49 komentara na tekst “Najstarija stubička prezimena”

1. Božidar Ručević says:

   27.06.2008. at 13:51:20

   Zanimljiv članak, kao i uvijek iz pera Mladena Pavera, u kojem se uz sve prijepore oko vođe Seljačke bune u ovdje predočenom zapisu autora Josipa Adamčeka ne navodi pod Ambroz Gubec pretpostavka da se radi o naknadno nazvanom Matiji.
   Tridesetak godina poslije Seljačke bune povjesničar M. Istvanffy za Ambroza Gubca iz Hižakovca/Vrhovca prvi puta uvodi ime Matija koje od tada, iz nikada znanih razloga, postaje opće prihvaćeno u hrvatskoj povijesti i književnosti (Hrvatski leksikon, Sv. I. A-K., ur. Antun Vujić. Zagreb: Naklada leksikon d.o.o., 1996: 420).
   Obzirom da se radi o dva toponima: Golubovec i Hižakovac – možda se radi i o dvije različite osobe?

   Ako tko o tome zna više, sigurno bi se rado čulo?

   B.Ručević
2. gordana ivančić says:

   29.09.2008. at 15:50:13

   Neznam ima li to kakve veze ali moj djed se doselio prije Drugog svjetsjog rata iz Donje Stubice u okolicu Čazme zvao se Brcko Matija, poginuo je u ratu ali njegova je majka koja se doselila sa njim živjela još neko vrijeme i ona je tvrdila da Matije potječu od Gupca možda ne u izravnoj vezi već iz dijela obitelji koju se možda zbog njega tako počelo zvati .Nitko tada nije to uzimao za ozbiljno, a ja neznam ima li danas uopće Matija u Donjoj Stubici
   Prabaka se djevojački prezivala Matija, a udala se za pradjeda koji se prezivao Haramustek no moj se djed rodio prije vjenčanja pa je imao majčino prezime.
3. mladen paver says:

   29.09.2008. at 19:03:17

   Zanimljivo je da je popis stanovništva 1948.g. zabilježio najveću skupinu prezimena Matija ( čak 47 osoba od ukupno 87 u cijeloj Hrvatskoj) – u selu Karivaroš, kotar Donja Stubica. Znači, zavičaj svih Matija bila bi zbilja Stubica. Postoji legenda da je i prezime Bek na području Stubice zapravo nastalo od nadimka Gubec-beg, kako su optuživali vođu Seljačke bune, pripisujući mu namjeru da postane seljački kralj.
   Gdje je tu povijesna istina a gdje legenda – danas je teško reći.
4. Natalija Šagud says:

   29.09.2008. at 22:45:46

   Vrlo zanimljivo. imam jedno pitanje.
   već sam neko vrijeme u uzaludnoj potrazi za podrijetlom svoga prezimena, Šagud. neobično je, i rijetko, pa nema baš nekog izbora na internetu. moj je djed, prezimena Šagud, živio u Lazu Bistričkom(gdje još živi moja baka), malom mjestu pokraj Marije Bistrice. neki od mojih doma su pretpostavljali da je to prezime podrijetlom iz austro-ugarske, ali to je sve totalno neprovjereno, pa me baš živo zanima. nadala sam se da ću ga naći u ovom članku, jer sam neke čula da miješaju laz bistrički s lazom stubičkim, tako da više niti neznam što je točno.
5. Ivan Haramustek says:

   12.10.2008. at 12:07:23

   Pozdrav

   budite ljubazni pa mi pojasnite malo vise ovo Vaše obješnjenje mog prezimena HARAMUSTEK i ako imate bilokakve informacije o prošlosti i postojanju prezimena hvala

   ivan haramustek
6. mladen paver says:

   19.10.2008. at 23:02:34

   Možda bi najbolji znalci madžarskog jezika u našem HRD “Vitezović” – g. Ljudevit Meze i gđa Nevenka Fabian-Vidaković – znali postoji li u tom jeziku riječ šagud (ili sličnog oblika) i što bi značila.
   Popis stanovništva 1948. zabilježio je najviše nositelja tog prezimena u kotaru Sv.Ivan Zelina (Jertovec – 72, Gornje Orešje – 14, Žitomir 8 ) i u kotaru D. Stubica ( Repićevo Selo – 19, Banščica – 51, Brezje .- 7, Laz Bistrički – 4), te 25 u Zagrebu.
7. mladen paver says:

   19.10.2008. at 23:12:29

   ŠAGUD II
   Ne bih se previše začudio ni da to prezime dolazi od njemačkih riječi “Schau, gut!” (Vidi, dobro).
   Kad njemačka riječ prođe kroz uho i preko jezika našeg čovjeka, onda dobijamo izraze poput “veljbaba” (od naziva “Feldwebel” tj. narednik ) ili graničarski uzvik “olberdo !” – nastao od njemačkog “Halt, wer da” (Stoj, tko je tamo ?)
8. Tanja Leontić says:

   29.12.2008. at 22:29:57

   Upravo provodim jedno internet istraživanje podrijetla prezimena Lončarić sa djedove – tatine strane. Kako je predaja moga pokojnog djeda bila da su svi Lončarići došli s mora iz Selca, pa je tako i njegov otac došao u Hrvatsku Kostajnicu, zanima me veza Lončarić iz Stubice točnije iz Hruševeca koja bi bila još starija, što bi značilo da je seoba iz te obitelji bilo i od ranije, zar ne? Ili su oni autohtoni?
9. mladen paver says:

   31.12.2008. at 18:37:46

   Poštovana Tanja,
   pojava jednog Lončarića (Ivana) u Hruševcu kod Stubice 1567.g. mislim da ne daje odgovor na Vaše pitanje, kao ni 15 godina stariji zapisi o Lončarićima na posjedu zagrebačkog Kaptola u Sisku – vojvodi Tomi Lončariču, kmetovima Stjepanu i Ivanu Lončariću i njihovom prezimenjaku Dmitru u Hrastelnici kod Siska.(vidi knjigu “Sisak u obrani od Turaka 1544-1597″(Zagreb 1993)
   Naime, tako učestalo prezime kao što je Lončarić (vidi o njemu u Leksiku prezimena) očito ne obuhvaća samo pripadnike jednog roda. Prije se može pretpostaviti da je nastajalo na raznim stranama, kao što je i zanat po kojem je dobilo ime bio naširoko rasprostranjen u Hrvatskoj u doba nastanka prezimena.
   Činjenica je da je primorska grana Lončarića jedna od najbrojnijih tog prezimena, ali dalje od tog zaključka ne bih se usudio ići. Odnosno, svaku hipotezu trebalo bi dokazati. Nažalost za sisačke i hruševečke Lončariće iz 16.stoljeća nemamo takvih dokaza.
10. Martin says:

    02.11.2009. at 12:56:35

    Poštovani
    Zanima me prezime Žukina – Rodio sam se u inozemstvu i nisam bas upoznao familiju a pocelo me zanimati podrijetlo.Inace sam iz zap. Slavonije iz Daruvara a otac mi je iz Dezanovca i ovdje ima dosta osoba sa tim prezimenom.
    Igrom slucaja sam jednom bio u Stubici (neznam tocno kojoj)na sahrani i iznenadio se koliko je na groblju pokopano ljudi sa mojim prezimenom pa sam malo trazio i saznao od rodbine da su i nasi dosli od tamo.
    Nastavljajuci istrazivanje naisao sam na nekoliko varijacija prezimena -Zukina , Zukin … mislim bar da su izvedenice.
    Pronasao sam najvise takovih poveznica u Ukrajini i Rusiji cak i na Ž-ukina.Z-ukina… cak i u Srbiji (sa njima sam stupio u kontakt i nemaju bas veze otkud poticu).
    Molim Vas da mi malo pomognete ako mozete.
    Unaprijed zahvalan
11. mladen paver says:

    02.11.2009. at 22:07:34

    Putanec-Šimunovićev "Leksik prezimena SR Hrvatske" navodi da je popis stanovništva 1948.g. zabilježio u Hrvatskoj 137 osoba s prezimenom Žukina. Polivica od tog broja bili su stanovnici dvaju sela na kotaru Donja Stubica – Podgori i Podgorju Stubičkom, što jasno govori o zavičaju tog prezimena. Mislim da se korijen prezimena veže za kajkavsku riječ "žuhko" (gorko), dakle žu(h)kina znači – gorčina.  Ima u pitanju g. Martina Žukine, rodom iz slavonskog Dežanovca, i jedna druga, vrlo zanimljiva tema koja do sada nije našla autora ni prostora na ovoj web stranici- To je organizirana unutrašnja kolonizacija seljačkih obitelji iz agrarno prenaseljenih krajeva (Hrv. zagorje, Međimurje) između dva svjetska rata. Tu je akciju vodila jedna specijaizirana organizacija Hrvatske sejačke stranke s prvim voditeljem Đurom Basaričekom. Bilo bi veoma zanimljivo o tome doznati više, dovesti stručnjaka ( iz Instituta za migracije ?) na našu društvenu tribinu, takve priloge osigurati za ovu web stranicu.
     
12. Martin says:

    03.11.2009. at 08:27:03

    Postovani
    Zahvalan sam Vam na ovim informacijama , mislim da ce mi veoma koristiti.
    Sto se tice ovih migracija mislim da je nase podrucije veoma zanimljivo po tom pitanju , naime familien od moja mama se isto doselila u Trojeglavu iz nekog dijela Madjarske prezivaju se Horvath oko 1843g a cjelo selo je od nekuda doslo.Izdana je jedna lokalna knjiga o Dezanovacko Trojeglavackom kraju a i matica Hrv. iz Daruvara je tiskala zanimljive materijale koji su mnogima pomogli da malo shvate o porijeklo.
    Inace oko Daruvara su izgleda svi doselili unazad 200 g od Ceha do Hrvata itd jednostavno nema autohtonog stanovnistva.
    Familien od moja supruga je doselila iz Ceske prezivaju se Moulis pa smo malo trazili i nasli (bar mi mislimo)da su ustvari iz Francuska , a zanimljivo je da se u Francuska oni bave vinogradima a i suprugini se oduvijek bave sa vinogradima.
    Mozda sam malo iskomplicirao madjutim htjeo sam se nadovezati na dijo texta o migracijama te istaknuti da je ovaj moj kraj veoma nacionalno i kulturno izmjesan i zanimljiv za istrazivanje.
    Vama se posebno zahvaljujem sto ste mi odgovorili i potaknuli me da dalje istrazujem jer se koristim samo internetom za potraga.
    Molim sve koji nesto znaju o prezime i porijeklu Žukina da pisu.
    LP
13. paula says:

    27.02.2010. at 19:56:56

    voljela bih saznati nesto vise o porijeklu prezimena Novina .Moja obitelj je bila iz okolice Donje Stubice.
14. mladen paver says:

    01.03.2010. at 23:12:58

    Popis stanovništva 1948. zabilježio je u Hrvatskoj  ukupno 99 osoba s prezimenom Novina, od kojih 65 na području Donje Stubice (Slani Potok, Igrišće,Brezje), gdje je očito i zavičaj tog prezimena.
    U Hrvatskom državnom arhivu čuva se dokument  "Popis mlinova u Zagrebačkoj županiji 1749/50.g." (kutija XII, fasc.15, br. 289 – folija 45) u kojem je zapisano osam mlinova na Slanom Potoku, a jedan od mlinara bio je Tomo Novina, kmet Gospodina Podžupana Szaycha.
    Starijih podataka, bojim se, neće biti ni u knjizi Status animarum župe D. Stubica.
15. ANA MILEK says:

    27.06.2010. at 04:06:43

    Moji potječu iz Gornje Stubice(Milekovo selo) zanima me samo koliko se zna za tu lozu i odakle su došli
16. mladen paver says:

    27.06.2010. at 21:33:59

    Poštovana gđo Milek,
    Vaše prezime u stubičkom kraju (selo Stubičica kraj starog kaštela u D. Stubici, zatim Hižakovec, zavičaj Gupca ) zabilježeno je još osam godina prije Seljačke bune 1573.
    Jedan Milek bio je Tahyjev viceprovizor, a drugi Milek sudec Gornjeg kotara stubičkog. No taj sudec Nikola i njegov rođak Martin ustali su s oružjem protiv Tahyjevog upravitelja u Gornjoj Stubici sa stotinama kmetova još nekoliko godina prije velike Bune. O tome se mogu naći i fotokopirati isprave na latinskom i dogovoriti njihov prijevod na hrvatski.
17. antonio drempetić says:

    23.07.2010. at 02:52:58

    Poštovani gosp. Paver.
    Bio bih vam zahvalan ako biste mi mogli dat malo više informacija o prezimenu Drempetić, porijeklo i prošlost prezimena, Hvala
18. mladen paver says:

    23.07.2010. at 16:50:52

    Poštovani g. Drempetić,
    o Vašem prezimenu – koje u stubičkom kraju živi neprekidno više od četiri stoljeća – sačuvalo se barem deset  vrlo zanimljivih dokumenata iz generacije Gupčeve bune. Ne bi bio problem doći do originala tih latinskih zapisa i osigurati njihov prijevod. Moj telefon naći ćete u Telefonskom imeniku, a čuti se možemo najbolje poslije TV-dnevnika.
19. ibro says:

    03.08.2010. at 22:55:11

    Postovani g.Paver,
    Gore se pominje u Reci prezime HOTIC(Benko)pa me interesira iz kojeg korijena ili iz koje rijeci se ono izvodi ,i sta ono znaci?U BiH-u ima dosta bosnjackih obitelji koje nose,takodjer,prezime HOTIC.
    Hvala.
20. IVANA MARTINIĆ says:

    04.08.2010. at 10:36:07

    Poštovani!
    Molim Vas bila bih Vam jako zahvalna ako biste mi mogi dati malo informacija o porijeklu prezimena MARTINIĆ.
    Moj deda je bio iz Gornje Stubice.
    Puno hvala!
21. mladen paver says:

    07.08.2010. at 06:58:17

    Poštovani g. Ibro, hvala na zanimljivoj informaciji o bosanskim Hotićima – očito još jednom tragu migracija prema Zagorju iz 16.st.  Na žalost, ne znam etimologiju ni značenje tog prezimena.
22. mladen paver says:

    07.08.2010. at 08:57:28

    Moram se ispraviti. Naveli ste me da još jednom pažljivo pregledam najstarije tragove Hočića u stubičkom kraju  Tako znamo za 14 zapisa o sedam domova Hočića u selima Reka, Stubičica, Banščica i Maruševec iz razdoblja 1567-1574. Među njima je i Benko  iz Reke, kojeg pisar jednom zapisuje kao Hochych, a drugi puta kao Hotthych. Kad nemamo  više primjera za usporedbe iz raznih izvora, ovaj drugi zapis pročitat ćemo kao Hotić – što očito nije ispravno.   Hotići u Zagorju onog doba nisu ostavili traga.
23. mladen paver says:

    07.08.2010. at 18:29:12

    Poštovana gđo Martinić, Vaše prezime ima vrlo duboke korijene u stubičkom kraju. Tako su tamo – još sedam godina prije Gupčeve bune – ostali  zabilježeni domovi Martinića u Reki, Slanom Potoku i Golubovcu stubičkom. Naravno, Vaše obiteljsko stablo ne može segnuti neprekidno do tog vremena jer su se matične knjige u župi Donja Stubica  počele voditi 1731., a u Gornjoj Stubici 1683.g.
24. Nada says:

    12.08.2010. at 11:05:08

    poštovani,
    bila bih vam iznimno zahvalna za podatak kada se prvi put u stubičkom kraju pojavljuje prezime Čajko. Očito ne spada u najstarija prezimena tog kraja, a prema nekim informacijama, moguće je da se radi o ruskim ili ukrajinskim doseljenicima. Ima li ikakvih dokaza za takve pretpostavke? Moj otac je rođen u selu Lepa Ves, i gotovo svi Čajki za koje znam dolaze iz tog kutka, ali zanimljivo mi je i postojanje naselja Čajkovci u Slavoniji i Čajkovići kod Knina. Vjerojatno postoje veze.
    Najljepše zahvaljujem, uz srdačan pozdrav!
25. mladen paver says:

    15.08.2010. at 09:27:43

    Poštovana gospođo Nado,
    Bedekovčina, Zlatar i Stubica predstavljali su zavičaj prezimena Čajko prema popisu stanovništva 1948.g. Zanimljivo je, kako i sami navodite, da tog prezimena nema u najstarijim poznatim izvorima s kraja 16. i početka 17.st.,  pa su očito kasniji doseljenici. Odakle – teško da bi odgovor dalo i istraživanje po Statusu animarum i matičnim knjigama. Možda bi filološke usporedbe ponudile neku tezu
    Srdačan pozdrav!
26. Žana Vugrin says:

    20.08.2010. at 14:02:11

    Poštovani,
    zanima me porijeklo prezimena Jagarčec. Moj djed po ocu je porijeklom iz Vučjaka (Bedekovčina), te tamo živi još rodbine sa istim prezimenom.
    Hvala puno.
27. Gordan Gledec says:

    20.08.2010. at 14:52:56

    Za ovakva pitanja postoji forum, kao što i piše iznad obrasca za unos komentara.
28. mladen paver says:

    28.08.2010. at 01:29:26

    Poštovana gospođo Vugrin,
    pokušajte potražiti odgovor na svoje pitanje u knjizi "Leksik prezimena SR Hrvatske" (izd. JAZU, Zagreb 1976). Zavičaj hrvatskih Jagarčeca je očito stubički kraj. Po obliku, prezime je deminutiv oblika Jagar koji je znatno brojniji u Hrvatskoj. Bilo bi zanimljivo usporediti ga i s prostiranjem u Sloveniji, što možete učiniti putem web stranice Slovenskog rodoslovnog društva. Značenje prezimena je "lovac", a tu je dužnost na kurijama  jačih vlastelina vršio poseban slobodnjak.
29. Rafael Ruk says:

    31.01.2011. at 15:00:13

    Zanimljivo je znati da je moj neki predak bio, siroti, kmet : )
30. mladen.paver says:

    31.01.2011. at 19:14:34

    Na tragu sam dokumentima koji svjedoče da su Tahy i njegovi upravitelji imanja  još 1565.g.  imali razloga zazirati od Andraša Ruka iz Slanog Potoka kraj Donje Stubice kao i od njegovog rođaka Štefa Ruka iz Hižakovca (rodnog mjesta Ambroza Gupca, kasnije nazvanog seljačkim kraljem Matijom). Ti dokumenti svjedoče o veličini Rukovih selišta, o  podavanjima mlinara Andraša Ruka vlastelinstvu D. Stubice za mlin na Slanom Potoku, o daćama (gornici) za njihove vinograde i o brigama koje su zadali banu Erdediju, Tahyjevom prijatelju.  Dovoljno "štofa" za vrlo zanimljivu, dokumentiranu  historiju o kojoj nasljednici njihova imnena znaju malo -  ili ništa.
31. darko says:

    09.02.2011. at 20:30:33

    Uvidom u matice krštenih župe Sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu, može se saznati da je u Zagrebu dana 13.9.1898. rođen Mijo Gubec, ime oca Ivan.
    Prema popisu stanovništva koji je učinjen odmah poslije rata, 1948. godine, pripadnika toga prezimena bilo je još u Nedeljancu kod Varaždina, Rijeci i Voloderu.
    U telefonskom imeniku možemo još pronaći nekoliko pretplatnika toga prezimena, također u Nedeljancu.
    Dakle, unatoč progonu koji je vjerojatno uslijedio poslije velike Seljačke bune a o čemu je pisao i jedan od autora rodoslovnog priručnika "Pred zagonetkom obiteljskog stabla", gospodin Mladen Paver, prezime Gubec se uspjelo zadržati  sve do naših dana.
32. stjepan tovernić says:

    22.04.2011. at 09:09:11

    zanima me od kuda dolazi prezime Tovernić, i od kada seprvi put spominje. imam saznanja da se spominje u 14 stoljeću te da dolazi iz Poljske, ali nisam sto posto siguran
33. mladen.paver says:

    23.04.2011. at 03:05:38

    U Popisu kraljevskog poreza iz 1598. upisan je Mihael Tavernić u Vojnićima kod Komora, a još1574. – u diobi posjeda Tahyja i Mekniczera – upisan je Matej Tavernić u stubičkom Vukšincu.
    Klaić za riječ taverna daje objašnjenje – gostionica, a Vladimir Mažuranić za tavernika – blagajnik.
    
34. Ivan Sviben says:

    04.06.2011. at 01:04:35

    Postovani gospodine Mladen,
    lijepo bih Vas zamolio ako imate ikakvih informacija o porijeklu prezimena Sviben. Koliko sam uspio saznati, Svibeni potjecu iz okolice Donje Stubice. Danas, uz Zagreb, najvise nas zivi u Zlataru. Takodjer, imate li kakvih informacija o Zlatarskoj lozi.
    Dodatno bi Vas zamolio kako i na koji nain da dodjem do infomacija o Svibenima…
    Hvala unaprijed,
    Ivan
35. mladen.paver says:

    05.06.2011. at 22:18:26

    Poštovani g. Sviben,

    Vaše je prezime ostavilo traga u starim dokumentima vlastelinstva D. Stubice. Tako se navodi vinogradar Andraš Sviben u Selnici 1567,g,,  Matija i Juraj Sviben  u Modrovcu 1574,, Grga Sviben iste godine u Modrovcu  (Tahyjevi ljudi su mu iz osvete uništili vinograd nakon Bune 1573.). Gdje su živjeli Svibeni sredinom 20.stoljeća pokazuje Leksik prezimena SR Hrvatske, a za  istraživanje zlatarske loze Vašeg prezimena trebalo bi pregledati matičnke knjige župe Zlatar ( u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu) i knjigu "Status animarum" u župnom uredu Zlatar. Preporučujem svakako i knjigu "Pred tajnom obiteljskog stabla" cijena 100.- Kn, izdavač "Matis d.o.o.", Pregrada, Janka Leskovara 21.

    Možemo se čuti i telefonski, obično sam nakon TV dnevnika doma.
36. rodoslovac says:

    06.06.2011. at 21:12:02

    Od zagorskih Svibena, najviše ih je vjerojatno bilo u Zlataru (Martinci) i u Pasanskoj Gorici kraj Gornje Stubici. Susretao sam ih u maticama obje župe.
    No, ne zaboravimo jedan rod iz Poljanice Bistričke a nosili su kroz stoljeća udvojeno prezime Lacković Sviben. Vremenom je prvo prezime otpalo i ostalo samo Sviben. Iako se toj kućnoj zadruzi sredinom 19. stoljeća prioženio stanoviti Ivančić, po kojemu je nastavljena loza muških potomaka, kućno prezime je bilo toliko jako da je jednostavno usisalo prezime muškog priženika i ono se uglavnom nije održalo.
    Za više informacija, slobodno se obratite na 098/531-332.
37. I. Tabakovic says:

    12.06.2011. at 04:50:53

    Stovani gospodine Paveru, 
    Heureka! Na stranici:
    bosanskahistorija.org/tag/etnogeneza -crnogoraca/
    u  eseju etnologa S.Kulisica"O ETNOGENEZI CRNOGORACA" otkrio sam etimologiju prezimena HOTIC.Ono potjece od rumunjske rijeci HOT,sto znaci razbojnik.Prezimena HOT,HOTA,HOTIC i HOTOViC  nose mnogobrojne bosnjacke obitelji u BiH-u.Jedan sociolog –Bosnjak iz Sandzaka-rekao mi je 1999.god.–kad sam ga sreo u New Yorku –da su  prezimena Hot i Hota do 17.st.nosili Albanci u Hercegovini,a zatim su se opredijelili kao Bosnjaci zadrzavsi staro prezime.Od rijeci Hot potjecu i sva bosnjacka prezimena u BiH-u koja  kao osnovu tu rijec(Hot-ic,Hot-ovic itd)…
    Uz pozdrav
    I.Tabakovic
38. Danijel Kučak says:

    20.07.2011. at 09:31:30

    Poštovani gospodine Paver, 
    
    Zanima me prezime Kučak – ja sam iz Gornje Stubice, gdje trenutno živi 4-5 obitelji Kučak, pretežno u selu Modrovec. U knjizi dr. Josipa Buturca "Stubica Donja i Gornja" (nisam 100% siguran u naslov knjige) prezime se spominje od cca 1660. godine u Modrovcu. Razgovarajući davno sa pokojnim djedom, on je tvrdio da se prezime prije pisalo Kućak, mekano ć i da je vjerojatno korijen prezimena riječ  kuća. Lijepo bih Vas molio ako imate ikakvih dodatnih informacija o porijeklu prezimena Kučak. 
    Unaprijed zahvalan,
     
    Danijel Kučak
39. mladen.paver says:

    26.07.2011. at 22:40:56

    Poštovani gospodine Kučak.
    
    popis stanovništva 1948,g, zabilježio je u Hrvatskoj 73 osobe s prezimenom Kučak, od kojih je 40 živjelo u Modrovcu. Kučak ( s tvrdim č) je sigurno stariji oblik prezimena, a noviji je s mekim ć.  U dokumentima iz 16. i početka 17.stoljeća  nigdje ne nalazim to prezime. Ostaje da se oslonimo na provjereni podatak dr Buturca, a više pojedinosti  bi nam dale matične knjige župe Stubica,
40. I.Tabakovic says:

    27.07.2011. at 05:03:44

    Stovani  gosp.Kucak,
    O etimologiji Vasega prezimena mozete naci  u slijedecoj literaturi:
    1.DrT.Maretic,O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba,Rad JAZU-knj.81,Zagreb 1886,str.94. i
    2.ARJ,dio V,Zagreb 1898-1903,str.719–urednik P.Budmani.
    Uz pozdrav
41. Marko says:

    15.09.2011. at 05:06:51

    Postovanje!
    Zanima me nalazi li itko u srednjovjekovnim (a i mladjim) dokumentima s podrucja Zagorja prezime Korpar. U danasnje doba je relativno cesto na tom podrucju pa bi se moralo pojaviti u nekom dokumentu ili popisu, ali ja ga nisam susreo u dosadasnjim clancima na ovom portalu, niti u ostalim tekstovima na koje sam naisao.
    Mozda se pojavljuje tek kasnije? Na podrucju Varazdina je isto velika koncentracija tog prezimena, mozda je odande, ili je pak dio vala doseljavanja iz Bosne?
    Unaprijed hvala!
42. Goran says:

    16.09.2011. at 15:14:48

    Postovanje!
    Zanima me podrijetlo prezimena Bek, na prostorima Hrvatske, zivim u Sl. Brodu, vidio sam clanak u kojem se spominje prezime Bek, u kojem se to prezime dovodi u vezu sa gubec-begom, ali ga nemogu pronaci na ovoj web stranici, volio bih znati vise o prezimenu kojeg nosim.
    Unaprijed hvala na pomoci!
43. ZLATKO ŠOŠTAR says:

    03.10.2011. at 17:17:13

    poštovani,volio bih znati ponešto o prezimenu ŠOŠTAR. navodno je to plemenitaško prezime ,ali nisam siguran. unaprijed hvala.
44. mladen.paver says:

    11.10.2011. at 13:59:02

    Poštovani, u knjizi Adamček-Kampuša "Popisi i obračuni poreza u  Hrvatskoj XV i XVI st" nalazimo 40 i više dokumenata o prezimenu Šoštar onog doba.  Tako masovno rasprostranjeno, prezime očito ne ukazuje na krvno srodstvo njegovih nositelja, nego na zanimanje kojim su se te obitelji bavile. Svi Šoštari iz navedenih dokumenata su kmetovi; osim dvojice "oppidana" tj. građana trgovišta u Peterancu i Jastrebarskom. Posebno su zanimljiva tri zapisa o Šoštarima iz 1507.g.  koji su  oslobođeni od poreza – živjeli su u Krapini, Zajezdi i Lepoglavi. Poreza su tada u Varaždinskoj županiji oslobađani javni službenici (seoski suci i njihovi pomoćnici) te obrtnici u službi vlastelina.
45. mladen.paver says:

    11.10.2011. at 14:11:45

    POŠTOVANI G. kORPAR, SA ZAKAŠNJENJEM OD  SKORO MJESEC DANA  IPAK VAM JAVLJAM  DA SE PREZIME KORPAR MOŽE NAĆI U ADAMČEK.KAMPUŠEVOJ KNJIZI "POPISI I OBRAČUNI POREZA U HRVATSKOJ 15. I 16. STOLJEĆA". pOPISANO JE UKUPNO 12 DOMOVA KORPARA, OD KOJIH ŠEST U GORNJOJ VOĆI I ČETIRI U MARUŠEVCU.
     
     
     
     
     
     
     
     
46. mladen.paver says:

    11.10.2011. at 14:12:09

    POŠTOVANI G. kORPAR, SA ZAKAŠNJENJEM OD  SKORO MJESEC DANA  IPAK VAM JAVLJAM  DA SE PREZIME KORPAR MOŽE NAĆI U ADAMČEK.KAMPUŠEVOJ KNJIZI "POPISI I OBRAČUNI POREZA U HRVATSKOJ 15. I 16. STOLJEĆA". pOPISANO JE UKUPNO 12 DOMOVA KORPARA, OD KOJIH ŠEST U GORNJOJ VOĆI I ČETIRI U MARUŠEVCU.
     
     
     
     
     
     
     
47. Josip Martinić says:

    28.01.2012. at 12:02:11

    vidio sam komentar gospodične/gospođe Žane Vugrin o obitelji Jagarčec iz Vučaka  ili kako je ona napisala Vučjaka (ispravno je vučaka) .ja sam iz tog mjesta i želim vas obacjestiti da tamo ima oko 20 obitelji s takvim prezimenom…
48. Nadica says:

    31.01.2012. at 02:02:45

    Poštovani, prezime Bezik je vrlo rijetko u hrvatskim prostorima, nije potpuno jasno od kada datira to prezime na našim prostorima, jer znam da to prezime postoji i u Perziji,i još ponegdje u svijetu, a poznato je da Zagorci i nisu bili baš iseljenici… negdje sam čula, da je porijeklo Bezyk iz Mađarske i još molim, ako je moguće da mi odgovorite, kakva je povezanost prezimena Milek sa Bezik..Zahvaljujem i želim Vam još puno uspjeha u Vašem istraživačkom radu. Ako ima tko od čitatelja bilo kakova saznanja o Bezik prezimenu, sa istoka naše zemlje, slobodno komentira sa nekim svojim saznanjem…Zatim zanima me dali je ikad u Zagorskom kraju postojalo prezime Šiman, konkretno u Donjoj Podgori, jer nekada su naše pradjedove nazivali Šimani, odnosno i taj dio zaseoka…
49. mladen.paver says:

    02.02.2012. at 15:14:31

    Najstariji trag prezimena Bezik u stubičkom kraju nalazimo u urbaru vlastelinstva Donje Stubice iz  1567.godine, kada je popisan Martin Bezik, mlinar iz sela Reka kraj Stubice. Tu se još navodi Andraš Bezik i Matijaš Bezik iz istog mjesta. Mislim da je oblik Bezik nastao od riječi Bezjak, što je bio naziv za stanovnike Bezjačije, kraja oko Modruša (nedaleko Ogulina) – dakle doseljenika u Zagorje.
    Prezime Šimani ne spominje se u Zagorju 16. i 17.stoljeća, bit će da je to seoski nadimak tzv. kućno ime kojim su se služili susjedi, ali ne i službeni dokumenti (porezne i matične knjige).

• Vijesti i napisi

  • Članci i objave
    • Događaji
    • Osvrti
    • Radionice
    • Razgovori
    • Zanimljivosti iz medija
  • O radu društva
    • Časopis “Rodoslovlje”
    • Glasilo društva
    • Tribine i predavanja
    • Sastanci i sjednice
  • Rodoslovni priručnik
  • Savjeti i iskustva istraživača

• Komentari članaka

  • Lepi on Muslimanska prezimena u Hrvata
  • Božidar Ručević on Jovanovići, Miloševići, Stankovići, Stojanovići – Hrvati ili ne?
  • mladen.paver on Najstarija stubička prezimena
  • Josio Cedomil Ilic on Jovanovići, Miloševići, Stankovići, Stojanovići – Hrvati ili ne?
  • Crigel Stéphan on Hrvatsko kulturno vijeće: razgovor s Petrom Šimunovićem

• Posljednje na forumu

  • prezime medic

    posted in forum Prezimena  by I.Tabakovic on 04. 02. 2012. at 04:36:02

  • CEBIĆ

    posted in forum Prezimena  by I.Tabakovic on 03. 02. 2012. at 03:55:57

  • PREZIME BERG DIVALD

    posted in forum Prezimena  by I.Tabakovic on 03. 02. 2012. at 01:12:05

  • ne mogu razabrati ovaj rukopis iz matične knjige...

    posted in forum Pitanja istraživača  by I.B.M.J. on 02. 02. 2012. at 10:21:48

  • rasim

    posted in forum Prezimena  by I.Tabakovic on 02. 02. 2012. at 03:47:28

• Hot Topics

  • Najstarija stubička prezimena
    49 comments received
  • Najstarija prezimena: Zabok
    29 comments received
  • Leksik prezimena SR Hrvatske
    25 comments received
  • Prezimena Nevesta i Cere u zadnjih 350 godina
    24 comments received
  • Enciklopedija hrvatskih prezimena
    19 comments received

• Pretraživanje

  Search for:

• Facebook Connect

  User:
  
  Pass:
  Forgot?
  

• Reklame i sponzori

• Oznake

  arhiv budiša cera dan arhiva dna društvo genetika gledec hawlina HDA hrd hrt istraživanja istraživanje izložba karlovac knjiga krizmanić mateljan mladen paver mormoni nevest osvrt paver petar šimunović predavanje predstavljanje prezimena priručnik promocija radionica razgovor rimac rodoslov rodoslovlje rodoslovni priručnik ručević televizija toplišek tribina tv vjesnik web zagorje čaić