- This topic has 2 odgovora, 2 glasa, and was last updated prije 16 years i 3 months by tibos.
- ObjavioPostovi
- AnonimnoGuest
Izvor teksta: http://www.ogorje.net/prezimena.php
U osnovi je prezimena imenica bura, što je sveslavenski naziv iz praslavenskog doba za “vihor, zao vjetar” (staroslavenski, slovački, ruski, ukrajinski burja, češki boura, poljski burza). Na jadranskom području bura je dobila značenje određenog vjetra i strane svijeta: sjevero-istočnjak, sjever. To se značenje podudara s talijanskim bora, koja potječe od boreas. Zanimljivo je da su se svojedobno imena Buro, Burko, Burislav, Bura, Burka, Burislava davala djeci rođenoj u vrijeme bure.
Od imenice bura i imena Bura uz Burić izvedena su još i sljedeća prezimena: Bura (600 osoba, Šibenik, srednja Dalmacija), Buratović (Hvar, srednja Dalmacija), Buričić, Burko, Burković, Burkuš.
Prezime Burić pojavljuje se u Šibeniku 1587. godine, kada je ostao spomen o izvjesnoj Heleni Burić. Danas Burići na šibensko- drniškom području žive: u Dazlini, Drnišu, Mirlović Zagori, Tisnom i u Vodicama (Pulić Burić).
Neka vrlo stara prezimena tog područja svjedoče o važnosti i ulozi bure u tom kraju, gdje je taj vjetar snažno utjecao na život pa čak i mentalitet njegovih stanovnika, pa je primjerice:
-godine 1322. godine u Šibeniku zabilježen i onaj koji slavi buru, izvjesni Ilija Burislav (Elias Burisclavi);
-prezime Bura javlja se u Šibeniku u 15. stoljeću, godine pak 1682. zabilježeno je u Rogoznici i Bilicama, a danas prezime Bura postoji u Biočiću, Drnišu, Piramatovcima, Raslinama, Siveriću i Štokovu;
– u Tisnom je 1673. godine zabilježeno prezime Burina;
-godine 1583. u Šibeniku živi Barbara Buronja (Burogna), a 1628. godine spominje se i fra Nikola Buronja.
Na mućkom području (Muć Donji) dvije Burića obitelji zabilježene u popisu stanovništva 1948. godine, zasigurno su doseljeničke, jer prezimena Burić nema u tom mjestu u zemljišnicima iz 1711. i 1835. godine.
Danas u Postinju Donjem živi 6 obitelji s prezimenom Burić koje imaju ukupno 10 duša.
Među pak upisanim u maticama krštenih koje je vodio od 1679. do 1686. godine vodio karizmatični “putujući” župnik fra Bonaventura Biloglav po mjestima stare župe Zmina zabilježeno je 1685. godine krštenje Margarite Burić, kćeri Luke i Marije Burić, a kumovala je Kata Burić ili Bilobrk.
Ovo se krštenje vjerojatno dogodilo u Niskom (danas općina Lećevica), u kojem je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježena 11-obitelj Pave Burića pokojnog Mije, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 11 kanapa zemlje.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Niskom su upisane dvije Burića obitelji: Markova i Dujina; godine 1948. u Niskom su prebivale dvije obitelji s prezimenom Burić.
U zemljišniku iz 1711. godine Burići su zabilježeni u Mirlović Zagori na drniškom području: obitelj Bože Burića pokojnog Nikole. Njegovi potomci danas tu također žive.
Iz svega proizlazi da su Burići starosjedilački rod na šibensko-drniškom i lećevačko-mućkom području, jer ih je zabilježio fra Bonaventura Biloglav prije nego su veliki seobeni zapljusnuli i to područje.
U Cetinskoj pak krajini prezime se Burić prvi put se javlja 29. svibnja 1693. godine, kada je harambaša Mate Petrović iz Ostrvice (Poljička Kneževina) dobio od venecijanskih vlasti za doseljene pripadnike svoje banderije 300 kanapa zemlje na triljskom području: u Brodariću, Novim Selima, Ugljanima i u Begovini sve do tvrđave Čačvine. Među tada 33 doseljenim obiteljima nalazila se i 4-člana obitelj Vida Burića iz Svinišća u Omiškoj zagori, gdje i danas žive Burići.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine u Svinišću je zabilježena 9-člana obitelj Pave Burića , dok je na Šolti tada prebivalo 6 obitelji s prezimenom Burić: u Grohotama 3-člana obitelj udovice Franke Burić, isto toliko članova je imala i obitelj Luke Burića, a obitelj Nikole Burića jednog člana više; u Srednjem Selu zatečene su: 6-člana obitelj Grge Burića, zatim Ivanova i Markova sa 4 odnosno 3 člana.
U Veliću (danas područje grada Trilja) je 26. ožujka 1791. godine zabilježeno pred sinjskim bilježnikom svjedočenje 62-godišnjeg Josipa Burića pokojnog Mije (dakle rođen je 1729. godine), u kojem se navodi kako se svjedok dobro sjeća da je 1734. godine Nikola Tokić iz Muća došao u kuću Jure Babića pok. Tome u Jabuci i nastavio živjeti s Jurinom obitelji sve do 1781. godine, do Jurine smrti.
Burići su početkom 18. stoljeća zabilježeni i u Vrpolju, i to onom pokraj Trilja.
Danas na triljskom području živi dvočlana obitelj s prezimenom Burić u Grabu, a podrijetlom je iz Svinišća u Omiškoj zagori.
Iako je većina Burića starinom iz Svinišća u Omiškoj zagori, ta tvrdnja, čini se, ne vrijedi za fra Marka Burića, koji je 3. kolovoza 1695. godine skupa s gvardijanom sinjskog franjevačkog samostana fra Andrijom Ripčaninom (Peratović) iz Ripaca u Rami, te fra Pavlom Vučkovićem, fra Franom Antunovićem, fra Antunom Oštrićem, fra Ivanom Mižanjićem, fra Stipanom Vučemilovićem i fra Šimunom Cvitkovićem izjavio da su fratri, doseljenici iz samostana u Rami, preselili sa splitskog Sustipana u Sinj i nastanili se pokraj groblja Svetog Frane u Sinju, a boravište im je odredio princip-dužd mletački. Čini se da je fra Marko Burić, sudeći prema prezimenima mu navedene subraće, rodom iz Brotnja, iz Blizanaca pokraj Čitluka, gdje su jedino tada živjeli Burići.
Dvije petočlane obitelji s tim prezimenom zabilježio je u Blizancima u sklopu popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević: Marijanovu i Ivanovu.
Biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine zatekao u Blizancima tri Burića obitelji: Andrijinu i Jurinu s po 5 i Jakovljevu s 3 člana. Dvojica posljednjih Jure i Jakov upisani su s prezimenom Buradović.
Na Makarskom primorju Burići se prvi put pojavljuju u popisu stanovništva 1744. godine u Drveniku: 12-člana obitelj Luke Burića. U sljedećem popisu, onom iz 1802 godine, u Drveniku je zabilježeno 6 Burića obitelji s 31 dušom: Filip Burić pokojnog Tome (5 članova), Ivan pokojnog Luke (4), Jozo pokojnog Stipana (4), Pavo pokojnog Joze (5) i Bartul Burić pokojnog Ante (6).
U 18. stoljeću Burići žive i u Trogiru: 1722. godine zabilježen je Ivan Burić sa suprugom Kristinom i sinom Jakovom; godine 1730. Dmitar Burić sa suprugom Uršulom rođenom Rispoli kćeri Lovrinoj i djecom: Lovrom (1732), Ignacom (1734), Marijom (1736), Ivanom (1738), Vicom (1741), Antunom (1742) i Agnezom (1744); Jakov Burić Jakovljev i supruga mu Franica Grančić Ivanova s djecom: Anticom (1753) i Ivanom (1755).
U prvoj polovici 19. stoljeća dio trogirskih Burića preseljava u Kaštel Lukšić. Iz tog su mjesta i dvojica franjevaca: fra Frane Burić (+1834) i fra Andrija Burić (+1848).Gordan GledecKeymasterLijepo molim ako mi netko može nešto reći o porijeklu prezimena Bura
tibosGuestNapomena:
-na:
hjp.novi-liber.hr/(vidi pod bura)
nije navedeno da je da je od rijeci bura izved.prezime Buric,vec su izved.samo ova prezimena:
–Bura(600 ,Sibenik,sred.Dalmacija),Buratovic(180,Hvar,Dalmacija),Burcic,Burko,Burkovic,Burkus. - ObjavioPostovi