Najstarija stubička prezimena

Pripremajući obilježavanje 400-godišnjice Gupčeve bune, Josip Adamček je o tom događaju prvi puta iznio u javnost niz dokumenata kojima je ispunjen cijeli dvobroj Arhivskoga vjesnika za 1964./65. godinu. Na takvoj podlozi i uz dodatna istraživanja objavio je svoju studiju „Seljačka buna 1573. godine“ (Zagreb, 1968.), a zatim je proširio radovima „Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća“ i „Bune i otpori – seljačke bune u Hrvatskoj XVII stoljeća“. Nezaobilazni izvor informacija o stanovništvu „ostatka ostataka nekoć slavnog kraljevstva Hrvatske“, koje su osmanlijska osvajanja potisnula na predio između Kupe i Drave , Adamček je dao s koautorom dr. Ivanom Kampušem u djelu „Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV – XVI stoljeća“.

Na tragu Adamčekovih istraživanja danas nije teško izraditi i pregled najstarijih prezimena Donje Stubice iz generacije Gupčeve bune. Pri tome se možemo služiti popisom „decime“ (crkvenog poreza) iz 1560.godine, optužbom bana Erdödyja protiv pola tisuće zagorskih seljaka koji su 1565. (dakle osam godina prije Velike bune!) sudjelovali u napadu na kuriju Tahyjeva upravitelja Petra Petričevića u Gornjoj Stubici, zatim s urbarom donjostubičkoga vlastelinstva i s popisom gornice iz 1567. Za raspoloživi prostor ovog priloga navedene isprave daju i preobilno građe, pa ćemo se zato ograničiti na dva najreprezentativnija dokumenta među njima – na Erdödyjevu optužbu i Sesionalni regest donjostubičkog vlastelinstva za 1567.godinu.

U našem pregledu „Najstarija stubička prezimena“ navedena su sva imena Stubičanaca, zapisanih u optužnici bana Erdödyja. Iza imena svakog od tih optuženih stoji oznaka (188) koja upućuje na stranicu Arhivskog vjesnika 1964./65. na kojoj je ime zabilježeno. Tahyjev prijatelj ban Erdödy navodi kako su na kuriju upravitelja Gornje Stubice 27. siječnja 1565. navalile stotine podložnika plemićke obitelji Meknyczer-Hennyngh, razorili je i opustošili, otjerali stoku, porazbijali bačve s vinom u podrumima, polomili i s korijenjem iščupali stabla u voćnjaku – dok se sam upravitelj samo bijegom spasio od sigurne smrti.

Što nam prezimena pričaju

Drugi izvor podataka za najstarija stubička prezimena nalazimo u već spomenutom Sesionalnom regestu donjostubičkog posjeda iz 1567. godine, u kojem su zapisani po svim naseljima ovog vlastelinstva njegovi podložnici – od purgara u trgovištu do kmetova, kunovnjaka, gornjaka (na krčevinama), slobodnjaka (vratara i stražara, a na majuru – pekara, pastira, vrtlara, govedara), uz veličinu zemljišta koje obrađuju i njihovih daća u novcu, plodinama (od pšenice i heljde do oraha i kestena) i obaveznim „darovima“ za gospodski stol: siru, pilićima i jajima.

S našeg onomastičkog vidika treba podsjetiti da je taj dokument stariji najmanje jedno stoljeće od prvih matičnih knjiga u Hrvatskom zagorju. A tek će matične knjige u najvećoj mjeri učiniti prezimena nepromjenjivima, trajnima i nasljednima. Zato u donjostubičkom urbaru iz 1567. susrećemo dosta zamjena za prezimena u današnjem smislu riječi, mjesto kojih nalazimo zapise kao što su „Stankov zet“, „Lackov zet“ ili obiteljske nadimke nastale po zanimanjima, nadimke koji se neće pretvoriti u trajna prezimena (Kozjakarić i sl.).

Zanimljiva su svakako prezimena nastala iz nadimaka o obiteljskim zanimanjima koja su se oko Stubice održala do danas kao što su Kovač, Kodelak (= Kudeljak), Tkalec, Krajač, Sokač (= kuhar), Šoštar i Kramar. Neka od prezimena zapisanih u Stubici 1567. doživjela su do danas tek male izmjene: Potak Putak, Močnjak Mučnjak, Točkor Tučkar. U nekim prezimenima, zabilježenim ovdje prije četiri i po stoljeća, prepoznajemo etnike tj. prezimena koja ukazuju na podrijetlo doseljenika u Stubicu: Kranjec/Kranjica, Pokopec (Pokupec), Bezik (Bezjak iz Pokuplja), Brezovečki (iz Brezovca) ili jednostavno Novak tj. novi susjed, „dojdek“. Isto značenje ima i prezime Horvat, koje označava došljaka iz stare Hrvatske, najčešće izbjeglicu pred Turcima. Tadašnja se Hrvatska protezala između Dalmacije i stare Slavonije (zemlje između Drave, Save i Kupe – kojoj je pripadalo i cijelo Zagorje).

Posebno je zanimljivo uočiti koja su se od povijesnih stubičkih prezimena ovdje zadržala do danas tj. neprekidno kroz 440 godina. Među njima u Donjoj Stubici prepoznajemo Beliniće, Brebere, Brlobuše, Brezovečke, Deake, Drempetiće, Grdeniće, Haramusteke, Landripete, Lončariće, Mileke, Munđere, Svibene i Tučkare. Uz njih idu Čekolji u Hruševcu, Hučići u Donjoj Podgori, Ilinići u Hižakovcu i Modrovcu, Koseci u Slanom Potoku, Ruki u Hižakovcu, Matencima i Slanom Potoku, a Znike u Matencima.

Kako čitati Pregled

Ovaj prikaz najstarijih stubičkih prezimena završava njihovim pregledom, koji obuhvaća stanovnike ondašnjeg trgovišta pod kaštelom (utvrdom) Donja Stubica i osam najbližih naselja. Unutar svakog naselja prezimena su svrstana abecednim redom. Uz njih slijede osobna imena starješina domova i oznaka godine nastanka dokumenta, a završava navodom stranice u časopisu Arhivski vjesnik (1964./65.) na kojoj se prezime spominje. Tako na primjer zapis

HORVAT (Horwat) Andrija, 1565.(188) i 1567. (87)

označava da je u Donjoj Stubici bio zapisan Horvat Andrija godine 1565. (stranica 188 Arhivskog vjesnika) i godine 1567. (stranica 87 istog časopisa).

Onaj tko bi se prihvatio dopuniti ovaj Pregled još nekim stubičkim prezimenima iz istog razdoblja, može se osloniti na isprave Regest gornice iz 1567. za donjostubički posjed (Regestum iuris montani castelli Also Zthwbycza 1567.) i Dio obitelji Hennyngh 1574. (Portio familiae Hennyngh 1574.), nastao nakon diobe susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva između nasljednika Meknyczerove i sinova Tahyja. Ova posljednja isprava osobito jasno ocrtava represiju feudalaca nakon poraza Gupčeve bune, što se može čitati iz broja opustošenih kmetskih domova (desertum) na području stubičkoga vlastelinstva.

Pregled najstarijih stubičkih prezimena

Donja Stubica – trgovište pod kaštelom

BAJCAN (Bayczan) Toma, kaštelan, 1567.g. (80)
BELINIĆ (Belynych) Fabijan, 1565 (188)
BERCKOVIĆ (Berczkowych) Marko, 1567 (86)
BERKAIĆ (Berkaych) Marko, 1565 (188)
BLAŽEVIĆ (Blasewych) Bartol, 1565 (188)
BOŽJAK (Bosyak) Petar, 1567 (85)
BREZOVEČKI (Brezowechky) Pavao, 1567(86)
CEVEN (Czeven) Filip, 1565 (188)
DEAK, DIJAK (Deak, Dyak) Luka, 1565 (188) i 1567 ((88)
ĐURKOVIĆ (Gwrkoych) Mijo, 1565(188)
EMRIHANIĆ (Emryhanych) Bartol, 1565 (188)
EVANGELISTIĆ (Euangelystych) Martin, 1567 (87)
FOLNOGIJEVIĆ (Folnogewych) Andrija
GECI (Geczy) Grga, 1567 (86)
HASTIPAR (Hastipar) Juraj, 1567 (87)
HORVAT (Horwath) Andrija, 1565(188) i 1567 ((87)
JAKUPČIĆ (Jakwbchych) Franjo, 1565 (188)
JEMRIHOVIĆ (Jemryhowych) Martin, sudac, 1567 (86)
KARLOVIĆ (Karlowych) Anton, 1565 (188) i 1567 (85)
KOZULIĆ (Kozwlych) Matija, 1565 (188)
KUKAVIĆ (Kwkawych) Mijo, 1567 (87)
LACKO (Laczko) Andrija, 1567 (87)
LACKOV ZET (Lazkowzeth) Andrija, 1565 (188)
MARUŠIĆ (Marwschych) Nikola, 1567 (84)
MATIJAŠNE/MATIJAŠEC (?) (Mathiasne) Gere, 1565 (188)
MITRETIĆ (Mythrethych) Sebastijan, 1565 (188)
POKOPEC (Pokopech) Andrija, 1567 (88) i Matija, 1565 (188)
RADIĆ (Radych) Ivan, 1565 (188)
SUSLIĆ (Swslych) Ivan, 1567 (85)
SODEC (Zodech) Toma , 1565 (188)
STAKLEC (Zthaklecz) Ivan, 1565 (188)
TERČKAR (Terczykar, Terchkar) Petar, 1565 (188) I 1567 (85)
TKALEC (Tkalecz) Ivan, 1567 (85)
TOMLIN (Thomlin) Toma, 1567 (90)

Stubičica

DEAK, DIJAK (Deak, Dyak) Luka 1565 (188), Jambrek 1567 (83)
DREMPETIĆ (Drempetich) Vinko 1565 (188), Andrija 1567 (83)
FILIPOVIĆ (Fylipowych) Ivan 1567 (83)
GERDENIĆ (Gerdynych, Gerdenych) Bartol 1565 (188) Benedikt 1567 (82) Dimitar 1565 (188) Ivan 1567 (83)
KUREK (Kwrek) Blaž 1567 (82)
MIKULEC (Mykwlecz) Nikola 1565 (188)
MILEK (Mylek) Martin 1565 (188)
MONGER (Mongier) Filip 1565 (188), Mijo 1567 (83)
SOKAČ (Zokach) Ivan 1567 (83)
ZNIKA (Znyka) Luka 1565 (188) i 1567 (78)

Golubovec

BREBER (Breber) Blaž 1565 (188), 1567 (80)
KRIŽAN (Krysan) Andrija 1565 (188), 1567 (81)
MARTINIĆ (Martinych) Mijo 1565 (188), 1567 (81)
STANKO (Zthanko) Luka 1565 (188), 1567 (81) Nikola 1567 (80) Petar 1565 (188)
STANKOVZET (Zthankowzeth) Blaž 1567 (82) Hižakovec
BERLOBAŠ (Berlobas) Berlek 1567 (80)
ČEKOL (Chekol) Jakob 1567 (79)
DREMPETIĆ (Drempetych) Vinko, 1567 (78)
FILIPOVIĆ (Fylipowych) Ambroz, 1567 (79)
GUBEC (Gwbez) Ambroz 1567 (79)
ILINIĆ (Ilynych) Franjo 1565 (188), 1567 (77) Grgur 1567 (77) Grgur stariji 1567 (80) Lovro 1567 (80) Nikola 1565 (188) Stjepan 1565 (188), 1567 (76) Valent 1567 (79)
KODELAK (Kodelak) Ivan, 1567 (79)
KOKORIŠ (Kokoris) Mijo, 1567 (79)
KOVAČ (Kowach) Kuzmina 1567 (79)
KRANJČEVIĆ (Kranchewych) Benedikt 1567 (80) Ivan 1567 (79) Martin 1567 (79)
KRANJICA (Kranycza) Neža 1567 (80)
MARŠIĆ (Marsych) Juraj, 1567 (80)
MATEJIĆ (Matheich) Andrija 1567 (80)
MIKULIĆ (Mykwlych) Pavao 1567 (79)
MILEK (Mylek) Martin 1567 (78)
NESEK (Nezek) Franjo 1565 (188) Urban 1567 (77)
RUK (Rwk) Stjepan 1565 (188), 1567 (77)
SOLENJAK (Zollenjak) Andrija 1567 (80)
TUNJAK (Thwnyak) Juraj 1567 (79)
ZNIKA (Znyka) Luka 1565 (188) Stjepan 1565 (188), 1567 (78)

Hruševec

DUJAN (Dwyan) Šimun 1567 (66)
GERK (Gerk) Andrija 1567 (66), Martin 1567 (65)
GORČAK (Gorchak) Mihovina 1567 (67)
KOVAČ (Kowach) Martin 1567 (66)
KRATKOVIĆ (Kratkowych) 1567 (67)
KRESIGOT (Krezygoth) 1567 (67)
PAKLEC (Paklecz) Stjepan 1567 (67) Urban 1567 (66), mlinar na Reki
RUŠKO (Rwsko) Ivan 1567 (67)
RUŠEC (Rwssecz) Matija 1567(67)
SAMEC (Samecz) Mijo 1567(67)
SERIŠIĆ (Zeryssych) Lovro 1567 (65)
ŠOŠTAR (Sosthar) Blaž 1567 (66)
TERCEL (Tercel (Terczel) Juraj 1567 (67) Matenci (Matthyczy)
GAŠPARIĆ (Gasparych) Stjepan 1567 (64)
GRABARIĆ Grabarych) Mijo, 1567 (64)
HOHIĆ (Hohych) Ivan 1567 (64) K
RAMAR (Kramar) Lovro 1567 (64)
LONČARIĆ (Loncharych) Ivan 1567 (64)
JORŠIĆ (Jorssych) Nabrici (Nabryczy) 1567 (64)
POP (Pop) Ivan 1567 (64)

Modrovec (Modrasczy)

ANDRAŠKOV ZET (Andraskowzeth, Jandraskowzeth) Petrek 1565 (188), 1567 (72)
BREBER (Breber) Matija 1567 (73)
ILINIĆ (Illynych) Petar 1565 (188), Grga 1567 (73)
JELENČIĆ ( Elenchych) Petar 1565 (188)
KLENČIĆ Klenchych) Dimitar 1567 (71), Juraj 1567 (71)
KOZJAKARIĆ (Kozyakarych) Ivan 1567 (72)
KOZJAKOVIĆ (Kozyakowych) Pavao 1567 (73)
KRAJAČ (Krayach) Grga 1565 (188), Katica 1567 (72)

Selnik

BALTAK (Balthak) Juraj 1565 (188)
GERK (Gerk) Martin 1565 (188)
HORVAT (Horwat) Stjepan, 1567 (70)
KLENČIĆ (Klenchych) Andrija, 1567 (70)
KLINČIĆ (Klynchych) Mijo, 1565 (188)
KNEZIĆ (Knezych) Mijo, 1567 (70)
KRAŠAVEC (Krassawecz) Petar 1567 (70)
MOČNJAK (Mochnyak) Benedikt 1567 (70)
OGMOTIĆ (Ogmothych) Toma, 1565 (188)
OGONEC (Ogonecz) Toma, 1567 (70)
POKOPEC (Pokopecz) Urban, 1567 (71)
SERIŠA (Zeryssa) Ivan 1565 (188)
SOVIĆ (Zowych) Ivan 1567 (70) Pavao 1567 (71)
SUKNIĆ (Zwknych) Matija 1565 (188)
SVIBEN (Zwyben) Andrija 1567 (70) Grga 1567 (70)
TOVERNIĆ (Thowernych) Matija 1565 (188)
TROTEIĆ (Troteych) Dionizije 1565 (188)

Slani Potok

BENKOVIĆ (Benkowych) Petar 1565 (188)
BRAČIĆ (Brachych) Blaž 1565 (188), 1567 (74)
BREBER (Breber) Mijo 1567 (76)
ČOPOR (Chopor) Mijo 1567 (76)
ĐURĐEVIĆ (Gywrgyewych)) Mijo 1565 (188) Matija 1565 (188), 1567 (73) Jela 1567 (73)
HROMUS(T)EK(Hromwzthek) Pavao 1565 (188), 1567 (75)
IVANIĆ (Iwanych) Toma 1567 (74)
KOSEC (Kozecz) Toma 1565 (188), 1567 (74)
MASNEC (Maznech) Andrija 1565 (188), 1567 (75)
MR(E)NKOVIĆ (Mrenkowych) Ambroz 1565 (188), 1567 (75) Andrija 1567(75) Grga 1567 (76) Toma 1567 (76) Tomek 1567 (76)
MUC(J)AK (Mwcz(y)ak) Fabijan 1565 (188) Andrija 1567 (74)
NOVAK (Nowak) Toma 1565 (188)
POTAK(Pothak) Petar 1565 (188), 1567 (73)
ROHOVIĆ (Rohowych) Nikola 1565 (188) Anton 1567 (76) Ivan 1567 (76) Petar 1567 (76)
RUK (Rwk) Andrija 1565 (188), 1567 (73)
STANKOV ZET (Stankowzeth) Blaž 1565 (188)

Reka

BEZIK (Bezyk) Martin 1567 (84)
BUHVET (Bwhwet) Bartol 1567 (84) Benedikt 1567 (84) Matija 1567 (84)
DIMITREŠ (Dimitres) 1567 (84)
ĐUROK (Gywrok) Andrija 1567 (84)
HJEKAČ (Hyekach) Grga 1567 (84)
HLANDRIPET (Hlandripet) Ivan, mlinar na Reki. 1567 (84)
HOČIĆ (Hochych) Andrija 1567 (84) Franjo 1567 (84) Tomo 1567 (84)
HOTIĆ (Hotthych) Benko 1565 (188)
KRANJEC (Kranecz ) Juraj 1565 (188)
MARGALETIĆ (Margaletich) Petar 1567 (84)
TERCLER (Terczler) Urban 1567 (84)
TKALEC (Tkalec) Mirko 1567 (84)
TOČKOR (Thochkor) Dioniz 1567(83) Matija 1567 (84)

Vinterovec (Wywerewczy, Wynterewczy)

AUGUSTOVIĆ/JAGUSTOVIĆ (Augustowych, Jagwsthowych) ) Blaž 1565 (188),1567 (68)
KOVAČ (Kowach) Marko 1565 (188), 1567 (68)
ROHOVIĆ (Rohowych) Andrija 1565 (188)
ZALOVIĆ (Zalowych) Juraj 1565 (188)
BREBER (Breber) Juraj 1565 (188), 1567 (69)
HRENEK (Hrenek) Mijo 1567 (188), 1567 (68)
PASANEC (Pazzanecz) Ivan 1565 (188), 1567 (69) – bio je član vrhovnog ustaničkog vijeća u Buni 1573.
BERTOLOZ (Bertholoz) Ambroz 1567 (67)
MEZIĆ (Mezych) Mijo 1567 (67)

 

Naslovna fotografija: Općina Gornja Stubica

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

69 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Zanimljiv članak, kao i uvijek iz pera Mladena Pavera, u kojem se uz sve prijepore oko vođe Seljačke bune u ovdje predočenom zapisu autora Josipa Adamčeka ne navodi pod Ambroz Gubec pretpostavka da se radi o naknadno nazvanom Matiji.
    Tridesetak godina poslije Seljačke bune povjesničar M. Istvanffy za Ambroza Gubca iz Hižakovca/Vrhovca prvi puta uvodi ime Matija koje od tada, iz nikada znanih razloga, postaje opće prihvaćeno u hrvatskoj povijesti i književnosti (Hrvatski leksikon, Sv. I. A-K., ur. Antun Vujić. Zagreb: Naklada leksikon d.o.o., 1996: 420).
    Obzirom da se radi o dva toponima: Golubovec i Hižakovac – možda se radi i o dvije različite osobe?

    Ako tko o tome zna više, sigurno bi se rado čulo?

    B.Ručević

  2. gordana ivančić says:

    Neznam ima li to kakve veze ali moj djed se doselio prije Drugog svjetsjog rata iz Donje Stubice u okolicu Čazme zvao se Brcko Matija, poginuo je u ratu ali njegova je majka koja se doselila sa njim živjela još neko vrijeme i ona je tvrdila da Matije potječu od Gupca možda ne u izravnoj vezi već iz dijela obitelji koju se možda zbog njega tako počelo zvati .Nitko tada nije to uzimao za ozbiljno, a ja neznam ima li danas uopće Matija u Donjoj Stubici
    Prabaka se djevojački prezivala Matija, a udala se za pradjeda koji se prezivao Haramustek no moj se djed rodio prije vjenčanja pa je imao majčino prezime.

  3. mladen paver says:

    Zanimljivo je da je popis stanovništva 1948.g. zabilježio najveću skupinu prezimena Matija ( čak 47 osoba od ukupno 87 u cijeloj Hrvatskoj) – u selu Karivaroš, kotar Donja Stubica. Znači, zavičaj svih Matija bila bi zbilja Stubica. Postoji legenda da je i prezime Bek na području Stubice zapravo nastalo od nadimka Gubec-beg, kako su optuživali vođu Seljačke bune, pripisujući mu namjeru da postane seljački kralj.
    Gdje je tu povijesna istina a gdje legenda – danas je teško reći.

  4. Natalija Šagud says:

    Vrlo zanimljivo. imam jedno pitanje.
    već sam neko vrijeme u uzaludnoj potrazi za podrijetlom svoga prezimena, Šagud. neobično je, i rijetko, pa nema baš nekog izbora na internetu. moj je djed, prezimena Šagud, živio u Lazu Bistričkom(gdje još živi moja baka), malom mjestu pokraj Marije Bistrice. neki od mojih doma su pretpostavljali da je to prezime podrijetlom iz austro-ugarske, ali to je sve totalno neprovjereno, pa me baš živo zanima. nadala sam se da ću ga naći u ovom članku, jer sam neke čula da miješaju laz bistrički s lazom stubičkim, tako da više niti neznam što je točno.

  5. Pozdrav

    budite ljubazni pa mi pojasnite malo vise ovo Vaše obješnjenje mog prezimena HARAMUSTEK i ako imate bilokakve informacije o prošlosti i postojanju prezimena hvala

    ivan haramustek

  6. mladen paver says:

    Možda bi najbolji znalci madžarskog jezika u našem HRD “Vitezović” – g. Ljudevit Meze i gđa Nevenka Fabian-Vidaković – znali postoji li u tom jeziku riječ šagud (ili sličnog oblika) i što bi značila.
    Popis stanovništva 1948. zabilježio je najviše nositelja tog prezimena u kotaru Sv.Ivan Zelina (Jertovec – 72, Gornje Orešje – 14, Žitomir 8 ) i u kotaru D. Stubica ( Repićevo Selo – 19, Banščica – 51, Brezje .- 7, Laz Bistrički – 4), te 25 u Zagrebu.

  7. mladen paver says:

    ŠAGUD II
    Ne bih se previše začudio ni da to prezime dolazi od njemačkih riječi “Schau, gut!” (Vidi, dobro).
    Kad njemačka riječ prođe kroz uho i preko jezika našeg čovjeka, onda dobijamo izraze poput “veljbaba” (od naziva “Feldwebel” tj. narednik ) ili graničarski uzvik “olberdo !” – nastao od njemačkog “Halt, wer da” (Stoj, tko je tamo ?)

  8. Tanja Leontić says:

    Upravo provodim jedno internet istraživanje podrijetla prezimena Lončarić sa djedove – tatine strane. Kako je predaja moga pokojnog djeda bila da su svi Lončarići došli s mora iz Selca, pa je tako i njegov otac došao u Hrvatsku Kostajnicu, zanima me veza Lončarić iz Stubice točnije iz Hruševeca koja bi bila još starija, što bi značilo da je seoba iz te obitelji bilo i od ranije, zar ne? Ili su oni autohtoni?

  9. mladen paver says:

    Poštovana Tanja,
    pojava jednog Lončarića (Ivana) u Hruševcu kod Stubice 1567.g. mislim da ne daje odgovor na Vaše pitanje, kao ni 15 godina stariji zapisi o Lončarićima na posjedu zagrebačkog Kaptola u Sisku – vojvodi Tomi Lončariču, kmetovima Stjepanu i Ivanu Lončariću i njihovom prezimenjaku Dmitru u Hrastelnici kod Siska.(vidi knjigu “Sisak u obrani od Turaka 1544-1597″(Zagreb 1993)
    Naime, tako učestalo prezime kao što je Lončarić (vidi o njemu u Leksiku prezimena) očito ne obuhvaća samo pripadnike jednog roda. Prije se može pretpostaviti da je nastajalo na raznim stranama, kao što je i zanat po kojem je dobilo ime bio naširoko rasprostranjen u Hrvatskoj u doba nastanka prezimena.
    Činjenica je da je primorska grana Lončarića jedna od najbrojnijih tog prezimena, ali dalje od tog zaključka ne bih se usudio ići. Odnosno, svaku hipotezu trebalo bi dokazati. Nažalost za sisačke i hruševečke Lončariće iz 16.stoljeća nemamo takvih dokaza.

  10. Martin says:

    Poštovani
    Zanima me prezime Žukina – Rodio sam se u inozemstvu i nisam bas upoznao familiju a pocelo me zanimati podrijetlo.Inace sam iz zap. Slavonije iz Daruvara a otac mi je iz Dezanovca i ovdje ima dosta osoba sa tim prezimenom.
    Igrom slucaja sam jednom bio u Stubici (neznam tocno kojoj)na sahrani i iznenadio se koliko je na groblju pokopano ljudi sa mojim prezimenom pa sam malo trazio i saznao od rodbine da su i nasi dosli od tamo.
    Nastavljajuci istrazivanje naisao sam na nekoliko varijacija prezimena -Zukina , Zukin … mislim bar da su izvedenice.
    Pronasao sam najvise takovih poveznica u Ukrajini i Rusiji cak i na Ž-ukina.Z-ukina… cak i u Srbiji (sa njima sam stupio u kontakt i nemaju bas veze otkud poticu).
    Molim Vas da mi malo pomognete ako mozete.
    Unaprijed zahvalan

  11. mladen paver says:

    Putanec-Šimunovićev "Leksik prezimena SR Hrvatske" navodi da je popis stanovništva 1948.g. zabilježio u Hrvatskoj 137 osoba s prezimenom Žukina. Polivica od tog broja bili su stanovnici dvaju sela na kotaru Donja Stubica – Podgori i Podgorju Stubičkom, što jasno govori o zavičaju tog prezimena. Mislim da se korijen prezimena veže za kajkavsku riječ "žuhko" (gorko), dakle žu(h)kina znači – gorčina.  Ima u pitanju g. Martina Žukine, rodom iz slavonskog Dežanovca, i jedna druga, vrlo zanimljiva tema koja do sada nije našla autora ni prostora na ovoj web stranici- To je organizirana unutrašnja kolonizacija seljačkih obitelji iz agrarno prenaseljenih krajeva (Hrv. zagorje, Međimurje) između dva svjetska rata. Tu je akciju vodila jedna specijaizirana organizacija Hrvatske sejačke stranke s prvim voditeljem Đurom Basaričekom. Bilo bi veoma zanimljivo o tome doznati više, dovesti stručnjaka ( iz Instituta za migracije ?) na našu društvenu tribinu, takve priloge osigurati za ovu web stranicu.
     

  12. Martin says:

    Postovani
    Zahvalan sam Vam na ovim informacijama , mislim da ce mi veoma koristiti.
    Sto se tice ovih migracija mislim da je nase podrucije veoma zanimljivo po tom pitanju , naime familien od moja mama se isto doselila u Trojeglavu iz nekog dijela Madjarske prezivaju se Horvath oko 1843g a cjelo selo je od nekuda doslo.Izdana je jedna lokalna knjiga o Dezanovacko Trojeglavackom kraju a i matica Hrv. iz Daruvara je tiskala zanimljive materijale koji su mnogima pomogli da malo shvate o porijeklo.
    Inace oko Daruvara su izgleda svi doselili unazad 200 g od Ceha do Hrvata itd jednostavno nema autohtonog stanovnistva.
    Familien od moja supruga je doselila iz Ceske prezivaju se Moulis pa smo malo trazili i nasli (bar mi mislimo)da su ustvari iz Francuska , a zanimljivo je da se u Francuska oni bave vinogradima a i suprugini se oduvijek bave sa vinogradima.
    Mozda sam malo iskomplicirao madjutim htjeo sam se nadovezati na dijo texta o migracijama te istaknuti da je ovaj moj kraj veoma nacionalno i kulturno izmjesan i zanimljiv za istrazivanje.
    Vama se posebno zahvaljujem sto ste mi odgovorili i potaknuli me da dalje istrazujem jer se koristim samo internetom za potraga.
    Molim sve koji nesto znaju o prezime i porijeklu Žukina da pisu.
    LP

  13. paula says:

    voljela bih saznati nesto vise o porijeklu prezimena Novina .Moja obitelj je bila iz okolice Donje Stubice.

  14. mladen paver says:

    Popis stanovništva 1948. zabilježio je u Hrvatskoj  ukupno 99 osoba s prezimenom Novina, od kojih 65 na području Donje Stubice (Slani Potok, Igrišće,Brezje), gdje je očito i zavičaj tog prezimena.
    U Hrvatskom državnom arhivu čuva se dokument  "Popis mlinova u Zagrebačkoj županiji 1749/50.g." (kutija XII, fasc.15, br. 289 – folija 45) u kojem je zapisano osam mlinova na Slanom Potoku, a jedan od mlinara bio je Tomo Novina, kmet Gospodina Podžupana Szaycha.
    Starijih podataka, bojim se, neće biti ni u knjizi Status animarum župe D. Stubica.

  15. ANA MILEK says:

    Moji potječu iz Gornje Stubice(Milekovo selo) zanima me samo koliko se zna za tu lozu i odakle su došli

  16. mladen paver says:

    Poštovana gđo Milek,
    Vaše prezime u stubičkom kraju (selo Stubičica kraj starog kaštela u D. Stubici, zatim Hižakovec, zavičaj Gupca ) zabilježeno je još osam godina prije Seljačke bune 1573.
    Jedan Milek bio je Tahyjev viceprovizor, a drugi Milek sudec Gornjeg kotara stubičkog. No taj sudec Nikola i njegov rođak Martin ustali su s oružjem protiv Tahyjevog upravitelja u Gornjoj Stubici sa stotinama kmetova još nekoliko godina prije velike Bune. O tome se mogu naći i fotokopirati isprave na latinskom i dogovoriti njihov prijevod na hrvatski.

  17. antonio drempetić says:

    Poštovani gosp. Paver.
    Bio bih vam zahvalan ako biste mi mogli dat malo više informacija o prezimenu Drempetić, porijeklo i prošlost prezimena, Hvala

  18. mladen paver says:

    Poštovani g. Drempetić,
    o Vašem prezimenu – koje u stubičkom kraju živi neprekidno više od četiri stoljeća – sačuvalo se barem deset  vrlo zanimljivih dokumenata iz generacije Gupčeve bune. Ne bi bio problem doći do originala tih latinskih zapisa i osigurati njihov prijevod. Moj telefon naći ćete u Telefonskom imeniku, a čuti se možemo najbolje poslije TV-dnevnika.

  19. ibro says:

    Postovani g.Paver,
    Gore se pominje u Reci prezime HOTIC(Benko)pa me interesira iz kojeg korijena ili iz koje rijeci se ono izvodi ,i sta ono znaci?U BiH-u ima dosta bosnjackih obitelji koje nose,takodjer,prezime HOTIC.
    Hvala.

  20. IVANA MARTINIĆ says:

    Poštovani!
    Molim Vas bila bih Vam jako zahvalna ako biste mi mogi dati malo informacija o porijeklu prezimena MARTINIĆ.
    Moj deda je bio iz Gornje Stubice.
    Puno hvala!

  21. mladen paver says:

    Poštovani g. Ibro, hvala na zanimljivoj informaciji o bosanskim Hotićima – očito još jednom tragu migracija prema Zagorju iz 16.st.  Na žalost, ne znam etimologiju ni značenje tog prezimena.

  22. mladen paver says:

    Moram se ispraviti. Naveli ste me da još jednom pažljivo pregledam najstarije tragove Hočića u stubičkom kraju  Tako znamo za 14 zapisa o sedam domova Hočića u selima Reka, Stubičica, Banščica i Maruševec iz razdoblja 1567-1574. Među njima je i Benko  iz Reke, kojeg pisar jednom zapisuje kao Hochych, a drugi puta kao Hotthych. Kad nemamo  više primjera za usporedbe iz raznih izvora, ovaj drugi zapis pročitat ćemo kao Hotić – što očito nije ispravno.   Hotići u Zagorju onog doba nisu ostavili traga.

  23. mladen paver says:

    Poštovana gđo Martinić, Vaše prezime ima vrlo duboke korijene u stubičkom kraju. Tako su tamo – još sedam godina prije Gupčeve bune – ostali  zabilježeni domovi Martinića u Reki, Slanom Potoku i Golubovcu stubičkom. Naravno, Vaše obiteljsko stablo ne može segnuti neprekidno do tog vremena jer su se matične knjige u župi Donja Stubica  počele voditi 1731., a u Gornjoj Stubici 1683.g.

  24. Nada says:

    poštovani,
    bila bih vam iznimno zahvalna za podatak kada se prvi put u stubičkom kraju pojavljuje prezime Čajko. Očito ne spada u najstarija prezimena tog kraja, a prema nekim informacijama, moguće je da se radi o ruskim ili ukrajinskim doseljenicima. Ima li ikakvih dokaza za takve pretpostavke? Moj otac je rođen u selu Lepa Ves, i gotovo svi Čajki za koje znam dolaze iz tog kutka, ali zanimljivo mi je i postojanje naselja Čajkovci u Slavoniji i Čajkovići kod Knina. Vjerojatno postoje veze.
    Najljepše zahvaljujem, uz srdačan pozdrav!

  25. mladen paver says:

    Poštovana gospođo Nado,
    Bedekovčina, Zlatar i Stubica predstavljali su zavičaj prezimena Čajko prema popisu stanovništva 1948.g. Zanimljivo je, kako i sami navodite, da tog prezimena nema u najstarijim poznatim izvorima s kraja 16. i početka 17.st.,  pa su očito kasniji doseljenici. Odakle – teško da bi odgovor dalo i istraživanje po Statusu animarum i matičnim knjigama. Možda bi filološke usporedbe ponudile neku tezu
    Srdačan pozdrav!

  26. Žana Vugrin says:

    Poštovani,
    zanima me porijeklo prezimena Jagarčec. Moj djed po ocu je porijeklom iz Vučjaka (Bedekovčina), te tamo živi još rodbine sa istim prezimenom.
    Hvala puno.

  27. Za ovakva pitanja postoji forum, kao što i piše iznad obrasca za unos komentara.

  28. mladen paver says:

    Poštovana gospođo Vugrin,
    pokušajte potražiti odgovor na svoje pitanje u knjizi "Leksik prezimena SR Hrvatske" (izd. JAZU, Zagreb 1976). Zavičaj hrvatskih Jagarčeca je očito stubički kraj. Po obliku, prezime je deminutiv oblika Jagar koji je znatno brojniji u Hrvatskoj. Bilo bi zanimljivo usporediti ga i s prostiranjem u Sloveniji, što možete učiniti putem web stranice Slovenskog rodoslovnog društva. Značenje prezimena je "lovac", a tu je dužnost na kurijama  jačih vlastelina vršio poseban slobodnjak.

  29. Rafael Ruk says:

    Zanimljivo je znati da je moj neki predak bio, siroti, kmet : )

  30. mladen.paver says:

    Na tragu sam dokumentima koji svjedoče da su Tahy i njegovi upravitelji imanja  još 1565.g.  imali razloga zazirati od Andraša Ruka iz Slanog Potoka kraj Donje Stubice kao i od njegovog rođaka Štefa Ruka iz Hižakovca (rodnog mjesta Ambroza Gupca, kasnije nazvanog seljačkim kraljem Matijom). Ti dokumenti svjedoče o veličini Rukovih selišta, o  podavanjima mlinara Andraša Ruka vlastelinstvu D. Stubice za mlin na Slanom Potoku, o daćama (gornici) za njihove vinograde i o brigama koje su zadali banu Erdediju, Tahyjevom prijatelju.  Dovoljno "štofa" za vrlo zanimljivu, dokumentiranu  historiju o kojoj nasljednici njihova imnena znaju malo –  ili ništa.

  31. darko says:

    Uvidom u matice krštenih župe Sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu, može se saznati da je u Zagrebu dana 13.9.1898. rođen Mijo Gubec, ime oca Ivan.
    Prema popisu stanovništva koji je učinjen odmah poslije rata, 1948. godine, pripadnika toga prezimena bilo je još u Nedeljancu kod Varaždina, Rijeci i Voloderu.
    U telefonskom imeniku možemo još pronaći nekoliko pretplatnika toga prezimena, također u Nedeljancu.
    Dakle, unatoč progonu koji je vjerojatno uslijedio poslije velike Seljačke bune a o čemu je pisao i jedan od autora rodoslovnog priručnika "Pred zagonetkom obiteljskog stabla", gospodin Mladen Paver, prezime Gubec se uspjelo zadržati  sve do naših dana.

  32. stjepan tovernić says:

    zanima me od kuda dolazi prezime Tovernić, i od kada seprvi put spominje. imam saznanja da se spominje u 14 stoljeću te da dolazi iz Poljske, ali nisam sto posto siguran

  33. mladen.paver says:

    U Popisu kraljevskog poreza iz 1598. upisan je Mihael Tavernić u Vojnićima kod Komora, a još1574. – u diobi posjeda Tahyja i Mekniczera – upisan je Matej Tavernić u stubičkom Vukšincu.
    Klaić za riječ taverna daje objašnjenje – gostionica, a Vladimir Mažuranić za tavernika – blagajnik.

  34. Ivan Sviben says:

    Postovani gospodine Mladen,
    lijepo bih Vas zamolio ako imate ikakvih informacija o porijeklu prezimena Sviben. Koliko sam uspio saznati, Svibeni potjecu iz okolice Donje Stubice. Danas, uz Zagreb, najvise nas zivi u Zlataru. Takodjer, imate li kakvih informacija o Zlatarskoj lozi.
    Dodatno bi Vas zamolio kako i na koji nain da dodjem do infomacija o Svibenima…
    Hvala unaprijed,
    Ivan

  35. mladen.paver says:

    Poštovani g. Sviben,

    Vaše je prezime ostavilo traga u starim dokumentima vlastelinstva D. Stubice. Tako se navodi vinogradar Andraš Sviben u Selnici 1567,g,,  Matija i Juraj Sviben  u Modrovcu 1574,, Grga Sviben iste godine u Modrovcu  (Tahyjevi ljudi su mu iz osvete uništili vinograd nakon Bune 1573.). Gdje su živjeli Svibeni sredinom 20.stoljeća pokazuje Leksik prezimena SR Hrvatske, a za  istraživanje zlatarske loze Vašeg prezimena trebalo bi pregledati matičnke knjige župe Zlatar ( u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu) i knjigu "Status animarum" u župnom uredu Zlatar. Preporučujem svakako i knjigu "Pred tajnom obiteljskog stabla" cijena 100.- Kn, izdavač "Matis d.o.o.", Pregrada, Janka Leskovara 21.

    Možemo se čuti i telefonski, obično sam nakon TV dnevnika doma.

  36. rodoslovac says:

    Od zagorskih Svibena, najviše ih je vjerojatno bilo u Zlataru (Martinci) i u Pasanskoj Gorici kraj Gornje Stubici. Susretao sam ih u maticama obje župe.
    No, ne zaboravimo jedan rod iz Poljanice Bistričke a nosili su kroz stoljeća udvojeno prezime Lacković Sviben. Vremenom je prvo prezime otpalo i ostalo samo Sviben. Iako se toj kućnoj zadruzi sredinom 19. stoljeća prioženio stanoviti Ivančić, po kojemu je nastavljena loza muških potomaka, kućno prezime je bilo toliko jako da je jednostavno usisalo prezime muškog priženika i ono se uglavnom nije održalo.
    Za više informacija, slobodno se obratite na 098/531-332.

  37. I. Tabakovic says:

    Stovani gospodine Paveru, 
    Heureka! Na stranici:
    bosanskahistorija.org/tag/etnogeneza -crnogoraca/
    u  eseju etnologa S.Kulisica"O ETNOGENEZI CRNOGORACA" otkrio sam etimologiju prezimena HOTIC.Ono potjece od rumunjske rijeci HOT,sto znaci razbojnik.Prezimena HOT,HOTA,HOTIC i HOTOViC  nose mnogobrojne bosnjacke obitelji u BiH-u.Jedan sociolog –Bosnjak iz Sandzaka-rekao mi je 1999.god.–kad sam ga sreo u New Yorku –da su  prezimena Hot i Hota do 17.st.nosili Albanci u Hercegovini,a zatim su se opredijelili kao Bosnjaci zadrzavsi staro prezime.Od rijeci Hot potjecu i sva bosnjacka prezimena u BiH-u koja  kao osnovu tu rijec(Hot-ic,Hot-ovic itd)…
    Uz pozdrav
    I.Tabakovic

  38. Danijel Kučak says:

    Poštovani gospodine Paver, 

    Zanima me prezime Kučak – ja sam iz Gornje Stubice, gdje trenutno živi 4-5 obitelji Kučak, pretežno u selu Modrovec. U knjizi dr. Josipa Buturca "Stubica Donja i Gornja" (nisam 100% siguran u naslov knjige) prezime se spominje od cca 1660. godine u Modrovcu. Razgovarajući davno sa pokojnim djedom, on je tvrdio da se prezime prije pisalo Kućak, mekano ć i da je vjerojatno korijen prezimena riječ  kuća. Lijepo bih Vas molio ako imate
     ikakvih dodatnih informacija o porijeklu prezimena Kučak. 
    Unaprijed zahvalan,
     
    Danijel Kučak

  39. mladen.paver says:

    Poštovani gospodine Kučak.

    popis stanovništva 1948,g, zabilježio je u Hrvatskoj 73 osobe s prezimenom Kučak, od kojih je 40 živjelo u Modrovcu. Kučak ( s tvrdim č) je sigurno stariji oblik prezimena, a noviji je s mekim ć.  U dokumentima iz 16. i početka 17.stoljeća  nigdje ne nalazim to prezime. Ostaje da se oslonimo na provjereni podatak dr Buturca, a više pojedinosti  bi nam dale matične knjige župe Stubica,

  40. I.Tabakovic says:

    Stovani  gosp.Kucak,
    O etimologiji Vasega prezimena mozete naci  u slijedecoj literaturi:
    1.DrT.Maretic,O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba,Rad JAZU-knj.81,Zagreb 1886,str.94. i
    2.ARJ,dio V,Zagreb 1898-1903,str.719–urednik P.Budmani.
    Uz pozdrav

  41. Marko says:

    Postovanje!
    Zanima me nalazi li itko u srednjovjekovnim (a i mladjim) dokumentima s podrucja Zagorja prezime Korpar. U danasnje doba je relativno cesto na tom podrucju pa bi se moralo pojaviti u nekom dokumentu ili popisu, ali ja ga nisam susreo u dosadasnjim clancima na ovom portalu, niti u ostalim tekstovima na koje sam naisao.
    Mozda se pojavljuje tek kasnije? Na podrucju Varazdina je isto velika koncentracija tog prezimena, mozda je odande, ili je pak dio vala doseljavanja iz Bosne?
    Unaprijed hvala!

  42. Goran says:

    Postovanje!
    Zanima me podrijetlo prezimena Bek, na prostorima Hrvatske, zivim u Sl. Brodu, vidio sam clanak u kojem se spominje prezime Bek, u kojem se to prezime dovodi u vezu sa gubec-begom, ali ga nemogu pronaci na ovoj web stranici, volio bih znati vise o prezimenu kojeg nosim.
    Unaprijed hvala na pomoci!

  43. poštovani,volio bih znati ponešto o prezimenu ŠOŠTAR. navodno je to plemenitaško prezime ,ali nisam siguran. unaprijed hvala.

  44. mladen.paver says:

    Poštovani, u knjizi Adamček-Kampuša "Popisi i obračuni poreza u  Hrvatskoj XV i XVI st" nalazimo 40 i više dokumenata o prezimenu Šoštar onog doba.  Tako masovno rasprostranjeno, prezime očito ne ukazuje na krvno srodstvo njegovih nositelja, nego na zanimanje kojim su se te obitelji bavile. Svi Šoštari iz navedenih dokumenata su kmetovi; osim dvojice "oppidana" tj. građana trgovišta u Peterancu i Jastrebarskom. Posebno su zanimljiva tri zapisa o Šoštarima iz 1507.g.  koji su  oslobođeni od poreza – živjeli su u Krapini, Zajezdi i Lepoglavi. Poreza su tada u Varaždinskoj županiji oslobađani javni službenici (seoski suci i njihovi pomoćnici) te obrtnici u službi vlastelina.

  45. mladen.paver says:

    POŠTOVANI G. kORPAR, SA ZAKAŠNJENJEM OD  SKORO MJESEC DANA  IPAK VAM JAVLJAM  DA SE PREZIME KORPAR MOŽE NAĆI U ADAMČEK.KAMPUŠEVOJ KNJIZI "POPISI I OBRAČUNI POREZA U HRVATSKOJ 15. I 16. STOLJEĆA". pOPISANO JE UKUPNO 12 DOMOVA KORPARA, OD KOJIH ŠEST U GORNJOJ VOĆI I ČETIRI U MARUŠEVCU.
     
     
     
     
     
     
     
     

  46. mladen.paver says:

    POŠTOVANI G. kORPAR, SA ZAKAŠNJENJEM OD  SKORO MJESEC DANA  IPAK VAM JAVLJAM  DA SE PREZIME KORPAR MOŽE NAĆI U ADAMČEK.KAMPUŠEVOJ KNJIZI "POPISI I OBRAČUNI POREZA U HRVATSKOJ 15. I 16. STOLJEĆA". pOPISANO JE UKUPNO 12 DOMOVA KORPARA, OD KOJIH ŠEST U GORNJOJ VOĆI I ČETIRI U MARUŠEVCU.
     
     
     
     
     
     
     

  47. Josip Martinić says:

    vidio sam komentar gospodične/gospođe Žane Vugrin o obitelji Jagarčec iz Vučaka  ili kako je ona napisala Vučjaka (ispravno je vučaka) .ja sam iz tog mjesta i želim vas obacjestiti da tamo ima oko 20 obitelji s takvim prezimenom…

  48. Nadica says:

    Poštovani, prezime Bezik je vrlo rijetko u hrvatskim prostorima, nije potpuno jasno od kada datira to prezime na našim prostorima, jer znam da to prezime postoji i u Perziji,i još ponegdje u svijetu, a poznato je da Zagorci i nisu bili baš iseljenici… negdje sam čula, da je porijeklo Bezyk iz Mađarske i još molim, ako je moguće da mi odgovorite, kakva je povezanost prezimena Milek sa Bezik..Zahvaljujem i želim Vam još puno uspjeha u Vašem istraživačkom radu. Ako ima tko od čitatelja bilo kakova saznanja o Bezik prezimenu, sa istoka naše zemlje, slobodno komentira sa nekim svojim saznanjem…Zatim zanima me dali je ikad u Zagorskom kraju postojalo prezime Šiman, konkretno u Donjoj Podgori, jer nekada su naše pradjedove nazivali Šimani, odnosno i taj dio zaseoka…

  49. mladen.paver says:

    Najstariji trag prezimena Bezik u stubičkom kraju nalazimo u urbaru vlastelinstva Donje Stubice iz  1567.godine, kada je popisan Martin Bezik, mlinar iz sela Reka kraj Stubice. Tu se još navodi Andraš Bezik i Matijaš Bezik iz istog mjesta. Mislim da je oblik Bezik nastao od riječi Bezjak, što je bio naziv za stanovnike Bezjačije, kraja oko Modruša (nedaleko Ogulina) – dakle doseljenika u Zagorje.
    Prezime Šimani ne spominje se u Zagorju 16. i 17.stoljeća, bit će da je to seoski nadimak tzv. kućno ime kojim su se služili susjedi, ali ne i službeni dokumenti (porezne i matične knjige).

  50. Poštovani gosp. Paver!
     Ja sam časna sestra Družbe Presvetog Srca Isusova, koju je utemeljila Marija Kozulić (1852.-1922:) u Rijeci 1899.  Marija Kozulić  je podrijetlom sa otoka Lošinja. Dakle, zanima me gdje je korijen Kozulića ili zasigurno ima više grana, a možda su od istog korijena. Jer i na Lošinju se spominju 1570. godine.  Gdje ste Vi pronašli ili na temelju kojeg dokumenta ste došli do prezimena  Kozulić? Za svaku informaciju ću Vam biti zahvalna. Pozdrav i poštovanje,   s.Dobroslava

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *