Podunavskošvapske zavičajne knjige za Hrvatsku (Slavonija, Srijem i Baranja)

U četvrtak 11. ožujka 2010. godine u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva, dr. sc. Vladimir Geiger, znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest održao je predavanje pod nazivom "Doseljavanje Nijemaca i drugih narodnosti u Hrvatsku u 18. i 19. stoljeću". Nedavno smo objavili tekst koji nam je o svom predavanju pripremio autor, a danas objavljujemo popis podunavskošvapskih zavičajnih knjiga za Hrvatsku (Slavonija, Srijem i Baranja) .

Nijemci, folksdojčeri, koji su potkraj i nakon Drugog svjetskog rata napustili (izbjegli ili protjerani) istočnu i jugoistočnu Europu na razne su načine vezani za svoju postojbinu. Zarana su u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama poslijeratne dijaspore (USA, Kanada, Brazil, Argentina, Australija, …) stvorili udruženja koja njeguju njihovu specifičnu kulturu koja je zbog prepletanja s istočno i jugoistočno europskim kulturama ponešto drukčija od one koja se razvila u matičnim zemljama (Njemačka i Austrija). Danas najveći broj ovih Nijemaca živi na jugu Njemačke. Običaj je da se organiziraju pučke i crkvene svečanosti, kakve su u prošlosti na prostorima istočne i jugoistočne Europe okupljale njemačku manjinu. Mnogi od njih redovito posjećuju i svoja zavičajna mjesta, svoje konfiscirane kuće, groblja i druge spomenike svojih predaka. U posljednje vrijeme opaža se sve više činjenica da pripadnika naraštaja, koji je živio na istoku i jugoistoku Europe, biva sve manje.

Danas praktički nema njemačkog naselja na prostorima jugoistočne Europe kojemu nije posvećena posebna monografija niti ozbiljnijeg događaja iz povijesti folksdojčera, ili Podunavskih Švaba, kako sebe najradije sami nazivaju, koji nije barem publicistički obrađen. Radi toga ova je literatura važna i nenadoknadiva dokumentacija, iako kao “subjektivna” uglavnom nema znanstvenih pretenzija. Ipak, folksdojčerska je historiografija i publicistika pripomogla u tumačenju i razjašnjavanju pojedinih “bijelih mrlja” jugoistočnoeuropskih historiografija, posebice u obradi poslijeratne sudbine jugoslavenskih, i hrvatskih, Nijemaca. Nosioci tih istraživanja uglavnom su nastavnici i svećenici, kao i ranije u starom zavičaju. Osim pregleda povijesti i zanimljivijih izdanja izvornog arhivskog gradiva postoji niz radova različitih zamisli i vrijednosti.

Posebno mjesto u podunavskošvapskoj historiografiji imaju monografije o pojedinim mjestima tzv. zavičajne knjige (Heimatbücher). Za Hrvatsku postoji veći broj zavičajnih knjiga, posebice za Slavoniju, Srijem i Baranju. Te knjige/zbornici, izrađene su, uglavnom, po istoj shemi: pregled povijesti, sjećanja, crtice iz zajedničke prošlosti, popis njemačkih obitelji. Ima i dosta etnografskog gradiva, zanimljivih starih fotografija. Osnovno raspoloženje zavičajnih knjiga nostalgija je za izgubljenim zavičajem.

Njemačka i austrijska historiografija o jugoistočnoj Europi gotovo ne zamjećuju podunavskošvapsku literaturu, a od jugoistočnoeuropskih i hrvatskih povjesničara, i istraživača srodnih struka, samo su se rijetki koristili ovim izdanjima. No podunavskošvapske zavičajne knjige za Hrvatsku, važan su i nezaobilazan prilog za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, posebice za povijest naselja koja obrađuju. Do sada su za Hrvatsku objavljene sljedeće zavičajne knjige:

  • Branjina

    • Mathias Volk, Unvergessene Heimat. Branjina-Kisfalud. 1750-1944/45, Karlsruhe-Neureut, 1976.
    • Mathias Volk, Familienbuch der katholischen Pfarrgemeinde Kisfalud- Branjina in der Baranya/Branau 1874-1944, Karlsruhe, 1995.
  • Brezik:

    • Chronik der donauschwäbischen Siedlung Georgshof (Brezik) in Westslawonien 1912 – 1944, Reutlingen, 1990.
  • Čačinci:

    • Heimatbuch Čačinci und seine Donauschwaben – von uns – über uns. Ortsbiographie der deutschen Minderheit eines Dorfes in Slawonien, Tübingen, 1983.
  • Čeminac:

    • Franz Roth (Red.), Laschkafeld 1720-1945. Deutsches Dorf in der Schwäbischen Türkei, Freilassing, 1986.
  • Darkovac:

    • Philipp Jung, Walter Nehlich, Darkowatz, Merkmale der Existenz einer donauschwäbischen Dorfgemeinde, Hilbach, 2002. [DVD]
  • Drenje, Slatinik Drenjski, Mandićevac, Pridvorje:

    • Stefan Sehl (Red.), Heimatbuch Drenje – Slatinik – Manditschevac – Pridvorje. Unvergessene Heimat Donauschwaben. Großgemeinde Drenje – Slatinik – Manditschevac – Pridvorje in Slawonien, Reutlingen, 1994.
  • Hrastovac:

    • Jakob Weber, Erwin Englert, Hrastovac – Eichendorf, eine deutsche Siedlung in Slavonien, Ried/Innkreis, 1955.1, 1985.2
    • Rosina T. Schmidt, Hrastovac – Eichendorf Families 1865 – 1900. A Registry of Families of the German Lutheran Mother Church in a Village in Slavonia, s.l. [Canada], 2003.
  • Ilača:

    • Florian Neller, Illatsch(a) (Ilacs, Ilaća). Der syrmische Wallfahrtsort. Das Leben der deutschen Ortsbewohner im Zeitraum von 120 Jahren 1864-1984, Graz, 1987.
  • Jarmina:

    • Johann Herzog, Stefan Klemm, Heimatbuch der Donauschwaben aus Jarmina – Jahrmein, Wien/Bad Wurzbach, 1976.
  • Josipovac:

    • Ingeborg Weber-Kellermann, Josefsdorf (Josipovac). Lebensbild eines deutschen Dorfes in Slawonien, Leipzig, 1942.
  • Krndija:

    • Matthias Stolz (Red.), Krndija Heimatbuch. Slawoniendeutsches Dorf ausgelöscht, Graz, 1987.
  • Kula i Poreč:

    • Hans Kühn, Die Besiedlung von Kula und Poreč auf der Kameralherschaft Kutjevo mit Einwanderern aus dem Deutschen Reiche in den Jahren 1785-1787. Beiträg zur Geschichte d. dt. Siedlungen in d. ehemaligen gespannschaft Požega, Zagreb, 1936.
    • Adolf Kirschig, Kula – Poretsch. Die Deutschen im Poschegaer Kessel, Freilassing, 1962.
  • Lovas:

    • Friedrich Kühbauch, Unvergessene Heimat Lowas (Lewa, Lovász, Lovas). Aus der Geschichte einer donauschwäbischen Dorfgemeinschaft in Syrmien, Tübingen, 1983.
  • Mali Bastaji:

    • Friedrich Hoffmann, Heinrich Heppenheimer, Anton Kraehling, Klein-Bastei. Heimatbuch eines deutschen Dorfes in Slawonien – Kroatien, Sersheim, 1990.
  • Osijek:

    • Karl Schumm, Josef – Zlatko Stürmer, Michael Jung (Red.), Heimatbuch Essegg – Osijek, Sindelfingen, 1993.
  • Popovac:

    • Johann Zeiler, Deutsche Bewohner in Popovac (Ban) – Schwäbische Türkei – im November 1944, Winnenden, 1993.
  • Popovac, Branjina, Kneževo, Podolje, Šarok:

    • Johann Zeiler, Familienbuch Popovac (Ban), Schwäbische Türkei 1750-1945 mit den Filialgemeinden Branjina = Kisfalud, Knezevo = Lak, Podolje = Bodollya und Sarok, Winnenden, 1998.
  • Sarvaš:

    • Josef Neck, Sarwasch-Hirschfeld. Vom Werden, Leben und Ende einer slawoniendeutschen Siedlung, Graz, 1961.
    • Johann Platz, Ortssippenbuch Sarwasch – Hirschfeld, Slawonien 1770-1944, Karlsruhe, 1991.1, 1994.2
    • Franz Buch, Sarwasch – Hirschfeld. Ein Dorf im Bewegung, Karlsruhe, 1995.
  • Satnica Đakovačka:

    • Stefan Stader, Heimatbuch Satnitz – Djakovačka Satnica. Eine gemischtprachige Gemeinde in Slawonien/Jugoslawien, Kaiserslautern, 1972.
  • Selci Đakovački:

    • Michael Mutlitz, Rosa Selinsek-Mutlitz, Familienbuch Djakovački – Selci Kr. Djakovo – Đakovo Slawonien – Croatien, Mainz – Bretzenheim, 2005.
  • Semeljci, Kešinci:

    • Anton Utri, Johann Schnapper, Heimatbuch Semelzi und Keschinzi, Slawonien. Zur Erinnerung an unsere einstigen Heimatdörfer, Graz-Linz, 1992.
  • Šidski Banovci:

     

    • Philipp Grumbach, Schidski Banovci. Geschichte einer deutschen Tochtersiedlungen in Syrmien, Stuttgart, 1975.1, 1986.2
  • Tomašanci, Gorjani, Ivanovci:

    • Josef Werni, Konrad Reiber, Josef Eder, Heimatbuch Tomaschanzi – Gorjani. Zur Erinnerung an unsere einstige Heimat in Slawonien, Ruit bei Stuttgart, 1974.
  • Velika Mlinska, Veliki Pašijan i Mali Pašijan:

    • Jakob Bentz (Hrsg.), Groß Mlinska. Die Geschichte eines hessischen Dorfes in Kroatien. Die Geschichte der Deutschen von Groß Mlinska mit seiner Verbindung zu den Nachbardörfern Groß und Klein Pašijan und den anderen hessischen Dörfern dieseits und jenseits der Ilowa, Ehringshausen, s.a. [1984.]
  • Velimirovac:

    • Leopold Karl Barwich, Menschen zwischen Welten. Heimatbuch Welimirowatz. Zur Erinnerung an unser deutsches Dorf in Slawonien, Reutlingen, 1985.
  • Vinkovačko Novo Selo:

    • Johann Bader, Josef Jakober, Familien- und Sippenbuch Neudorf bei Vinkovci. Ortssipenbuch 1819-1944-1986, Hörsching, 1986.
  • Vinkovci:

    • Valentin Oberkersch (Red.), Heimatbuch der Deutschen aus Vinkovci und Umgebung, Biberach, 1975.
  • Viškovci:

    • Johann Possert, Viškovci Heimatbuch. Zur Erinnerung an ein kleines Bauerndorf, Lieboch, 1989.
  • Vučevci:

    • Wilhelm Andreas Zimmermann, Dorfchronik Wutschewzi 1850 – 1945, Grünstadt, 2001.
  • Vukovar:

    • Hans Schreckeis, Wukowar. Alte Hauptstadt Syrmiens. Die Donauschwaben in Stadt und Umgebung, Salzburg, 1990.

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. Jennifer Hiatt says:

    Hallo! I am looking for a copy of “Darkowatz” by Philipp Jung, Walter Nehlich. Any suggestions where I can purchase a copy? Thank you!!

  2. Vesna says:

    Jennifer Hiatt
    You can contact
    Deutsche gemeinschaft
    Ribarska 1
    31000 Osijek
    Tel: 031/213-610
    Fax: 031/213-611
    E-mail: vdg.osijek@gmail.com
    http://www.deutsche-gemeinschaft.eu

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.