Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Iz karlovačke okolice u devetnaestom stoljeću iselilo je mnoštvo stanovnika, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Završja Netretićkog, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Novigrada na Dobri, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U nekoliko sljedećih nastavaka iz pera g. Miroslava Čaića objavit ćemo prezimena koja se pojavljuju u karlovačkim župama i nekim župama iz okolice Karlovca.
Leksik prezimena SR Hrvatske djelo je Instituta za hrvatski jezik i filologiju HAZU. Urednici su mu bili akademici Valentin Putanec i Petar Šimunović, a rađen je na temelju popisa stanovništva 1948.godine. Kad se pojavio, bio je jedinstveno djelo ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i među svim slavenskim narodima.
U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (Zagreb, Perkovčeva 2) u srijedu, 10. rujna 2008. g. u 12:00 sati predstavljena je knjiga “Hrvatski prezimenik – (Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća)” koju su priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović.
U utorak, 30. rujna 2008. u prostorijama Hrvatskog rodoslovnog društva u Opatičkoj 16, počastio nas je svojim posjetom uvaženi znanstvenik – povjesničar, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević i održao predavanje o hrvatskim kućnim zadrugama s posebnim osvrtom na njihove diobe.
U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (Zagreb, Perkovčeva 2) počinje u srijedu 10. rujna 2008. g. u 12:00 sati predstavljanje knjige “Hrvatski prezimenik” (Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća) koju su priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović. Ovim skupom obilježava se 75. obljetnica života akademika Petra Šimunovića, člana-utemeljitelja našeg Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”.
U utorak, 30. rujna 2008. u Opatičkoj 16 s početkom u 18 sati povjesničar prof. dr. Dragutin Pavličević održat će predavanje na temu kućnih zadruga u Hrvatskoj s posebnim osvrtom o njihovim diobama u 19.i 20. stoljeću. Tema je vrlo zanimljiva s obzirom na to da dokumenti o diobama mogu poslužiti za rodoslovna istraživanja.
Moram Vam priznati da sam prije 30-40 godina imao neke drukčije pretpostavke: domišljao sam se da je prezime Šegvić nastalo kontrakcijom ili od Šegović, ili od Šehović – što je lingvistički bilo moguće, ali je faktički bilo pogrešno – piše Inoslav Bešker odgovarajući na pitanje čitatelja Jutarnjeg lista.
Na pitanje čitatelja koji moli da mu kaže nešto više o porijeklu prezimena Mikac i Crnković, odgovara g. Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjeg lista. Tako saznajemo da je Mikac patronimičko prezime, tvoreno izravno iz osobnog imena Mikac, dok je Crnković po svoj prilici nadimačko prezime, motivirano crnom kosom odnosno tamnom puti rodonačelnika, koga su očito zvali Crnko.
Više
