Kategorija Istaknuta vijest

4

Rod Draškovića trakošćanskih

Ime Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Na Trakošćan i Draškoviće podsjeća nas naš član Božidar Ručević.

0

Još jednom na televiziji: Treća dob

U posljednjih nekoliko dana Hrvatska radiotelevizija emitirala je dva priloga o izložbi 5. radionice “Za svojim korijenima”. Najnoviji prilog emitiran je u ponedjeljak, 2. ožujka 2009. godine u 11:10 u sklopu emisije za umirovljenike “Treća dob”. U ovom prilogu govore voditelj radionice g. Mladen Paver i polaznica gđa. Dunja Linarić.

Naslijeđe DNA 4

Naslijeđe DNA

Moderne metode molekularne biologije zadnjih godina omogućile su nam preciznije određivanje rodbinskih odnosa. Možda je najpoznatije određivanje očinstva metodom DNA fingerprintinga, no osim toga molekula DNA nam može otkriti mnogo više o našoj prošlosti. U ovom stručnom članku pročitajte više o organizaciji nasljednog materijala u stanicama i prijenosu nasljedne informacije.

10

Preci u srpskom jeziku

Film “Maratonci trče počasni krug” srpska je crnohumorna tragikomedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju Dušana Kovačevića. Ovaj film, u kojem upoznajemo pet živućih generacija pogrebničke obitelji Topalović, idealan je za ilustraciju priče o bogatstvu riječi u srpskom jeziku u području rodoslovlja.

1

Rodoslovni priručnik Janeza Toplišeka

Rodoslovni priručnik Janeza Toplišeka na 360 stranica u 35 poglavlja daje detaljne upute i savjete o istraživanju rodoslova: od početaka istraživanja do krajnjeg rezultata – obiteljskog stabla. Knjiga naglasak stavlja na istraživanja u Sloveniji, no velik dio knjige primjenjiv je i za istraživače rodoslova u Hrvatskoj. Knjiga je prije 4 godine objavljena na slovenskom jeziku.

Prezimena u karlovačkim župama – Završje Netretićko 8

Prezimena u karlovačkim župama – Završje Netretićko

Iz karlovačke okolice u devetnaestom stoljeću iselilo je mnoštvo stanovnika, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Završja Netretićkog, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.

1

Razgovor s Peterom Hawlinom – drugi dio

Objavljujemo drugi nastavak razgovora s gospodinom Peterom Hawlinom, osnivačem i predsjednikom Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva s njim je razgovarao naš član, gospodin Mladen Paver. U ovom nastavku g. Hawlina govori o financiranju i projektima slovenskog društva, rodoslovnim programima i o značaju genetike za rodoslovna istraživanja.

0

Razgovor s Peterom Hawlinom – prvi dio

Peter Hawlina u rodoslovnim je krugovima poznat kao osnivač i predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva razgovarao je naš član, gospodin Mladen Paver. Zbog iscrpnosti odgovora, razgovor ćemo objaviti u dva nastavka. U prvom, g. Hawlina govori o sebi i svom interesu za rodoslovlje te o osnivanju Slovenskog rodoslovnog društva.