Preminuo Petar Šimunović

Akademik Petar Šimunović, istaknuti hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, član predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, preminuo je iznenada u 82. godini u Splitu.

Šimunović se rodio 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Od 1961. do umirovljenja radio je u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).

Bio je priznati onomastički stručnjak i član međunarodnih onomastičkih organizacija, suosnivač i glavni urednik onomastičkih časopisa te suorganizator mnogih onomastičkih konferencija. Objavio je više od 400 radova, od čega sam i u suatorstvu tridesetak knjiga.

simunovic
Petar Šimunović. Izvor: Novi list

Također je jedan od glavnih suradnika u izradbi Hrvatskog dijalektološkog atlasa (HDA) i Općeslavenskg lingvističkog atlasa (OLA). Autor je, među ostalim, Čakavskoga rječnika srednjodalmatinskih govora (u suautorstvu sa M. Hrastom), Čakavskih tekstova (s R. Oleschom) i velike Retrospektivne onomastičke bibliografije, s V. Putancem. Važna su mu djela i Toponimija otoka Brača, Čakavisch-deutsches Lexikon (I – III) u suradnji s M. Hrasteom i R. Oleschom, Prezimena i naselja u Istri (I – III) u suradnji s J. Bratulićem, Naša prezimena i porijeklo (1985.) i dr. Za člana suradnika Akademije u Razredu za filološke znanosti izabran je 1983., za izvanrednog člana 1988., a redoviti je član HAZU od 1991. Bio je tajnik Razreda za filološke znanosti Akademije od 2004. do 2010., a član je Predsjedništva Akademije od 2011. Šimunović je bio predsjednik Onomastičkoga odbora pri Razredu za filološke znanosti HAZU, član Odbora za dijalektologiju HAZU, član Odbora za leksikografiju HAZU, član Odbora za etimologiju HAZU, član Međunarodnog slavističkog komiteta, od 1975. do 1979. – tajnik Međunarodnog slavističkog komiteta, član Međunarodnoga povjerenstva za slavensku onomastiku (Krakov, Poljska) i od 1975. član Međunarodnoga vijeća za onomastičke znanosti (Leuven, Belgija).

Bio je i glavni urednik Akademijina časopisa Folia onomastica Croatica te član uredništva časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Općina Brač 1983. dodijelila mu je nagradu za istaknutu znanstvenu djelatnost, 1984. dobio je Republičku nagradu "Božidar Adžija" za istaknutu znanstvenu aktivnost, 1998. Orden Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića i 2001. Nagradu za životno djelo Hrvatskog sabora.

Na našim stranicama često smo prenosili razgovore s njim (npr. o prezimenima, o pomodnim imenima, intervju za HKV) te osvrt na njegove knjige.

Izvor vijesti: Hrvatska radiotelevizija, Tportal

Fotografija: Novi list

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Tri drage poveznice s akademikom Petrom Šimunovićem:
    – sređivanje temeljnog vrela prezimena Ručević imao sam čast prije više godina raspraviti s uvaženim akademikom – što je potvrdio u svojoj knjizi (Hrvatska prezimena, Zagreb 2006.: 300);
    – prepoznajući me na potpisu svojeg remek djela (Hrvatski prezimenik, Zagreb 2008.) upisuje mi u moj primjerak knjige: ”Vaše ime je doista priča!”;
    – i ne manje važna, donekle intimna činjenica, rođeni smo iste 1933. godine.
    Adio Vam i doviđenja!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *