U četvrtak, 15. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 predavanje će održati prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić. Naslov predavanja je "Dr. Blaž Lorković (1839. – 1892.) – rodoslovlje i djelo utemeljitelja hrvatske političke ekonomije". Veselimo se Vašem dolasku uz srdačan pozdrav.
Životopis dr. Blaža Lorkovića (1839. – 1892.)
Blaž Lorković rođen je u Novigradu na Dobri pokraj Karlovca 29. siječnja 1839. u seljačkoj obitelji kao jedino dijete Pavla i Julke Lorković. Godine 1851. odlazi na školovanje u Varaždinsku gimnaziju, gdje se posebno isticao, a 1854. uz pomoć i na nagovor svog ujaka, župnika u selu Rasinje nedaleko od Koprivnice, premješta se u Zagreb. U Zagrebu je bio smješten u biskupskom sirotištu. Nakon završetka gimnazijskog školovanja u listopadu 1857., Lorković stupa u klerikat i odlazi u nadbiskupsko sjemenište, opredijelivši se za svećenički poziv, kako bi udovoljio roditeljima i ujaku. Tijekom boravka u sjemeništu uređivao je neke knjževne listove i borio se protiv germanizacije. Od sjemeništa se oprostio 17. veljače 1862. U listopadu 1863. upisuje se, kao redoviti slušatelj, na Pravoslovnu akademiju u Zagrebu (Pravni fakultet). Sve ispite položio je u roku i s odličnim uspjehom. Lorković u srpnju 1867. uspješno završava svoj četverogodišnji studij pravnih znanosti.
Dana 16. prosinca 1871. postaje profesorom na Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji. Beletristički rad zamjenjuje znanstvenim i pedagoškim na Pravoslovnoj akademiji i u stručnim udruženjima. Rektor zagrebačkog Sveučilišta bio je u mandatu od 1883. do 1884. godine.
Najznačajnije Lorkovićevo znanstveno djelo je "Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva" koji je objavila Matica hrvatska 1889. godine u okviru serije publikacija namijenjenih hrvatskim trgovcima (gospodarstvenicima?).
Književne je radove objavljivao u tadašnjim najvažnijim hrvatskim književnim časopisima Vienac i Naše gore list.
Životopis predavača – prof. Nikola Debelić, dr. dr. h. c.
Nikola Debelić rođen je u Zagrebu 24 studenog 1934. Dirigiranje je studirao u Beogradu, Sarajevu, Salzburgu, New Yorku (Fulbright) i Londonu (British Council), stekao je magisterij znanosti i dvostruki počasni doktorat.
Dobitnik je II. nagrade na Međunarodnom dirigentskom natjecanju u Besanconu (Fr.) 1961. Bio je dirigent Opere u Sarajevu (1958 – 1971). Ravnatelj i dirigent Simfonijskog orkestra Dubrovnik bio je od 1971. do 1979. godine. Bio je dirigent Opere HNK u Zagrebu (1979 – 1987).
Profesor i dekan Pedagoškog fakulteta u Puli, osnivač i umjetnički ravnatelj Istarskog glazbenog ljeta i Istarskog simfonijskog orkestra bio je u razdoblju od 1986. do 1992.
Kao gost dirigirao je u većini europskih zemalja.
Sa Simfonijskim orkestrom Dubrovnik ostvario opsežne turneje:
- 1974. Švicarska, Njemačka, Belgija, Nizozemska.
- 1975. i 1978. u suradnji s Agencijom Columbia Artists Man. iz New Yorka organizirao dvo- i tromjesečnu turneju po SAD i Kanadi (preko 120 koncerata, solisti Vladimir Krpan, Ivo Pogorelić, Valter Dešpalj…)
Bio je prvi veleposlanik RH u Rumunjskoj (1992 – 1996) te generalni konzul RH u Zapadnoj Australiji.
Prvi je počasni doktor Muzičke Akademije u Bukureštu. Počasni doktor Muzičke Akademije u Cluj – Napoci.
Počasni je građanin grada Cluj – Napoca i hrvatskih općina Karašova i Lupac.
Za svoje zasluge u razvijanju gospodarskih veza primio je od ministra vanjskih poslova Rumunjske 'Kristalni Globus' . Predsjednik je Nadzornog odbora Hrvatskog diplomatskog kluba od osnutka 2001. do 2010. g.
Redoviti je član Viteškog reda Sv. Lazara Jeruzalemskog, Družbe braća hrvatskog zmaja, Hrvatske Paneuropske unije i dr.
Supruga Katarina rođ. Smoje, profesorica je kemije, s kojom ima dva sina.
Nositelj je odličja Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Reda Hrvatskog trolista i Spomenice domovinske zahvalnosti.
Nakon predavanja prof. Nikole Debelića, dr. dr. h. c., maestra i hrvatskog veleposlanika u miru – vrijedno je još jednom istaknuti nekolicinu crtica, pogleda i događaja iz zanimljivo ispričanog životnog tijeka učenja i znanja, upornosti i napredovanja te poštenja i dosljednosti, i to kako u znanstvenom tako i u društveno-političkom radu akademika Blaža Lorkovića (1839. – 1892.). Blaž Lorković je u nasljeđe svojim mnogim potomcima, među već nabrojanim naputcima i dostignućima, ostavio i snažnu domoljubnu potku, koja bi se mogla svesti pod uzrečicu – sve za opstoj i dobrobit Hrvata, a u naslijeđe hrvatskim znanstvenicima pak svoj najznačajniji znanstveni rad ‘Počela političke ekonomije ili nauke občega gospodarstva’ (MH 1889.), koja je za razliku od nekih raniji prva koja je pisana po strogim načelima znanstvenoga rada.
Predavanje je u izvanredno argumentiranom i zanimljivom tonu te umješnošću predavača povezivanjem nekih zaključaka u radovima akademika Blaža Lorkovića s današnjim dobom zadržalo pažnju auditorija od početka do kraja. Nagrađeno je burnim pljesko