Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Šesto predavanje Kluba rodoslovaca pod nazivom “Moji varaždinski korijeni – od škatulje do obiteljskog stabla” održat će g. Milivoj Tomašković, u srijedu, 22. travnja 2015. g. u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21 u Zagrebu.
U zemlji Hrvatskoj u istočnom dijelu Slavonije, nazivan i Šokadija, u oskudno sačuvanim danas digitaliziranim matičnim knjigama često se od 1790. u naselju Prkovci nahode i mnoge osobe prezimena Debelić iz kuće Malozini. Piše Božidar Ručević.
Hrvati su prvi put u povijesti sporta dobili i svog predstavnika u Izvršnom odboru UEFE, koji nazivaju i nogometnom vladom Starog kontinenta. Europski nogometni moćnici u odobrano društvo primili su vrhunskog hrvatskog nogomtnog djelatnika Davora Šukera, Osječanina livanjskih korijena. O, s onomastičkog motrišta, malo poznatom prezimenu Šuker zapis donosi stalni suradnik Hrvatskog rodoslovnog društva Ante Ivanković iz Splita.
Siječanjski broj slovenskog rodoslovnog časopisa „Drevesa“ posvećen je stogodišnjici početka I. svjetskog rata. Donosimo osvrt Mladena Pavera.
Članovi Hrvatskog rodoslovnog društva koji djeluju kao “Grupa 5” nastavljaju sa serijom predavanja: u srijedu, 18. ožujka 2015. godine, u 18 sati u zgradi HDA g. Drago Hmelina održat će predavanje “Od Harauvatiye do Horvatske”.
Koliko su god Gotovci brojem relativno mali rod, toliko su izniman rod glede velikana u kulturi u svom rodu. Kako se ove godine navršava 120 godina od rođenje najpoznatijeg među njima, Jakova, Ante Ivanković pripremio zapis o prezimenu Gotovac.
Htjeli ili ne mi to priznati, Šešelj je u ovom trenutku iz dobro poznatih razloga jedno od najpoznatijih prezimena u barem tri države, nastale na tlu upokojene Jugoslavije. Kako je to i hrvatsko prezime, naš Ante Ivanković pripremio je zanimljiv zapis o Šešeljima.
Predavanje članova rodoslovne “Grupe 5” održat će se u srijedu, 18. veljače 2015. godine, u 18 sati u HDA – sagu o Paverima ispričat će naš Mladen Paver.
Pokraj crkve svetoga Leopolda Mandića u prelijepom zagorskom kraju, susrećemo zaseoke istoga imena kao što je i većina prezimena u njima, pa tako nahodimo i na prezime Tenšek u Tenšekima, koji su od negda uklopljeni u veće naselje Zadravec povrh Orehovice.
Hrvatska prezimena tipa Munivrana, Munižaba, Munikravić i bošnjačko prezime Munikoza s jezičnog motrišta su nadimačke složenice, sastavljene od glagola munuti i imenica vrana, žaba, Kravić i koza. Piše Ante Ivanković.
Više
