U Zagrebu održana Šesta hrvatska rodoslovna konferencija

Već šestu godinu zaredom, domaći su se rodoslovci okupili na još jednoj rodoslovnoj konferenciji u subotu, 25. studenog 2017. godine. Kao i svih godina do sada, konferenciju su zajednički organizirali Hrvatsko rodoslovno društvo „Pavao Ritter Vitezović“ i zagrebački Centar za obiteljsku povijesti pri Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

Ovogodišnja 6. hrvatska rodoslovna konferencija bila je mali mozaik rodoslovnih, te s rodoslovljem povezanih predavanja koje je pripremilo šest predavača. Više od osamdeset sudionika na samom je početku imalo priliku poslušati praizvedbu „Rodoslovne himne“, pjesme posvećene djelu istraživanja obiteljske povijesti. Tekst i glazbu napisala je prof. Paula Fabinger Orešković, ugledna glazbena stručnjakinja, inače dugogodišnja članica Hrvatskog rodoslovnog društva. „Rodoslovnu himnu“ izvrsnim je nastupom otpjevao mještoviti zbor „Angelus“ iz Zagreba. Nazočni su dobili originalnu partituru himne, a autorica je omogućila da se pjesma u budućnosti može izvoditi slobodno, bez autorske naknade.

Na samom početku konferencije, nazočnima se s nekoliko prigodnih riječi obratio Miljenko Babić, predsjednik zagrebačkog ogranka Crkve Isusa Krista, a potom je Željka Nađ, predsjednica Društva, pozdravila skup. Svi okupljeni su, zatim, su minutom šutnje odali počast Mladenu Paveru, nedavno preminulom utemeljitelju i počasnom predsjedniku Društva, koji je dao golem doprinos u razvoju i popularizaciji rodoslovlja u našim krajevima.

Prvi predavač u jutarnjem programu konferencije bio je mr. sc. Damir Gašparović, magistar društvenih znanosti na polju ekonomije, te dugogodišnji rodoslovni istraživač. On je predstavio povijest te matične knjige župa Kotor i Crikvenica u razdoblju od 1738. do 1815. Uz detaljno razrađenu i jasno predstavljenu statistiku tih župa, predstavljen je i tadašnji život u tim krajevima te rast i razvoj same Crikvenice.

Damir Gašparović

Dr. sc. Roberto Žigulić sveučilišni profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci, predstavio rad Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije. Predavanje je također nastavio s izlaganjem povijesti i rodoslovlja Vasanske, odnosno današnjeg područja Veprinačke općine. Dr. Žigulić također je predstavio dvije knjige „Stališ duša župe Veprinac 1875.-1925.“ u kojoj su uz povijest same župe i područja, predstavljena i rodoslovna stabla žitelja župe Veprinac.

Roberto Žigulić

Zadnja u jutarnjem dijelu programa, novinarka i spisateljica Božica Brkan osebujnim je stilom opisala tijek istraživanja vlastitog rodoslovlja, te nastanak romana „Ledina“ i knjige kratkih priča „Umrežena“. Brkan je naglasila važnost pričanja, odnosno, zapisivanja priča iz naše obiteljske povijesti, ističući kako je važno sve ono što su naši stari nastojali prenijeti s koljena na koljeno iz davnih vremena. Svoju je prezentaciju Božica Brkan posvetila Mladenu Paveru.

Božica Brkan i Sven Sambunjak

Oko podneva, polusatna stanka i pripremljena zakuska s osvježenjem omogućila je svim prisutnima da se međusobno druže, bolje upoznaju i razmijene dragocjena istraživačka iskustva.

Popodnevno zasjedanje konferencije otvorio je Josip Šintić, profesor psihologije, osnivač i predsjednik Ekološkog društva Žumberak. On je u svojem predavanju predstavio povijest obitelji Šintić iz Žumberka te je govorio o selu Gornja Vas, jednom od manjih žumberačkih naselja.

Veliki interes prisutnih svojim je predavanjem pobudio dr. sc. Davor Lauc, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je predstavio projekt Acta Croatica, relativno novu, interaktivnu i izuzetno atraktivnu internet stranicu putem koje se sustavno prikuplja i predstavlja povijesna građa u Hrvata. Zahvaljujući tom projektu, istraživačima rodoslovlja omogućeno je lakše pretraživanje podataka i prikupljanje relevantnih informacija o njihovim istraživanjima. Tehnički aspekt projekta nazočnima je predstavio mladi istraživač Donat Sorić, a jedan od suautora projekta, dr. Darko Vitek, profesor povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, bio je nazočan u publici.

Završni predavač na ovogodišnjoj konferenciji bio je Maroje Mihovilović, poznati hrvatski novinar i publicist, koji je predstavio neobičnu obiteljsku priču objavljenu u njegovoj knjizi „Mi djeca Solferina“.

Konferencija je održana u prostorijama zagrebačkog ogranka Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana na zagrebačkom Jarunu.

Publika na konferenciji

Rodoslovna himna

Na početku konferencije praizvedena je rodoslovna himna posvećena istraživanju obiteljske povijesti. Tekst i glazbu napisala je prof. Paula Fabinger Orešković, ugledna glazbena stručnjakinja, inače dugogodišnja članica Hrvatskog rodoslovnog društva. “Rodoslovnu himnu“ izvrsnim je nastupom otpjevao mještoviti zbor „Angelus“ iz Zagreba. Donosimo audiozapis i riječi.

Rodoslovna himna

Zemlja se kreće prostranstvima Svemira
Život se rađa i vrti za sjećanja
Sve se mijenja i zaboravlja
Rijeke, mora, polja zlaćana

Sjeti se njih, korijena svojih, jer te vode ka budućnosti !

Očevi, majke i braća su poznati
Djedovi, praoci, bake su živjeli
Gene roda svog usadili
Generacijama prenijeli

Sjeti se njih, korijena svojih, jer te vode ka budućnosti!

The anthem of genealogy

(prijevod na engleski jezik  Jakov  Fabinger)

The Earth travels through the spaces of the Universe
Life is born and circulates through eternity
Everything changes and is soon forgotten
Rivers, seas and golden fields

Remember them, remember your roots, because they lead you to your future !

Fathers, mothers and brothers are familiar
Grandparents, forefathers and grandmothers had lived
Planted the seeds of their kin
Carried them forward through generations

Remember them, remember your roots, because they lead you to your future!

Sven Sambunjak

Urednik je internetskoga sjedišta o hrvatskom rodoslovlju na engleskom jeziku pod nazivom “Croatian Family History & Genealogy”.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Sretan čestitam na dobroj organizaciji pretežito harnih dama iz našega društva te uz pjev praizvedene društvene i sveopće rodoslovne himne uvažene autorice i kvalitetnoj razini predavača, kao i važnom kontaktu sa srodnim nam društvom iz Kastavštine i Liburnije, i to sve uz tradicijsku vrhunsku potporu i suorganizaciju zagrebačkog Centra za obiteljsku povijest pri Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana.
    I dalje dobro koračamo!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *