Rodoslovlje obitelji Drašković

Inspirirani tekstom g. Božidara Ručevića objavljenim prije nekoliko dana na webu društva, na Internetu smo pronašli četiri godine stari članak o pothvatu gospodina Ivana Hojsaka. Prenosimo ga u cijelosti s iPortala.

Velik istraživački pothvat umirovljenog ekonomista Ivana Hojsaka (77) iz Klenovnika

Autor: Ljiljana Risek

draskovicB

Skromno, daleko od očiju javnosti, proteklih je dana iz tiska varaždinske "TIVE" u nakladi od samo 750 primjeraka izašla vrijedna knjiga naslovljena "Rodoslovlje obitelji Drašković". Autor joj je umirovljeni ekonomist Ivan Hojsak (77) iz Klenovnika koji je, tragom istraživanja što ih je vodio više od 30 godina, u djelu iznio tisuće dragocjenih informacija i podataka o životnom putu brojnih članova obitelji Drašković još od 13. stoljeća nadalje, te ih sažeo i objelodanio na stotinjak stranica vrijednoga izdanja.

Na pitanje kada će i gdje knjiga biti predstavljena, jer reprezentativno djelo u kojemu su izneseni rezultati godinama dugih istraživanja po muzejima, arhivima, školama te traganja za podacima po povijesnim knjigama, stručnim tekstovima i člancima to svakako zaslužuje, gospodin Hojsak tek je skromno odgovorio kako njegove umirovljeničke mogućnosti ne dopuštaju troškove organiziranja službene promocije.

Cijeli svoj radni vijek Hojsak je proveo na poslovima financija, knjigovodstva i ekonomskih analiza u Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu u Klenovniku koja je, kao što je poznato, smještena u nekadašnjem dvorcu Draškovićevih.

ivanhojsakOkružen bogatom povijesnom baštinom Klenovnika, naziv kojeg u mraku povijesti izvire još 1244. godine, Hojsak je najprije počeo istraživati dobro očuvane dijelove dvorca u kojoj je i obiteljska kapelica, pri čemu se i rodila ideja o sustavnom istraživanju rodoslovlja grofovske obitelji. Hojsak je svoja istraživanja usmjerio najprije na najstarije zapise o obitelji Drašković iz 1234. i od te godine nadalje, on je vrlo detaljno iznio iz raznih izvora sakupljene pojedinosti iz životopisa brojnih članova obitelji.

Posebnu pozornost posvetio je njihovim ženidbenim i rodbinskim vezama, a s posebnim smislom za detalje opisao je i okolnosti iz njihova političkog, književnog, umjetničkog, crkvenog i općenito društvenoga djelovanja; usto, opisano je i njihovo sudjelovanje u ratnim pohodima, okolnosti pogibije, poneki dostupni detalji iz privatnoga života i sl.

U knjizi su spomenute stotine osoba, među njima i mnogi suvremenici Draškovićevih, a Hosjak je prikupio i detaljne podatke o povijesti dvoraca u Klenovniku i Trakošćanu, početku i završetku gradnje ili obnove pojedinih njihovih dijelova ili krila, a posebno prati i tzv. trakošćansku i klenovničku granu obitelji. Nadalje, u knjizi je objavio i Ljetopis Ivana Kukuljevića Sakcinskog, bliskog rođaka Draškovićevih.

U dodatku na kraju knjige posebno je tiskano golemo obiteljsko stablo praćeno po muškoj lozi. Dio materijala za knjigu Hojsaku je poslao i grof Karlo Drašković. Građa do koje je, tragajući desetljećima po arhivima, dospio samozatajni knjigovođa, pravi je dragulj u istraživanju stare hrvatske povijesti i, kao što ističe sam autor, osnova koja će nekim budućim zaljubljenicima poslužiti za daljnja istraživanja.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

13 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Korjenište roda Draškovića dolaskom u Hrvatsko zagorje istovremeno kreće iz dvije srčike, i to iz Klenovnika i Trakošćana. Izletnicima, rodoslovcima i drugim namjernicima donedavno bila je pristupačnija potonja, a ovom knjigom otvaraju se i zanimljiva vrata počela toga roda i u Klenovniku.

    Stoga ovu knjigu treba prihvatiti, rodoslovno vrjednovati i zabilježiti trud gospodina Ivana Hojska kao doprinos hrvatskoj povjesnici i rodoslovnici.

    Zaintrigiran riječima autorice članka gđe Ljiljane Risek želio bih pažljivije pročitati knjigu “Rodoslovlje roda Draškovića” te predlažem da se ovdje objavi kako i gdje možemo nabaviti ovu značajnu knjigu?

  2. mladen paver says:

    U autorici navedenog članka gđi Ljiljani Risek prepoznajemo cijenjenu novinarku, ravnateljicu Pučkog otvorenog učilišta.

  3. Nikolina says:

    Poštovani, ako ste još uvijek zainteresirani za knjigu možete mi se javiti pa ćete je dobiti. Također, dotični gospodin je preminuo prije mjesec dana, nažalost, a prije smrti napisao je još par vrijednih knjiga koje još uvijek čekaju svoju objavu. Možete mi se javiti, još imamo popriličan broj knjiga. Srdačan pozdrav.

  4. Božidar Ručević says:

    Poštovana Nikolina, javite mi se mailom da se dogovorimo kuda da mi knjigu pouzećem pošaljete.
    I kad nam doteknu pozne godine teško primamo tužne vijesti o putu u vječnost vrijednog čovjeka gospodina Ivana Hojsaka.
    bozidar.rucevic@zg.t-com.hr
    Lijepi pozdrav! B.R.

  5. Branka says:

    Otuđena  mi je knjiga Rodoslovlje obitelji Drašković , posuđena prije 18 mjeseci u varaždinskoj knjižnici. Ako gospođa Nikolina  može pomoći, molim da mi se javi na mail.
    Srdačan pozdrav

  6. Darko says:

    Molio bi da mi na mail javite kako do knjge Rodoslovlje obitelji Drašković.Srdačan pozdrav.D.D.

  7. Milanka says:

    Postovanje! 
     Da li postoji mogucnost da kupim knjigu "Rodoslovlje obitelji Drašković" pouzecem?
    Srdacan pozdrav M. D.

  8. Poštovani, mene zanima više povijesnih podataka o Ani (Utišinović) Drašković, supruzi Bartola Draškovića i majci Juraja II., Gašpara I. i Ivana I. iz 16. stoljeća. Kod kojih povjesničara bih mogao naći nešto opširnije o Ani Drašković, osim kod Ivana Hojsaka?
    Lijepo se zahvaljujem,
    Perušić

  9. milanka draskovic says:

    Postovana Nikolina, da li bih mogla da kupim knjigu "Rodoslavlje obitelji Drašković". Srdačan pozdrav. milanka.draskovic@hotmail.com Hvala

  10. nina says:

    Tu se spominju mnogi Draškovići. Ja sam isto porijeklom od obitelji Drašković. Dali tko što zna o Klari Drašković koja je umrla 1963. u Ludbregu? Imala je jednog sina i živjela je jedno vrijeme u Zagrebu. Po mužu se prezivala Puljer.

  11. Robert says:

    Zainteresiran sam za kupnju ove knjige, kako ju mogu nabaviti?

  12. karla žalac says:

    ja bih voljela istu knjigu kupiti….. obozavam povijest

  13. Ivan says:

    Zainteresiran sam za kupnju ove knjige, kako ju mogu nabaviti?

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.