Comments for Rodoslovlje.hr

Comment on O mogućem jezičnom značenju prezimena i podrijetlu roda Sunara/Sunarića by Nediljko Budiša

Nediljko Budiša — Sun, 07 Mar 2010 16:30:45 +0000

Sve dok se ne istraži dokumentacija ostaju nam nagađanja, poredbe ili zaključci na temelju indicija. Takav je i moj članak o Sunarama/Sunarićima. Npr. moguće je i špekulirati o „ostrogotskom“ podrijetlu Sunara, jer je „sunna“ ostrogotska riječ za „sina“ (a Ostrogoti su ostavili jake tragove i u Bosni i Dalmaciji; vjerojatno su igrali i veću ulogu u etnogenezi Hrvata nego što mi danas znamo). Kažem možemo špekulirati, ali ne i pouzdano znati. Najpouzdaniji parametri su zacjelo genetički markeri, preko kojih se uz kombinaciju povijesti, lingvistike i znanja iz usmene tradicije mogu donijeti dosta pouzdani zaključci i sudovi. Zato su komentari kao ovaj Vaš – vrlo dragocjeni i dobrodošli.

Osobno mi je kao zanimljivo da su Vaši preci odbacili prezime Sunarić. Znam (od prije zadnjega rata u Bosni) da gradsko pučanstvo Travnika ljude iz okolice (pa i Sunariće) zovu „džudžani“. To ima više podrugljiv i podcjenjivački karakter, ali tako je to u svakoj regiji kugle zemaljske. Ono što je zanimljivo jest da Sunare iz Cere slično („đuđani“) zovu svoje susjede-kovače (koji se prezivaju Pućo). Nadimak đuđan/džudžan mi osobno zvuči jako orijentalno. Nisu li tako Turci zvali kovače romskoga podrijetla? Možda netko drugi zna više o tome. U svakom slučaju to je jako zanimljivo, jer iz moga pisanja snažno proističe da imenica „sunar“ označava i profesiju i socijalni stalež.

Prema podacima koje sam uspio sakupiti što sa Interneta, što iz literature, postoje jake indicije koje ukazuju da je to prezime prastari očuvani indoeuropski jezični relikt kojega izvodimo iz Sanskrita (Sanskrit: suvarna kār -> „koji radi sa zlatom“; Hindi: Sunar/Sonar/Swarnkar -> „zlatar“). Ljude sa tim prezimenom susrećemo i kod kršćana (katolika, pravoslavaca), muslimana (Turci, Iranci, Kurdi) i budista/hindusa (od Sri Lanke do Nepala i šire).

Comment on O mogućem jezičnom značenju prezimena i podrijetlu roda Sunara/Sunarića by Marijan Jukić iz Viteza

Marijan Jukić iz Viteza — Sat, 06 Mar 2010 10:25:00 +0000

U selu Zabilje, općina Vitez u BiH postoji prezime Jukić Sunarić, koji nose veći dio stanovništva, a jedan dio stanovnika je u zadnje vrijeme brisao dio prezimena "Sunarić" . U mojoj obitelji, moj otac je brisao dio prezimena "Sunarić", tako da je sada ostalo samo Jukić, a i drugi su brisali "Sunarić", ne znam zbog čega je baš to izabrano.. Nije mi poznato porijeklo prezimena.

Comment on Hrvatski iseljenički zbornik 2010. by Božidar Ručević

Božidar Ručević — Wed, 03 Mar 2010 18:26:42 +0000

U punoj dvorani Hrvatske matice iseljenika – (u kojoj i mi već daleke 2005. osnovasmo naše Hrvatsko rodoslovno društvo) - kroz uvodnu riječ i tri stručna predavanja slušateljima je, danas 3. ožujka 2010., na lagan način prepričan sadržaj Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2010., koji je sročen u osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige.
U svakoj cjelini je više autorskih radova, među kojima se njih nekolicina može ocijeniti i rodoslovno zanimljivim. Zbornik u polutvrdom trojezičnom izdanju na 383 stranice mogao se kupiti za 80 kn.
Posebno je zanimljivo istaknuti da su bogato opremljeni časopis Matica (dvobroj siječanj/veljača 2010.) dijelili zabadava, a kako bez nas rodoslovaca ne može više ništa proći – tako i u njemu na 58. stranici nalazimo afirmativan osvrt knjige Paver-Gledec, autorice Mire Ćurić i naslova Tragom predaka - čime ova knjiga ode i u bijelosvjetske prostore naših iseljeniih Hrvata.

Comment on Najstarija stubička prezimena by mladen paver

mladen paver — Mon, 01 Mar 2010 22:12:58 +0000

Popis stanovništva 1948. zabilježio je u Hrvatskoj ukupno 99 osoba s prezimenom Novina, od kojih 65 na području Donje Stubice (Slani Potok, Igrišće,Brezje), gdje je očito i zavičaj tog prezimena.
U Hrvatskom državnom arhivu čuva se dokument "Popis mlinova u Zagrebačkoj županiji 1749/50.g." (kutija XII, fasc.15, br. 289 – folija 45) u kojem je zapisano osam mlinova na Slanom Potoku, a jedan od mlinara bio je Tomo Novina, kmet Gospodina Podžupana Szaycha.
Starijih podataka, bojim se, neće biti ni u knjizi Status animarum župe D. Stubica.

Comment on Prezimena Nevesta i Cere u zadnjih 350 godina by mate

mate — Sun, 28 Feb 2010 20:48:32 +0000

zahvaljujem*

Comment on Prezimena Nevesta i Cere u zadnjih 350 godina by mate

mate — Sun, 28 Feb 2010 20:46:41 +0000

ne samo da ste mi odgovorili na pitanje, nego ste me još više zainteresirali u vezi povijesti kraja dalmacije i dalmatinske zagore. točno ste shvatili moje pitanje, baš u sridu. zato zahvaljem

Comment on Najstarija stubička prezimena by paula

paula — Sat, 27 Feb 2010 18:56:56 +0000

voljela bih saznati nesto vise o porijeklu prezimena Novina .Moja obitelj je bila iz okolice Donje Stubice.

Comment on Hrvatsko kulturno vijeće: razgovor s Petrom Šimunovićem by ibro

ibro — Sat, 13 Feb 2010 19:40:09 +0000

U Bosni postoji prezime Simiratic.Ja sam pregledao rjecnike JAZU(odradiliD.Danicic,P.Budmani i T.Maretic),Etimologijski rjecnik(3 toma) prof.P.Skoka,Rjecnik turcizama od A.Skaljica i nigdje nisam mogao naci neku rijec koja bi mi pomogla da odgovorim o porijeklu i znacenju ovoga prezimena.Interesuje me da li je,mozda,prof.P.Simunovic pisao o ovom prezimenu?

Comment on Prezimena u karlovačkim župama – Završje Netretićko by mladen paver

mladen paver — Sat, 13 Feb 2010 19:39:52 +0000

Poštovani gospodine Čop,
za početak predložio bih Vam knjigu Antuna Burića "Povijesna antroponimija Gorskog Kotara u Hrvatskoj – Goranska prezimena kroz prošlost". Več i prvo izdanje tog naslova donosi obiman popis izvora kojima se služio autor, a među njima matičnim knjigama .- uz naznaku gdje ih je autor nalazio.Slijedi i temeljit popis knjiga (Literatura) koji govore o toj problematici.
Druga knjiga koja Vas može zanimati, iako ne "pokriva" cijeli Gorski Kotar, je djelo Slavka Malnara "Prezimena čabarskog kraja kroz stoljeća (1498-1997)". Na tom užem području, Malnar je 350 prezimena iz Burićeve knjige proširio na 1150.
Svakako vrijedi pregledati i zbornik radova "Gorski Kotar" (Delnice, 1980), rijetko uspjelu lokalnu "enciklopediju", kako je s pravom nazivaju korisnici.

Comment on Unije – povijest i obitelji by Josip (Pino) rerečić

Josip (Pino) rerečić — Thu, 11 Feb 2010 21:45:31 +0000

Želio bi dodati na popisu familija porijeklom iz otoka Unija su izostavljene neke osobe ,Rerečić Josip rođen 24.07.1956 od oca Rerečić Josipa rođenog 05.01.1907 na unijama i majke Mataje rođene Karčić.Sada stalno nastanjen u Malom Lošinju.