Preminuo Boris Krizmanić

S portala Pregrada.info prenosimo tužnu vijest: u četvrtak, 29. rujna 2011. u jutarnjim satima, nakon duge i teške bolesti, preminuo je Boris Krizmanić. Posljednji ispraćaj održat će se u petak 30. rujna na groblju u Vinagori u 16 sati.


Boris Krizmanić, izvor: www.pregrada.info

Boris Krizmanić rođen je 19. listopada 1951. u Pregradi. Završio je srednju tehničku školu u Zagrebu te Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer književnost i filozofija. Nakon studija radi u raznim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Godine 1983. počinje raditi u osnovnoj školi u Pregradi kao profesor hrvatskog jezika. Osniva Filmski video klub osnovne škole s kojim osvaja brojne nagrade. Početkom devedesetih obavlja dužnost ravnatelja "Osnovne škole Janka Leskovara".

Nakon karijere u školstvu, pokreće izdavačku kuća Matis. Svojim velikim ugledom pomaže u aktivnostima oko stjecanja statusa grada Pregrade.

Nakon izbora 2001. godine postaje zamjenik župana Županije krapinsko-zagorske za društvene djelatnosti (2001./2002.) te član Županijske skupštine Županije krapinsko-zagorske (2001. – 2005.). Od 2001. do 2009. godine obavlja dužnost predsjednika Upravnog vijeća bolnice Krapinske Toplice.

Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća pridonosi obnavljanju ogranka Matice Hrvatske. Pregradski ogranak Matice Hrvatske održavao je akcije promocija i izdavanja knjiga, primjerice Sabranih djela Janka Leskovara ili "Moja mala suputnica iz Pregrade" Nevenke Nekić, koja otkriva djelić bogate kulturne prošlosti Pregrade.

Izdaje "Zbornik radova o Janku Leskovaru" na temelju znanstvenih radova izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina školstva u Pregradi i 130. godišnjice rođenja Janka Leskovara 1992. godine. Sabrana djela Janka Leskovara izdaje 1993. godine.

Važnije izdane knjige u okviru poduzeća Matis:

  • Andrija Tomašek: Vu plavem trnaci
  • Monografija "Grad Pregrada", 2004.g
  • Monografija "Općina Hum na Sutli", 2008 g
  • Mladen Paver, Gordan Gledec: "Pred zagonetkom obiteljskog stabla", 2009 g, prvi hrvatski rodoslovni priručnik

Posljednjih godina posvećuje se proučavanju porijekla prezimena i toponima te, osim izdane knjige o rodoslovlju, u više navrata objavljuje stručne tekstove o toj tematici u listu i na portalu Pregrada.info, a i održao je nekoliko dobro posjećenih predavanja.

Posljednja knjiga koju je izdao bila je "Pisma iz Nizozemske" Ivana Kantocija koja je završena ovog ljeta, a prerana smrt prekinula ga je na izradi monografije o Vinagori.

Svojim iskustvom i velikim znanjem kontinuirano je radio na područjima od velikog značaja kako za Pregradu tako i cijelu Krapinsko-zagorsku županiju. Njegov je doprinos neprocjenjiv te će zauvijek ostaviti traga u našim srcima.

Hrvatsko rodoslovno društvo ovim putem želi izraziti iskrenu sućut obitelji i prijateljima.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.