Genetičko-selekcijske spoznaje i darvinizam
Objavljujemo osvrt Božidara Ručevića na predavanje sveučilišnog profesora dr. sc. Ivana Jurića održano 1. listopada 2014. u HDA na Klubu rodoslovaca.
Autor Božidar Ručević
Od Batiste, Žvana do Balića, Ivana
U drugom broju časopisa “Hrvatski jezik’’ (lipanj, 2014.) objavljen je članak dr. sc. Domagoja Vidovića koji je zanimljiv i nama rodoslovcima. Članak prenosimo u cijelosti.
Komentar dr. sc. I. Jurića na članak “Rodoslovlje i genetika”
Objavljujemo komentar prof. dr. sc. Ivana Jurića na tekst g. Petra Hawline “Rodoslovlje i genetika” koji smo objavili u lipnju u sklopu izvještaja s Druge hrvatske rodoslovne konferencije.
Osvrt na predavanje dr. sc. Domagoja Vidovića
U dodiru antroponomastike i toponomastike umijećem predavača dr. sc. D. Vidovića proletjelo je u komornoj atmosferi prostorije HDA više od devedeset minuta… Osvrt Božidara Ručevića.
Nacionalna genealogija kao niz baza podataka za usporedbu
Božidar Ručević u svom tekstu pokupava vrednovati mnoge dosadašnje genealoške, onomastičke i ostale pretrage članova Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”…
Croatan Indijanci – od legende do istine
Autor Božidar Ručević pokušava povezati davna vrela o Indijancima Croatan sa spoznajama našeg doba te predočiti naznake i putove za imenoslovne, rodoslovne i biološke potvrde o njihovoj djelomičnoj vezi sa stanovništvom s hrvatske obale.
Hrvatska nacionalna genealogija
“Usporednost među narodima moguća je samo tada, ako postoji dovoljno istovrijednih genealoških podataka skupljenih iz približno sličnih vrela, kao što slika dvaju stabala, metaforički, prikazuje sumjerljive grane dviju srčika iz naizgled istog korijena” – piše Božidar Ručević u članku o hrvatskoj nacionalnoj genealogiji…
Pretpostavka najstarijeg rodoslova u Hrvata
Uz danas sasvim dokazive genetičke postavke i asocijativno promišljanje moguće je objasniti genealošku povezanost sadašnjih ljudi sa samim iskonom čovjeka. Pisac ove crtice, g. Božidar Ručević, na temelju genetičkog puta svojih predaka pretpostavlja mogući iskonski rodoslov većeg dijela hrvatskog naroda.
Pet stoljeća Ručevića iz Starih Mikanovaca: u zbilji i mašti
Autor piše o genealoškom istraživanju obitelji Ručević. Ona potječe iz Slavonije u istočnom dijelu Hrvatske s područja između gradova Đakovo i Vinkovci. Prezime je prvi put uporabljeno kao RUCH 1310., kao Ručevački (RUCHevachki) 1525. i kao Ručević (RUCHevich) 1670.
Granice i rodoslovlje/grboslovlje – Maastricht 2012.
“Granice i rodoslovlje/grboslovlje” naslovna je tema tridesetog međunarodnog kongresa o rodoslovnim i grboslovnim znanostima, koji će se održati od 24. do 28. rujna 2012. u Maastrichtu. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
