Forum Replies Created
-
Postovi
-
Ukoliko je riječ o Čotićima iz Pojezerja između Metkovića i Vrgorca, te hercegovačkoga susjedstva, onda su oni odvjetak tamošnjega staroga roda Matića, točnije Bartola Matića!
Na Braču se može pronaći novina “Glos sa škrop”kod urednika gospodina Joška Nigoevića koji živi u Nerežišćima.
Gospodin Kuščić vam živi u Mravincima pa pogledajte u imenik koji je broj i na taj način mozete stupiti u kontakt s njimi ili se javiti uredniku Josku Nigoeviću koji sigurno ima njegov broj. Mislim da i na internetu imate njegovu e-mail adresu.
Pozdrav
Zahvaljujem se na odgovoru i pomoći.Jedino kada bih još nekako mogao saznati informaciju gdje se može nabaviti spomenuta novina,ili barem kada bih saznao o kojem se točno broju “Glosa sa Škrop” radi.Isto tako puno bi pomoglo kada bih mogao doći do kontakta sa poštovanim gospodinom pl. Kuščićem.Još jednom velika hvala.
O podrijetlu prezimena Capković pisao je u bračkim novinama “Glos sa Škrop” Nikša pl. Kuščić.
Prezime Samovojska potice iz Ribnika i Duge Rese.
Trebate otići u župni ured i u stanju duša pisat će u stališu da je plemić, možete provjeriti i taj podatak u matičnoj knjizi krštenih gdje vašem djedu treba pisati plemeniti odnosno skraćenica pl. Isto tako u državnom arhivu se može provjeriti da li je obitelj Galeković plemićka. Možda Vam može pomoći netko iz plemićkog zbora, evo vam njihove stranice pa ih možete kontaktirat http://www.plemstvo.hr
Pozdrav
Ima ga na otoku Braču i to u Pučišćima i Nerežišćima. Koliko mi je poznato nerežiški Martinići pripadali su bračkom plemstvu , dok su pučiški Martinići bili pučani. Još su bili U Pražnicama, a od tog prezimena su nastali Jerčići koji danas žive u Pražnicama. Još je jedan ogranak plemenitih Martinića živio u Bolu s talijaniziranim oblikom Martinis,a kasnije ženidbom za obitelj Marchi spojili su prezimena u Martinis-Marchi.
Pozdrav
Here is some updated information:
I had the Croatian National Archive research the family name Šeremet in the Vinipotok area and found that it has been in the area since the 1600s. The oldest microfilm birth/death records (in Latin from the Church in Lobor) show there were a few Šeremet families in the early 1700s.
some examples:
births:
22.02.1701, Anna Seremet, parents Gasparus and Catharina Krajachich
23.04.1706, Magdalena Seremet, parents Marco and Catharina Adamich
deaths:
02.12.1713, Susanna Seremet, husband Matthia Kuharrich, age 50
marriages
10.02.1698, Marco seremet and Catharina Adamich
Hvala,
Slavko
Gospodine Jagiću, jeste li pokušali naći podatke u knjizi “Leksik prezimena SR Hrvatske” (Zagreb, 1076) ili u knjizi Petra Šimunovića “Hrvatska prezimena” (III izdanje, Zagreb 2006)?
Pokušajte kupiti (100 Kn) Priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova kod izdavača . MATIS d.o.o., Pregrada, Ul. Janka Leksovara 21.
Postovanje,
Moj brat Josip i ja vec 20 godina istrazujemo povijet i porijeklo naseg prezimena. Rimce iz Celebica imamo rjesene sve. Molim vas javite nam se.
Marko Rimac
092/121-8994
blatax said:
Postovani,ostavljao sam upite na mnogim forumima-ali nigdje odgovora.Zato Vas molim da mi kazete nesto o porijeklu,od cega je nastalo(izvedenica),prezimena Blatančić
Poštovani,
Vaše se prezime već sredinom 18. st. javlja u Hercegovini, i to na području Međugorja, Ljubuškog i Duvna. Odatle je selidenim kretanjima vrlo lako moglo dospjeti u Bos. Posavinu, jer je taj selidbeni pravac bio vrlo jak, ali je prezime moglo neovisno nastati i na drugoj strani. Ukoliko ste Vi izdanak selilaca s matičnoga hercegovačkoga područja, to je moguće da je njegov tamošnji nastanak motiviralo podrijetlo rodonačelnika (za doseljenika na spomenuto ljubuško-međugorsko-duvanjsko područje iz stare župe Blato, područje današnje općine Široki Brig), odnosno apelativ blato, za što, držim, nije potrebno dodatno objašnjenje!
S poštovanjem!
Biliškov je prezime iz Kaštela, točnije iz Kaštel Lukšića i Kaštel Starog.
Biliškovi iz Starog potječu od roda Pavković koji se spominje od početka 17. stoljeća.
Oni iz Lukšića vjerojatno potječu od roda Živkov iz K.Starog čiji se član naselio u Lukšić u 18. stoljeću.
Ovi podaci su dobiveni obradom podataka iz knjiga Kaštel Stari….(Ivasović) i Kaštela od prapovijesti do početka 20. stoljeća (Omašić)
Detaljnom analizom matičnih knjiga oba mjesta bi se vjerojatno dobili točniji i detaljniji podaci.
administrator said:
Dakle,
Polubratić vaše majke je drugo koljeno a vi ste treće koljeno vašeg roda (imate zajedničkog pretka prije toliko koljena=generacija). Civilni zakon dopušta da se vjenčate, ali prema crkvenom zakonu ne smijete se vjenčati. Vjenčati se smiju tek vaše djete i unuk polubratiće vaše majke. Dakle osobe u četvrtom koljenu srodstva.
Osim toga postoji mogućnost da se dobije odrješenje od biskupa (tzv. dišpenza) za sve druge bliže stupnjeve srodstva. Nebrojeni su slučajevi odrješenja za treće i četvrto koljeno, nerjetko i za treče i treće, a sve bliže od toga samo iznimno. Ipak, budući da je riječ o polubratiću, to se prema nekim tumačenjima može smatrati koljenom dalje, pa biste i vi bili treće i treće koljeno, što bi moglo proći.
S “malim” zakašnjenjem htio bih se uključiti u ovu raspravu. Čini se da prethodno objašnjenje netočno tretira “izračun” koljena ili stupnjeva.
Po kanonskom pravu Katoličke crkve iz 1983. postoji ženidbena zapreka po pobočnim linijama (u izravnoj liniji nije dopuštena ženidba – roditelj i dijete, djed/baka i unučad, itd.) do 4. koljena uključivo.
Koljena se u pobočnoj liniji po rimskom načinu (postoji i germanski način), računaju tako da se u obzir uzmu obje pobočne linije i sva rađanja (koljena ili stupnjevi) u njima, odbivši zajednički korijen za osobe čije se krvno srodstvo određuje.
U ovom slučaju zajednički korijen je pradjed Vaše majke (Vaš prapradjed) i njezinoga polubratića. To znači da u vašoj pobočnoj liniji ili lozi su 4 koljena (1. – Vi, 2. – majka, 3. – djed/baka 4. – pradjed/prabaka). U drugoj pobočnoj liniji ili lozi postoje 3 koljena (1. – majčin polubratić, 2. – majčinoga polubratića roditelj i 3. – djed/baka majčinog polubratića, koji su braća Vašeg pradjeda/prabake). Odbivši već spomenutog prapradjeda (zajednički korijen), u obje loze postoji ukupno 7 stupnjeva, što znači da ste rodbina u 7. koljenu i da ne postoji nikakva zapreka.
Dispenza ili oprost ne može se dati nikada u pravoj liniji a niti u pobočnoj između brata i sestre.
Više o tomu na:
http://www.nasa-obitelj.com/hr…..edova.html
marko platuzic said:
Ko mi može što više reći o prezimenu Platužić??unaprijed hvala
Najviše pripadnika toga prezimena je zasigurno bilo, ako više nije, u Tugonici pokraj Marije Bistrice. U 19. stoljeću je taj zaseok pripadao Poljanici Bistričkoj.
Prvi spomen toga prezimena potječe od popisa crkvene desetine gdje se spominje jedan sudac (ryhtar) na posjedu Stjepana Bradača i koji je bio obveznik davanja vinske desetine.
Za više podataka slobodno ostavite podatke za kontakt.
milina said: sve o prezimenu molim… pliz… bitte..
Klanjčići su iz Modrovca i Hruševca ali pronašao sam ih puno prije u popisu crkvene desetine na području današnje Marije Bistrice, gdje su radili kao podanici i davali vinsku desetinu na posjedu Juraja Bradača. Bilo je to godine 1544.
Sselili su se do Osekovog i Kutine, skupa s drugim Zagorcima u potrazi za boljom zemljom u tzv. donjim krajevima. Ali to se događalo prije otprilike 100-tinjak godina.
