Prezime Arbanas

Prezime Arbanas ima 766 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 828. hrvatsko prezime.

Arbanasa je najviše: u Zadru (28 obitelji, 77 duša), Zagrebu (38, 67), Donjoj Lomnici pokraj Velike Gorice (20, 65), Slavonskom Brodu (24, 65), Smilčiću pokraj Benkovca (17, 57), Rijeci (20, 45), Velikoj Gorici (14, 42), Hrašću Turopoljskom pokraj Zagreba (12, 34), Osijeku (15, 30), Lukavcu pokraj Velike Gorice (9, 22).

Arbanas(in) je etnonim, naziv stanovnika Arbanije, koja se danas zove Albanija, što je preuzeto iz talijanskog ili njemačkog jezika.

Naziv Arbanas potvrđen je već u 12. stoljeću. Prvobitni opseg i teritorij njihovih naselja još nisu točno utvrđeni. Raščlambom njihova narodnog imena da se ipak utvrditi da im je prvobitna postojbina bila oko Kruje i sam grad, iako ih najstarije potvrde spominju u Epiru.[1]

Naziv pak Arbanas pojednostavljeno rečeno nastao je tako što je nazivu grada Krue odnosno Arbana (kako ga zovu Arbanasi Goge, ali i arbanaska dijaspora u Italiji: Siclija, Molise, Kalabrija) dodan etnonimski nastavak –as, pa je, dakle, Arbanas stanovnik grada Arbane (Tiranas je stanovnik Tirane, Tiranac). Dakle ponavlja se slučaj da narod dobiva ime po glavnom gradu svoje države (Rim: Rimljani, Rumunji, Romani). Zemlja u kojoj prebivaju Arbanasi zove se Arbanija, a prema zakonu novogrčke fonetike „r“ je ispred suglasnika davalo „l“ pa otuda i naziv Albanija, s dopunom da je riječ o predindoeuropskom korijenu „alba“ sa značenjem „brijeg, brdo“.

Na jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka, a danas sastavnom dijelu tog grada, smješteno je naselje Arbanasi, utemeljeno 1726. godine. Njegovi stanovnici, potomci Albanaca katoličke vjere iz okolice Skadra (danas Albanija) i Bara (danas Crna Gora), doselili su od 1726-1733. godine, a prihvatio ih je i organizirao im život u novom prebivalištu zadarski nadbiskup Vicko Zmajević (1670-1745).

Stanovnici s prezimenom Arbanas na zadarskom području prema popisu iz 2001. godine žive u tri naselja s 46 obitelji i 135 duša: u Zadru (28 obitelji, 77 duša), Smilčiću (17, 57) i Malom Ižu (1, 1).

I Arbaniju, naselje na Čiovu pokraj Trogira utemeljili su prvoj polovici 18. stoljeća uz samostan Svetog križa doseljeni Arbanasi katoličke vjere, također iz okolice Skadra i Bara.

Naselje Arbanas postoji i u istočnoj Bosni, pokraj Rudog, a pokraj Trebinje je selo Arbanaška.

Slična jezičnog postanja su i prezimena: Arbanasić, Arbanasin, Arbani, Arbanovski, Harbanas, Rabanašić.

Među pljačkašima turske karavane pod Klisom 5. studenog 1672. godine bio je i Vučeta Arbanas, koji je poput ostalih napadača osuđen na višemjesečno veslanje na mletačkim galijama, a kao jamca da ubuduće neće činiti slična djela uzeo je Radosava Kneževića.[2]

U Korlatu pokraj Benkovca pravoslavci s prezimenom Arbanas spominju se: godine 1749. Marko, Todor i Jovo; godine 1756. Marko, Vule, Jovo i Todor. Preselili su u Smilčić pokraj Benkovca, gdje im i danas žive potomci (prema popisu iz 2001. godine 17 obitelji s 57 duša).[3]

I zaselak sela Brnaza pokraj Sinja zove se Arbanasi po prezimenu njegovih stanovnika s prezimenom Arbanas (2001. godine tri obitelji s 14 duša).

Preci sadašnjih Arbanasa u Cetinskoj krajini potomci su doseljenih Arbanasića (duži oblik prezimena) iz Jaglića u Rami, koji su nakon što je oslobođen Sinj od Turaka 1687. godine prebjegli, i to najprije u Maljkovo, zatim u Turjake, Brnazama susjedno selo, gdje je 1709. godine u venecijanskom zemljišniku upisan Lovre Arbanas, a u Otnju pokraj Sinja tada je zabilježen Ante Arbanas [4]

Inače prezime Arbanas(in) u Čapljini zabilježio 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević: sedmočlanu obitelj Ivana Arbnasina i petočlano kućanstvo Mije Arbanasina.[5]

U popisu pak biskupa fra Marijana Bogdanovića u Čapljini je upisan kraći oblik prezimena (Arbanas): četveročlana obitelj Stanislava Arbanasa.[6]

U Cetinskoj krajini Arbanasi prema popisu iz 2001. godine žive: u Brnazama (tri obitelji, 14 duša) i Sinju (1, 2).

Na dubrovačkom području (Ljuta u Konavlima) prezime se javlja 1549. godine s dužim oblikom Arbanasin (obitelj Pava Petrova Arbanasina) s napomenom da se može pratiti u popisima 1560., 1588., 1673/1674., 1706., 1831., 1848. itd). kao što to čine N. Kapetanić i N. Vekarić sve do naših dana. Dakako s vremenom dio Arbanasina se opredijelio za prezime Vlastelica, a toliko su se brojčano povećali da je dio konavoskog naselja Ljuta po njima prozvan Arbanasini. [7]

Zanimljivo je spomenuti da je u popisu iz 1830. godine u Cavtatu upisan kraći oblik prezimena Arbanas: obitelj Nike udove Ivana Arabnasa.[8]

Prema popisu iz 2001. godine na dubrovačkom području zabilježena su oba oblika prezimena: Arbanas u Dubrovniku četveročlana obitelj; Arbanasin u Ljutoj (četiri obitelji, 14 duša), Dubrovniku (2, 5) i Solinama u Župi dubrovačkoj (1, 3).

Na šibenskom području prezime Arbanas zabilježeno je u Tisnom i Jezerima (Murter) u 18. stoljeću, a u Šibeniku je 1584, godine navedeno preoblikovano i duže prezime Arbanašić (Arbanascich alias Colonich Magdalena).[9]

Prema popisu iz 2001. godine u Šibeniku živi tročlana obitelj s prezimenom Arbanas.

Da zaključimo: u devet dalmatinskih naselja živi 58 Arbanasovih obitelji sa 160 duša. a najbrojniji su Zadru (28 obitelji, 77 duša), Smilčiću (17, 57), Brnazama (3, 14) itd.

Ipak najviše Arbanasa prema popisu iz 2001, godine živi na zagrebačkom području i susjednom mu Hrvatskom zagorju: u 18 naselja tog kraja živi 110 njihovih obitelji s 271 dušom, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Najbrojniji su: u Zagrebu (38 obitelji, 67 duša), Donjoj Lomnici (20, 65), Velikoj Gorici (14, 42), Hrašću Turopljskom (12, 34), Lukavecu 9, 22), Kučama (3, 11) itd.

U glavnom hrvatskom gradu žive pretežito Arbanasi podrijetlom iz Smilčića i Zadra te iz Perušića i Kaluđerovca (Lika).

Inače Arbanasi u Lici prebivaju u četiri naselja s 12 obitelji i 26 duša), a najviše ih je: Perušiću (četiri obitelji, 11 duša), Kaluđerovcu (6, 7) itd.

U Bapskoj pokraj Iloka godine 1767. zabilježene su dvije obitelji s prezimenom Arbanas: Antunova i Bartolomejeva.[10]

Danas u Iloku nema stanovnika s prezimenom Arbanas, ali ima u 13 naselja slavonskih prostora sa 56 obitelji i 131 dušom. Najbrojniji su: u Slavonskom Brodu (24 obitelji, 65 duša), Osijeku (15, 30), Podvinju (4, 11) itd.

Arbanas je i prezime dviju najzapadnijih hrvatskih županija. Popis iz 2001. godine zatekao je 21 naselju tog dijela Hrvatske 49 Arbanasovih obitelji sa 124 duše, a najviše ih je: u Rijeci (20 obitelji, 45 duša), Skradu (3, 10), Kostreni (3, 9), Delnicama (4, 7) itd.

Spominjemo još i sisačku skupinu Arbanasa: u 10 naselja prebiva 17 Arbanasovih obitelji sa 44 duše, a najviše ih je: u Sisku (četiri obitelji, devet duša), Novskoj (3, 8), Kutini i Stružecu po (2, 6) itd.

Literatura

  1. P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, knjiga I., Zagreb 1971., str. 54.
  2. B. Desnica, op. cit., str. 165. 
  3. A. Bačko, op. cit., str. 35.
  4. J. A. Soldo, Sinjska krajina u 17. I 18. stoljeću, knjiga II., Sinj 1997., str, 34., 79., 83., 91., 128. i 135.
  5. D. Mandić, op. cit., str. 91.
  6. Isto, str. 120.
  7. N. Kapetanić-N. Vekarić, op., cit., knjiga II., str. 63-253.
  8. Isto, str. 64.
  9. I. Ostojić, op. cit., nastavak II., str. 496; Zbornik Kačićbroj 17., Split 1985,
  10. M. Marković, op. cit., str. 90.

8 komentara

  1. Aleš says:

    Pri istraživanju mojeg porijekla sam na Arbanas prezime naletel i na području Broda Moravic u Gorskom Kotaru (42 duša).

  2. NAJSTARIJI TRAG aRBANASA NA TUROPOLJU (“CAMPUS ZAGRABIENSIS”) POTJEČE IZ DOKUMENTA IZ 1553.G. -RIJEČ JE O PLEMIĆU STJEPANU ARBANASU IZ ŠČITARJEVA (VIDI KNJIGU jOSIPA ADAMČEKA I IVANA KAMPUIŠA
    “POPISI I OBRAČUNI POREZA U HRVATSKOJ XIV I XV STOLJEĆA”)

  3. Elvira says:

    Da, u Brod Moravicama, točnije selo Kuti iznad Brod Moravica bilo je Arbanasa. Ne znam, ali čini mi se da nije ostao niti jedan. Potomci su otišli u Zagreb te su samo dvije obitelji Arbanas u Zagrebu, a koje su porijeklom iz Brod Moravica.

  4. arbanas v. says:

    U Karlovcu postoje potomci Arbanasa iz Brod moravica, sela Gornji Kuti, Gorski kotar. To su 3 obitelji u Ka(9 duša) i jedna u Jarče Polju (3 duše)

  5. Branko says:

    E. Laszowski piše u svom članku Turopoljski arhivi:
    “Nadalje znamenita je zbirka – odnosno arkiv – porodice Arbanas u Donjoj Lomnici br. 29. kojoj je glava vrijedni starac Marko pl. Arbanas. Arkiv taj počinje godinom 1387. te seže do novijih vremena. Osobito mnogo pruža materijala za XVI.–XVIII. vijeka. Najviše, gotovo sve, odnosi se na obitelj Arbanas, koja je od vajkada spadala medju najodličnije porodice turopoljske. Svoje prezime dobila je od imena „Vrban“, „Vrbanac“ (Urbanus), te prvi oblici tog imena su Vrbanasić, Urbanasić, Arbanasić i napokon Arbanas.”

  6. Vlado says:

    Karl Kaser- Popis Like i Krbave 1712.g. spominje prvu obitelj Arbanasa u Kaluđerovcu pokraj Perušića :
    “10. Jurica Arbanas ima zemlie pod kuchiom 20
    od let 70 Sini Mate, 30. Andre, 20 Juan,
    16. mala 3, zenskoga 6 “

  7. Marija Arbanas says:

    Samo ću ovdje napomenuti da se prezivam Arbanas i rodom sam po ocu iz Smilčića kod Benkovca. Voljela bih sakupiti sve one koji su mi u rodu. Otac se zove Martin , pokojni djed Slavko a po njegovoj ženi tj. baki sam Marinović. Ime sam dobila po baki.

  8. Ivan says:

    Porodica Arbanas je isto u Posavini imala posjede i kuriju , u Rugvici.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.