Godinić

Etimologija
prezimena Godinić

Podrjetlo i Migracije

 

Godinići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Velike Gorice. Razmjerno najviše
Godinića u proteklih petsto godina rođeno je u Gornjem Hruševcu i Donjem
Hruševcu kraj Velike Gorice, zatim
slijedi Banjol na otoku Rabu kod Mundanija, to su mjestima u
kojima se najmanje svaki deseti stanovnik prezivao Godinić. U Hrvatskoj danas
živi oko dvjesto Godinića u više od osamdeset domaćinstava. Podjednako ih je
bilo i sredinom prošlog stoljeća. Neke obitelji odselile su na druge
kontinente, osobito u SAD.

http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-godinic

 

JEZIK I NARJEČJA

Godinići u sjeverozapadnoj Hrvatskoj služe se Kajkavskim narječjem
ekavskoga izgovora, u južnoj Hrvatskoj čakavskim narječjem ikavskoga izgovora a
u istočnoj Hrvatskoj štokavskim narječjem jekavskoga izgovora, no svima im je
oduvijek materinski jezik hrvatski a većina (65%) rabi ga u obliku hrvatskog
standardnog ili književnog jezika.

 

GRAFIJA

GODINIĆI SE U HRVATSKOJ SLUŽE HRVATSKIM LATINIČNIM PISMOM KOJE SE U STRANIM
ZEMLJAMA NEMOŽE PISATI U HRVATSKOM OBLIKU.

KAKO SE PISALO PREZIME GODINIĆ PRIJE GAJEVE REFORME HRVATSKE GRAFIJE
1830-IH DOK U HRVATSKOJ GRAFIJI NIJE POSTOJALO SLOVO „Ć“, KAKO SE PIŠE NA
LATINSKOM, NJEMAČKOM, TALIJANSKOM I MAĐARSKOM KOJI SU DOMINIRALI U NEKADANJLM ZAJEDNIČKOM
KRALJEVSTVU A NEMAJU SLOVA „ć“ NITI „č“, IZGLEDALO JE TO UGLAVNOM OVAKO; GODINICH, GODINIC,
Godinez.. 

 

KAKO SE IZGOVARA I ZAPISUJE PREZIME GODINIĆ U AMERICI;

Surnames That Sound like GODINIĆ

The following names have been determined
to sound like the name GODINIĆ. This has been determined using an analysis of
these names using phonetics. Many of our ancestors' names' spellings changed
when they immigrated into a new country, especially when there was a language
barrier. Check out some of these names that may be similar enough to your
researched name and you may be able to break through some brick walls.

GEDEON | GEDNEY | GEODONE | GIADONE | GIDDEN
| GIDDEON | GIDDON | GIDEON | GIDNEY | GIDWANI | CATHAN | CAUTHEN | CAUTHON |
CAWTHON | COTHEN | cothonneau | GAUTHUN | GETHIN | GWATHNEY | KATHAN | KATTHAIN
| KEITHAN | GOODWIN | CADDEN | CADEN | CADENA | CADIEN | cadona | CAETANO |
CATAN | CATANA | CATANIA | CATANO | CATENA | CATIN | CATINI | CATINO | CATNEY |
CATON | CATONHO |

 

 

 

 

 

 

Povijesnica
plemenitog roda GODINIĆ

 

Godinići su jedan od starih hrvatskih plemićkih rodova koji su u
ranohrvatskoj povijesti upravljali područjem ” Pomene gore” (mons
Pomigno = mons Pomneno ) nazvane prema prvom
plemenskom glavaru Pomnenu Godinić  (to je
današnji istočni dio Vukomeričkih gorica i Vukomeričkog pokuplja) Ovaj plemićki
rod graničio je na zapadu sa plemićkim rodom braće Vukomera i Lome, na istoku
sa područjem plemičkoga roda Posavskoga koji držahu „trdi Sisek“ i na jugu sa
Gorskim plemićkim rodom koje je vladalo desnom obalom Kupe. Nešto kasnije područje
Pomena politički je spadalo u prvotno ustrojenu županiju “Turovo
Polje” kneževine panonske Hrvatske  (kasnije gornje
Slavonije). Plemički rod Godinića imao je na tom ozemlju u posjedu tvrdi kaštel
“Hađer” koji je izgrađen na istaknutoj visoravni jednoga strmoga
brijega na mjestu gdje stajahu ostaci razorenoga rimskoga naselja. Tako se
prema legendi u “kaštel Hađer sklonio i sam Knez Panonske Hrvatske Ljudevit
Posavski kada je kneževini zaprijetila pogibelj od Franačkoga carstva, taj
kaštel je odoljevao puna tri ljeta franačkim vojskama kada je na posljetku bio
napušten od branitelja zbog nestašice hrane. U kasnijem razdoblju kaštel je
bio popravljen i gotovo stoljeće Kraljevstva Hrvatskoga bijahu uporište roda
Godinića dok ga na poslijetku ne razoriše divlje vojske Vugra (Ugra), danas se
to područje naziva “Gradišće”, a na tom lokalitetu leže mnogobrojni
razasuti ostaci slavne prošlosti obrasle šumom i mahovinom.

 Kontinuirana pisana povjesnica plemenitoga roda Godinić može
se pratiti od 1213. godine kada područje na kojemu obitavaju politički
potpada pod opatiju „Svete Marije de Topliza“ 
poznatiju pod imenom „Topuska opatija“  koju predstavlja francuski red samostanskih
opata Cistercita. Od toga razdoblja vidno je nazočno opismenjavanje plemića a
napredak se bilježi u kulturi te osobito u gospodarstvu, također je zanimljiva i
pojava novih francuskih sorti vinove loze koje su dale historijski pečat gospodarstvu
Godinića te ih oni i danas uzgajaju na tim vinorodnim područjima. Ovaj
kulturno-gospodarski procvat vrlo je važan za oporavak plemenitoga roda
Godinića koji su naime za vrijeme Ugarske provale i osobito bitke na „Gvozdu“
populacijski desetkovani od moćnoga rodovskoga plemena na svega nekoliko
preživjelih članova, no unatoč svemu ostatak roda izborio se za opstojnost i
očuvao najvažnijega dijela svojeg rodovskog posjeda a to bijahu dio Pomena sa
naseljem Hruševcem i širom okolicom gdje nekad stajahu i njihov tvrdi kaštel Hađer,
pod tim uvjetom rod prizna novoga zajedničkoga Ugarsko-Hrvatskoga kralja, a ovo
ovjeriše dvanaestorica predstavnika svekolikoga hrvatskoga plemstva u Stolnom
Biogradu na Balatonu.

Nešto
kasnije nasljedno rodovsko vlasništvo Godinića nad svojim središnjim rodovskim posjedom
Hruševec ovjeriše im pravno-politički Toplički opati koji predstavljahu Kraljev
autoritet te tim pravnim činom rodovski posjed plemenitog roda Godinić postaje predijalni
plemićki posjed Hruševec u vlasništvu plemića Godinić koji se od tada većinom nazivahu
po svom plemićkom posjedu „Plemići od Hruševca ili Hruševački Plemići“.  Za manje od stoljeća 1317. godine što
postupnim populacijskim oporavkom a što novim pravno-političkim stanjem vidna
je pretvorba rodovskog plemstva u feudalni plemićki stalež, to je utjecalo na
raspad dotadanje tradicionalne velike rodovske zadruge
nazivane „bratstvo“ , naime tad  je plemićki posjed Hruševec bio podijeljen
između trojice braće na dva obiteljska plemićka posjeda od čega su dvije obiteljske
zadruge ostale u jednome bratstvu (Mali Godinići i Veliki Godinići) i diobom su
dobili zapadni posjed Gornji Hruševec zajedno sa  područjem staroga kaštela a treći brat sa
svojom obiteljskom zadrugom osnovao je novo bratstvo te je u diobi dobio
istočni posjed Donji Hruševec, tako se od tada u Topuskim a onda i državnim te
kraljevskim ispravama vode tri plemićke obiteljske zadruge Godinića.

Položaj
Plemića Godinić  na ozemlju Topuske
opatije bijahu iznimno povoljan, naime kao predijalni plemići Godinići su imali
izniman utjecaj na zbivanja na čitavom području jer su zajedno sa drugim
plemićima i predstavnicima plemičkih općina činili Topusku skupštinu koja je
upravljala svijetovnim životom u čitavoj Topuskoj opatiji, skupština je bila upravno
i  sudsko tijelo nekoliko stoljeća a sami
opati se nisu puno miješali u svjetovnu vlast, zapravo je njihova uloga bila
izbor župana koji je predsjedao skupštinom ali joj je također bio podložan.
Osim mnogobrojnih prava opatijski plemići su imali i obvezu da čuvaju pravni
poredak u opatiji te da sudjeluju u vojnom banderiju Topličke opatije koji je
bio stožerni jamac sigurnosti područja.

Sve
do 1549. godine život predijalnih plemića pa tako i Godinića bijahu spokojan no
tada trojednom Kraljevstvu Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinskomu zaprijeti pogibelj
od Turaka a time i Topuskoj opatiji te se za župana postavlja opakog velikog
plemića Keglevića poradi obrane, no ovaj iskoristi položaj te imenuje
vlastitoga osmogodišnjeg sina za Topuskoga opata a plemstvu koje ga je pokušalo
spriječiti pokuša nametnuti poreze na vlastitu zemlju čime dolazi u sukob
sasvim predijalnim plemićima i plemićkim općinama, eskalacija sukoba dovodi do dugogodišnjih
sudskih parnica na Banskom sudu u Zagrebu koji bijahu završio u korist plemića Godinića
i drugih predijalnih plemića no Keglević se žalio na odluku Kraljevskom sudu u
Budimu koji je na koncu presudio u korist Keglevića, potom je jedan od braće
Hruševačkih plemića koji je bio i nositelj otpora Mihalj Godinić izgubio svoj
dio posjeda te se osobno morao povući pred Keglevićevom vojskom pod zaštitu
Zagrebačkoga biskupa a ovaj mu je osigurao dugovječnu sigurnost tako što je
potajno posredovao pri kupnju posjeda Mundanije na otoku Rabu gdje se Mihalj
Godinić preselio i uložio svu svoju ušteđevinu. Tursko nadiranje 1570-ih opustošilo
je večinu posjeda na tlu Topuske pa su tako pljačkaške horde sastavljene od
Turaka, Tatara i njihovih vlaških pomagača provalile u Hruševec prilikom čega
su spalili stare dvore plemića Godinića i kapelu Svetoga Jurja dok su se
malobrojniji plemići povukli 3 km prema obližnjem Kravarskom gdje su zajedno sa
Erdedijevim kmetovima pričekali ovu pljačkašku hordu na „Crvenoj Zemlji“ i
sasjekli kako je zabilježeno 200 Turaka i Vlaha, poslije uništenja ove horde
prestala su pljačkaška pustošenja ovoga kraja, no posljedica je bila
desetkovanost i opustošenost bogatih plemićkih posjeda kao i odlazak dijela
zadružnoga bratstva čiji je glavar poginuo u bitci u okolicu Varaždina, tako su
Godinićevi plemićki posjedi Gornji i Donji Hruševec znatno opustjeli što je
evidentno i iz ondašnjih popisa dimova. Turci su se potom usmjerili prema Sisku
i južnokupskim krajevima koji padoše 1593. godine, tada plemići Godinići primaju
na svoj posjed izbjeglice koje raspoređuju po zaselcima na svoj plemički posjed,
te preuzimaju zapovijedanjem obrane  Pokupske tvrđave i odbijaju Turce na tom
dijelu bojišnoce, za iznimne zasluge u obrani Kraljevstva osobno su pozvani u
Beč gdje primaju zahvalu od Kralja koji im istom prugodom dodjeljuje novi
plemički grb 1665. godine.

 

 

 

DIO IZVORA: DRŽAVNI ARHIV HRVATSKE,
DRŽAVNI ARHIV MAĐARSKE, DRŽAVNI ARHIV AUSTRIJE, LISTINE TOPUSKIH OPATA, Ivan,
Arhiđakon Gorički

DIO DOSTUPNIH PRILOGA:

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:FBZrVIv6LJ8J:www.historiografija.hr/hz/1968/HZ_21-22_10_ADAMCEK.pdf+NEMIRI+na+posjedima&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHlacvVukm7q-u0Ox4AAs1dxebYNJ8sq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbT2JygnQYsrAiYqWUl2nAiqs9_HkQ

Toponim Hruševec kroz povijest

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:Fzd9ZsvzQcwJ:hrcak.srce.hr/file/103265+PROSTIRANJE+KAJKAV%C5%A0TINE&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHl7cIMiW_dnODR2GPD4AhjsrTZZLIBsuAI3R2ddbcALlrIMBpy9eR-q6tTb3yjInij0JuCsj3cG7kZR_LNgqIEcdME7zU__JD_1FRCkvy7GHXZajZ9MU4bTwDc4Ye-BSroQuu&sig=AHIEtbSjnH4FY1mnLZJ6y0Pyhd_eJyESLg

UDK
949.713 “1784/1793”:338.439.222 ISSN 0353-2952;

Pregledni članak RAD. – Zavod za hrvatsku povijest

Vol.25
– Zagreb 1992.

 

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75895

T. Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae XII, 159—161; IX, 10—113; XV, 59

J. Adamček - I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI, Zagreb1976 , 11, 30, 98.

J. Adamček - I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI, Zagreb1976, 190, 212, 228, 271, 286, 397.

http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txt

http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/dldf42/3/ef81/10601/10714?fn=document-frame.htm&f=templates&2.0

	http://openlibrary.org/books/OL20484272M/Monumenta_historica_civitatis_Zagrabiae._Povijesni_spomenici_grada_Zagreba_Povijesni_spomenici_…
		DL 101785

Kelt: 1494-11-23

		Kiadó: SZAPOLYAI ISTVÁN NÁDOR

Régi jelzet: Q
384 / DIPLOM 1 27 14

Fennmaradási forma: Átírás
1495

		Regeszta: Zapolyai István nádor a fehérvári keresztes konventnek. A nádor Bathyan-i Boldizsár jajcai bán panaszára, amely szerint amikor 3 éve Desywecz-i Labas Gergely királyi ember Egerwara-i László horvát-szlavón-dalmát bán oklevelének végrehajtása végett a csázmai káptalanhoz ment, Kerechyn György Oszvald zágrábi püspök helynöke a püspök familiárisait, ugyanis Nagy /magnus/ Antal csázmai udvarbírót, Nagy /magnus/ Gergelyt, Korbawa-i Kozthybol dictus Kristófot, Garigh vár várnagyait, Brodarych Miklóst, Hrwssowcz-i Jánost, Labas Gergelyhez küldte, akik Gergelyt a Chasma-i Szent Kozma és Damján egyházig kergették, onnan kegyetlenül kihúzták, súlyosan megverték és megsebesítették, az általa végrehajtandó oklevelet pedig elvették, felkéri a fehérvári keresztes konventet, hogy tartson az ügyben vizsgálatot, majd idézze meg Oszvald zágrábi püspököt Vízkereszt nyolcadára a szlavón bán elé, a körösi székre. – Nádori emberek: Heldryhowcz-i Zewld István, Hruskopekowyna-i Daniel Péter, Zelesowcz-i Zeeles György, Thapolczazenthgyergh-i Simon /fia/ György, Zomkowcz-i András, Chesslowcz-i Chessel Gergely, Zenthiwan-i Thekowecz János. – Regeszta forrása: OL regeszta (Bándi). http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/mol_cimer/6fc?f=templates&fn=main-h.htm&2.0