Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Projekt indeksiranja skeniranih matičnih knjiga putem Interneta traje već nekoliko godina, pri čemu se koristi najsuvremenija programska podrška. Do sada su za indeksiranje bile dostupne samo matične knjige iz inozemstva, no ovih je dana uvršteno i nekoliko knjiga iz Hrvatske.
Novi broj časopisa Slovenskog rodoslovnog društva (SRD) Drevesa objavljuje kao uvodni prilog tekst mr. sc. Janeza Toplišeka “Komparativno rodoslovlje: Francuska”. Tragajući za odgovorom na pitanje postoji li nacionalna genealogija, autor je razmotrio stanje u Francuskoj.
Na ovogodišnjem 34. međunarodnom skupu MIPRO u Opatiji dr. sc. Jadranka Šunde održala je pozvano predavanje na temu rodoslovlja i povijesti s radom pod naslovom “Kako učenje povijesti učiniti zanimljivim”. Donosimo kratki osvrt.
Izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva objavila je u suradnji s portalom www. rodoslov.ba knjigu „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, čiji je autor sarajevski publicist i novinar Raif Čehajić. Objavljujemo osvrt na knjigu uz dvije recenzije.
Na jednom od susreta grupe sesvetskih rodoslovaca, rodila se zamisao da organiziraju i poneki “izlet u povijest”. Zamišljeno – ostvareno. Donosimo osvrt Mladena Pavera.
Već punu godinu na web-adresi www.rodoslov.ba djeluje prvo bosanskohercegovačko web-sjedište namijenjeno istraživanju porijekla porodica, koje je pokrenuo sarajevski umirovljeni novinar i publicist Raif Čehajić. Donosimo kratki osvrt.
U četvrtak, 9. lipnja 2011. godine, u 13 sati, održat će se okrugli stol “Matičarstvo i osobna stanja građana” u povodu Međunarodnog dana arhiva u Hrvatskom državnom arhivu, na Marulićevom trgu 21.
U četvrtak, 9. lipnja 2011. godine, obilježava se Međunarodni dan arhiva. Program obilježavanja (PDF, 256 kB) prenosimo sa stranica Hrvatskog državnog arhiva.
Gđa Asja Jurčić brzo je shvatila da do građe za povijest svojih predaka u arhivima RH ne može doći. Radionica “Za svojim korijenima” potakla ju je da samostalno nastavi s istraživanjem svog obiteljskog rodoslova…
Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
Više
