U srpnju preminuo akademik Nenad Vekarić

Akademik Nenad Vekarić preminuo je u 62. godini života, nakon teške bolesti.

Akademik Vekarić rođen je 1955. godine u Splitu. Diplomirao je 1980. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao (‘Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću’, 1987.) i doktorirao (‘Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)’, 1991.) povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. U zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaposlen je od 1984. godine, a od 1988. godine je upravitelj Zavoda. Od 2000. bio je član suradnik, a u svibnju 2012. izabran je za redovitog člana Razreda za društvene znanosti HAZU.

Vekarićev znanstveni opus broji više desetaka knjiga i znanstvenih rasprava, a u svom je radu bio usmjeren na područje povijesne demografije, posebno na stanovništvo Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te proučavajući razne slojeve stanovništva juga Hrvatske.


Akademik Nenad Vekarić

Doktorski studij ‘Povijest stanovništva’ kreirao je 2005. godine, a osnovan je 2016. kao prvi doktorski studij iz područja povijesne demografije u Hrvatskoj te prvi doktorski studij Sveučilišta u Dubrovniku uopće. Njegovim zauzećem otvoren je na dubrovačkom Sveučilištu dodiplomski studij ‘Povijest Jadrana i Mediterana’.

Kao upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU uspio je okupiti velik broj kvalitetnih suradnika te stvoriti krug povijesničara kojima je Dubrovnik u središtu proučavanja. Bio je glavni urednik časopisa ‘Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU’. Početkom srpnja u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU objavljen je deveti svezak njegove knjige ‘Vlastela grada Dubrovnika’, a za 2019. godinu najavljeno je tiskanje desetog i jedanaestog sveska.

Dobitnik je Nagrade Grada Dubrovnika 1989. godine (za knjigu ‘Pelješka naselja u 14. stoljeću’), Nagrade Dubrovačko-neretvanske županije 1997. godine (za knjige ‘Pelješki rodovi i Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova’) te Nagrade Slobodne Dalmacije za znanost 2005. (zajedno s Vladimirom Stipetićem za knjigu ‘Povijesna demografija u Hrvatskoj’)i Nagrade HAZU 2006. (zajedno sa Stjepanom Ćosićem za knjigu ‘Dubrovačka vlastela između roda i države’).

Vekarić je bio aktivan sudionik dubrovačkog političkog života. Obnašao je dužnost zamjenika gradonačelnika Dubrovnika te bio gradski vijećnik HNS-a, a od lipnja 2017. i nezavisni vijećnik.

Izvor: Dubrovački list

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Akademika Nenada Vekarića posebno pamtim po njemu osmišljenoj – ”Metodi reprezentativne kapi znanja”, kojom je pokazao da se na temelju malo izvora može doći do bitnih stručnih ili znanstvenih interpretacija i zaključaka.
    Meni je osobito dobro poslužila kada god bih zaglibio pri rodoslovnim istragama u pred statističkom razdoblju.
    (Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/214689) Vječna mu slava!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.