prezime Čotić

Početna Forum Prezimena prezime Čotić

  • This topic is empty.
Gledate 5 postova - 1 do 5 (od ukupno 5)
  • Objavio
    Postovi
  • #9900 Reply
    Ivo
    Guest

    Poštovani,
    recite mi nešto više o porijeklu prezimena Čotić.
    Lijep pozdrav

    #13227 Reply
    Marijan
    Guest

    Poštovani molio bi ako može povijest mog prezimena
    Zahvaljujem

    #13241 Reply
    ante ivanković
    Guest

    PREZIME ČOTIĆ
    autor Ante IVANKOVIĆ

    Prema popisu iz 2001 godine u 29 naselja Republike Hrvatske živi 131 Čotića obitelj sa 464 duše.
    Čotić je pretežito dalmatinsko prezime, jer prema popisu iz 2001. godine u 21 naselju tog dijela Hrvatske žive 122 Čotića obitelji, što su gotovo dvije trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.
    Najviše ih je: u Otrić-Seocima u neretvanskoj općini Pojezerje (41 obitelj, 174 duše), Splitu (38,110), Dubravi poviše Omiša (11, 48), Sesvetama (4, 16), Metkoviću (4, 14), Zagrebu (5, 13), Viškovcima (2, 10), Opuzenu (2, 7), Šarić Struzi (1, 7) itd.
    S jezičnog motrišta prezime je nastalo od talijanske imenice ciotto, što znači hromi čovjek, šepavac, šan(j)to; otprilike što i prezimena: Cota, Cotić, Romac, Romić, Rončević, Šeponja, Šepić, Šantić.
    U novom Hrvatskom enciklopedijskom rječniku navodi se i natuknica čota sa značenjem skvrčeno stopalo, što za posljedicu ima hromost, cotavost, šepavost.
    Najstariji poznati spomen tog prezimena zabilježen je na šibenskom području 1585. godine, kada je upisana Ciotich Catherina, a 1630. godine u istom gradu je zabilježen Paulus Ciotich.
    Danas na šibenskom području nema Čotica.
    Starina roda je u Poljičkoj Kneževini, u selu Dubravi, gdje je nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi u popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine zabilježio šest obitelji s prezimenom Čotić: dvojice Ivana s osan odnosno pet duša, Jurinu sa sedam, Tadijinu s pet, Matinu s četiri i udovice Lucije s dvije duše. Dakle šest Čotića obitelji s 51 članom.
    Krajem 17. stoljeća Čotići doseljavaju u Cetinsku krajinu, u Čačvinu, a jedan od njih Jure Čotić obnaša i dužnost kapetana tvrđave Čačvine, smještene uz cestu Trilj – Tijarica. On se spominje 25. travnja 1696. godine kao vlasnik mlina s tri kola na vodotoku Grab, za što je državi plaćao 45 lira godišnjeg kanona.
    Čotići triljskog područja dali su Katoličkoj crkvi popa glagoljaša don Jakova Čotića, rođenog oko 1727. godine u Čaporicama, a umro je kao 80-godišnjak 7. rujna 1807. godine, pa se i groblje na kupreškoj visoravni (Rastičevo), u kojem je pokopan, po njemu prozvano Čotino groblje.
    “Ni na jednog svećenika, koji živio na Kupresu, ni izdaleka nije sačuvana lijepa uspomena kao na Čotu, iako bilo dosta dobrih i vrijednih svećenika.
    Njegov grob, na kojem je 1966. godine podignuta kapelica, štovali su i katolici i pripadnici ostalih vjera, pa M. Džaja navodi i priču kako su pravoslavci iz Blagaja po noći potajno iskopali zemne ostatke ovog svećenika i prenijeli u svoje groblje, smatrajući tako da će biti zaštićeni od vremenskih nepogoda i da će im stoka biti otporna na bolesti. Kad su katolici to saznali, vratili su kosti u njegov grob u Čotinu groblju, gdje počivaju i danas.
    Jakov Čotić je optužen za nepoznatu inkriminaciju, a 1800. godine bosanski biskup fra Grgo Ilijić Varešak, inače poznat kao osoba iznimno prijeke naravi i preoštrih kazni, strogo mu zabranio obavljanje svećeničke službe. Gotovo je nepojmljivo da sve utemeljeno na izjavi samo jednog svjedoka.
    Iza 1800. godine don Jakovu Čotiću došao je njegov rođak iz Dalmacije i završio kao domazet u blagajskom rodu Jarčevića. Čotići su iz Blagaja iselili krajem II. svjetskog rata, kada je obavljeno zloglasno čišćenje kupreške visoravni od hrvatskog življa. Nova prebivališta izbjegli Čotići su našli u Đakovu I2001. godine sedam obitelji, 29 duša) i Brčkog.
    S vremenom je dio tog roda skratio prezime u Čota, koje se koristi i danas u dva naselja triljskog područja: u Čačvini (šest obitelji, 16 duša) i u Trilju (2, 11).
    Zanimljivo je da Čote iz Čačvine svoje vjerske potrebe obavljaju uudaljenoj župi Čaporice, gdje ih i službeno u maticama vodi čaporički župnik. Ovo je vjerojatno posljedica činjenice da su njihovi preci svojedobno stalno prebivalište imali u Čaporicama, a staje i pašnjake za stoku u Čačvini. Kad su konačno ostali sa boravkom u Čačvini, nisu prenijeli grobove svojih predaka i zadovoljavanje svojih vjerskih i duhovnih potreba.
    U austrijskom zemljišniku iz 1832. godine u Splitu su upisana dva dvoriječna prezimena: Ciotich – Koshtre i Chciotich Brcan (Čotić Koštre i Čotić Brkan).
    Poljička obitelj Čotić, istražio je M. N. Kuzmanić, kontinuirano je nazočna u Splitu od 1629. godine, a nastanjena je u Velom Varošu. Obiteljski nadimak Koštre javlja se početkom 18. stoljeća, a pojavljuje se u 19. stoljeću i kao prezime.
    Obitelj pak Čotić Brko potječe od Jure Čotića iz Dubrave poljičke, koji je 1766. godine oženio Luciju Čulatović, posljednjeg potomka obitelji, koja je još 1657. godine doselila u Split, također iz Poljica. Nadimak Brko čuva spomen na Nikolu Čulatovića koji 1675. godine oženio Jerku Vitković Jakašu.
    Danas u Splitu nema dvoriječnih prezimena: Čotić Koštre i Čotić Brko, kao ni samostalnog prezimena Koštre, dok postoji prezime Brko (tri obitelji, devet duša) i dakako, prezime Čotić ((38, 110).

    #17359 Reply
    Mario Cotic
    Guest

    Postovani gospodine Ivankovic,
    Javljam se povodom vaseg odgovora na prezime Čotić.
    I sam dosta toga trazim i kopam po internetu i knjiznicama (iz Zadra sam, pa je sveucilisna knjiznica dobar izvor, ali cesto je jako tesko citati stari venecijanski i prevoditi) o svom porijeklu, odnosno porijeklu prezimena.
    Dosta toga se vec zna o Čotićima koji dolaze iz Poljicke republike. Oni su se selili po Dalmaciji, a moja grana je porijeklom iz mjesta Otric-Seoci, na samoj granici sa Hercegovinom. Kasnije su neki od njih zenidbom dosli u Lisice, malo mjesto na hercegovackoj strani; tek par kilometara udaljeno od Otrica-Seoci….ili kako se to tada zvalo-bili su “domazeti.” To je bilo negdje u 19-om stoljecu jer se selo Lisice ne spominje prije 1820-te.
    E, sada ja imam jednu molbu za vas, ako imate neku informaciju ili bar misljenje o ovome.
    Naime, zna se kako je za vrijeme Morejskog rata serdar Mate Bebic doveo iz okolice Ljubuskog veci broj obitelji na oslobodjeni teritorij koji je sada bio u vlasti Mlecana. To je bilo 1688. godine. Prema mletackim zemljisnicima, dio tih obitelji je zemlju dobio i u Otricima-Seoci, a dio je naselio okolno podrucje kao Vid, naprimjer. Medju prezimenima koja se navode kao vlasnici zemljista navode se i Čotići. Ne navodi se odakle su dosli, ali prvi spomen ovoga sela datira bas iz tog doba, negdje kraj 17-og stoljeca. Čotići se spominju samo u Otricima. Sada, nekako mi se cini malo mogucim kako je to potpuno druga populacija Čotića koja dolazi iz Hercegovine jer ih i nema drugdje zabiljezenih u to doba ili prije na prostoru BiH. Vise mi se cini kako se radi o istim onim Čotićima koji dolaze iz Poljicke republike, iz Caporica i Cacvine. Ta su mijesta prilicno blizu Otrica i vjerojatno su se odlucili preseliti u novooslobodjena podrucja gdje im je Venecija dodijelila plodnu zemlju. Moguce kako su zemlju dobili malo prije nego izbjeglice pod vodstvom serdara Mate Bebica ili u isto vrijeme kad i oni.
    Imate li vi nekakvih saznanja o tome i kakvo je vase strucno misljenje o tome?
    Takodjer, molim vas ako mi mozete reci koji ste izvor koristili za informaciju o Juri Čotić kao kapetanu kule Cacvina i njegovom vlasnistvu nad mlinom za koji placa 45 lira poreza (kanona)? Malo me buni to jer vlasnik mlina je bio 1696. a tvrdjava Cacvina je dosla pod mletacku vlast 1717. Bio je neki kratki period kada je Cacvina bila u mletackim rukama, ali nakon zakljucenja mira i razgranicenja, opet bi bila vracena Turcima. Kao zapovjednik se nakon 1717. godine spominje kastelan, a ne kapetan. Molim vas ako mozete pojasniti da li je on kapetan nakon 1717. jer mi se cini za to doba malo star za vojnicku sluzbu. Mozda je bas on bio taj koji je dobio poslije zemlju u Otricima?
    Molim vas ako me mozete uputiti gdje bih trebao traziti Matice za stanovnistvo ovog sela jer bi to, mozda moglo pomoci u odgovoru. Isto vas molim ako mozete reci koji ostali materijal mogu naci s ovim informacijama koje koristite.
    Unaprijed vam zahvaljujem i svako dobro,
    Mario Čotić

    #18519 Reply
    Ivica Čotić
    Guest

    Poštovani gospodine Mario,
    pripremam rad o Dubravskim prezimenima, pa vas molim
    da mi se javite na e-mail: ivica.cotic@gmail.com
    kako bi razmijenili saznanja o prezimenu Čotić.
    Unaprijed hvala,
    Ivica Čotić

Gledate 5 postova - 1 do 5 (od ukupno 5)
Odgovor na: Reply #13227 in prezime Čotić
Vaše informacije:





<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre class=""> <em> <strong> <del datetime="" cite=""> <ins datetime="" cite=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">