- This topic has 6 odgovora, 1 glas, and was last updated prije 13 years i 2 months by
.
- Postovi
Zanima me sve o prezimenu Latin. Kako i kada je moglo nastati i otkud su mogli biti ljudi koji su dobili prezime Latin.
Stanovnici dalmatinske Zagore nazivaju Latinima Primorce, one iz krajeva pod vlašću Venecije ( i narodna pjesma o njima govori s nepovjerenjem; “Latini su stare varalice…”) O korijenima prezimena Latin najjbolje je pogledati Leksik prezimena SR Hrvatske (Zagreb, 1976), Adamček-Kampuševi “Popisi i obračuni poreza…” bilježe najstariji trag prezimena Latin na području Varaž
dinske županije 1507.g. kad je oslobođen od poreza u Lepoglavi gornjak Blaž Latin. Popis kraljevskog pšoreza 1598. bilježi gornjaka Florijana Latina u Gornjem Taboru, a kmeta Andrlju Latina u Selnici.Hvala vam na odgovoru.
Da li to znači da odbacujemo tezu Latin = Vlah, tj. stranac, divljak, došljak u sjevernu Hrvatsku?
Moji preci su Latini iz Gregurovca Veterničkog (župa Mihovljan). Preko skeniranih matičnih knjiga Mihovljanske župe pronašao sam pretka po muškoj liniji iz 1734.
Latina u to vrijeme, ali i danas, ima u Belcu (Juranščina) i u Konjščini (Bočaki), pa mi se s obzirom na geografsku “blizinu” tih triju naselja čini vrlo mogućim da se radi o istoj lozi koja je davno naselila naše zagorske krajeve i malo se proširila.
Pošto mene zanima otkad su Latini u Gregurovcu, budući da navodite da se u poreznim spisima u Lepoglavi spominje Blaž Latin još i ranije (1507.!), pa Andrija Latin u Selnici 1598., moguće je da tu treba treba tražiti korijen.
Da li postoji online verzija “Popisa i obračuna poreza…”?
Nažalost, online verzija Popisa i obračuna poreza u Hrvatskoj ne postoji Za pitanja koja postavljate moždfa bi bilo dobro obratiti se Državnom arhivu u Varaždinu (o autorima istraživačima i sl.)
Poštovanje g. Lajo, možda je prezime Latin mnogo starije. Što mislite o tome? Da li je moguće slavensko podrijetlo? Lijep pozdrav, Nikola
Poštovanje Nikola,
Ja zaista ništa ne znam o starosti prezimena Latin niti o njegovom mogućem slavenskom podrijetlu. Također ne znam niti kada su i otkuda Latini naselili Hrvatsko Zagorje, a to je ono što bih želio znati.
Na ovom forumu sam dobio vrlo korisnu informaciju da su ljudi s prezimenom Latin naseljavali zagorski prostor još 1507. (pitanje je da li su tu bili i ranije) i prema navedenim lokacijama (Lepoglava, Selnica) čini mi se mogućom migracija prema Gregurovcu Veterničkom, a to je opet ono što mene konkretno zanima.Lijep pozdrav i hvala!
U znanstvenom radu iz 1982. “Govor Gregurovca Veterničkog” A.Jembriha i M.Lončarića može se pročitati sljedeće.
Prezimena današnjeg Gregurovca Veterničkog susrećemo već u Regestu iz 1598. (Regestum Comitatus Warasdiensis…) To su prezimena onih seljaka (koloni i inkvilini) koji su obitavali na posjedima lepoglavskih pavlina: Gregurovca, Kuzminca, Gore, Veternice koji se u Regestu i kasnije u 17.stoljeću spominju pod imenom Prigoriae. Prema autorima, u Regestu iz 1598. nije spomenuto prezime Latin.
Neka prezimena u popisu lepoglavskih pavlina iz g.1737. podudaraju se sa današnjim prezimenima u Gregurovcu. To je popis težaka na dobrima Šikad, Graberje i Prigorje obaveznih lepoglavskom samostanu, ožujak 1737. (u tom razdoblju već se vode mihovljanske matične knjige i prezime Latin je vidljivo).
Seljaci (koloni i inkvilini) gore spomenutih posjeda imali su uz vinograde i malo obradive zemlje od čijeg su uroda morali davati dio pavlinima u Lepoglavu. Pavlini su brinuli da u tim selima bude dovoljni inkvilina ili kolona te su raspoređivali teren za njihova naseljavanje.
Usporede li se današnja gregurovečka prezimena s onima iz Regesta iz 1598. te s onima u Conscriptio Bonorum lepoglavskih pavlina iz 1737., kao i s onima u popisu luknarskih davanja mihovljanskom župniku iz 1815. vidjet ćemo da su to ista prezimena. Budući da neka od tih prezimena nalazimo i u lepoglavskom kraju, koji je u prošlosti također pripadao pavlinima, može se pretpostaviti da su pavlini preseljavali inkviline i kolone iz jednog kraja u drugi.
Na kraju, čini se stoga mogućim da je Blaž Latin iz popisa iz 1507. iz Lepoglave “preseljen” u Gregurovec te tamo nastavio lozu (ili ipak kasnije netko od njegovih potomaka).
