanskog kalendara (engl.)
• Često postavljana pitanja o kalendarima (engl.)