Nova knjiga Envera Ljubovića

Prije nekoliko tjedana iz tiska je izašla najnovija knjiga Envera Ljubovića, prof. – "Krmpote i Klenovica – Od doseljavanja do današnjih dana". Predstavljanje knjige bit će u rujnu, u Rijeci i Novom Vinodolskom.

krmpote-cover
Naslovnica knjige

NAKLADNIK: Naklada Kvarner d.o.o.
ZA NAKLADNIKA: Franjo Butorac
UREDNIK: Franjo Butorac
LEKTURA: Veronika Grbac i Saša Markić
GRAFIČKA PRIPREMA: Ranko Žilić
UVEZ: tvrdi
BROJ STRANICA: 289 i preko 100 slika, fotografija i različitih zemljovida
TISKARA: Velika Gorica d.o.o.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije

U monografiji "Krmpote i Klenovica od doseljavanja do današnjih dana", zavičajnoj knjizi, autor piše o seobi Bunjevaca-Krmpoćana, daje kratak pregled zemljopisnog položaja te povijesti nastanka mjesta Krmpote i zaseoka krmpotskoga kraja, čija su se imena često mijenjala kroz različita povijesna razdoblja te navodi popis s objašnjenjima svih prezimena i nadimaka po prezimenima i zaseocima ovoga kraja.

Prikazana je etnička i antroponimijska povijest većine naselja krmpotskoga kraja. Na temelju povijesnih dokumenata i relevantne stručne i znanstvene literature predočio sam sliku kretanja stanovništva te posebice mnogobrojne seobe Bunjevaca-Krmpoćana iz Podzrmanja (Bukovice) u Lič te kasnije se spuštaju prema moru u zaleđe Novog Vinodolskog i senjsku okolicu (Krivi Put). Navodi nastanak župe, groblja, također piše i o povijesti Klenovice, koja zajedno s Krmpotama čini jedinstveni Mjesni odbor u gradu Novi Vinodolski te zaseoka mjesta Klenovice.

Posebno mjesto u knjizi je posvećeno povijesnoj krmpotskoj satniji u vrijeme Vojne krajine i životu Krmpoćana u njoj te iseljavanju Krmpoćana u različite krajeve svijeta, a posebice u prekomorske zemlje.

Posebice piše o stradanjima u Drugom svjetskom ratu i poslije rata u razdoblju od 1941. do 1945. godine te o slobodnom teritoriju, zatim piše o narodnom stvaralaštvu i običajima kraja.

Autor je tragao za informatorima te se služio njihovim iskazima, odnosno usmenim svjedočanstvima o pojedinim događajima, osobama i zaključcima. Korištena je sva dostupna relevantna literatura i povijesni izvori, koji su veoma oskudni za krmpotski kraj, pa je autor u svome radu koristio izjave pojedinih kazivača, koje je kasnije uspoređivao s povijesnim dokumentima.

Vrijednost je knjige u tome, što je po prvi put na jednom mjestu objavljen popis svih obiteljskih nadimaka, koji danas postoje i koji se koriste u svakodnevnom govoru, a svi su nadimci povezani s prezimenima i svrstani pod različita naseljena mjesta krmpotskoga kraja. Dosta su zanimljivi podatci o depopulaciji područja Krmpota i kretanjima broja stanovništva kroz različita povijesna razdoblja. Neke obiteljske grane pojedinih krmpotskih obitelji, odnosno prezimena su za različite zasluge, posebice vojničke, promaknute u plemićki stalež pa su u knjizi navedeni njihovi grbovi s međunarodnim heraldičkim opisom. Navedene su mnogobrojne već zaboravljene pjesme koje su se pjevale u različitim prigodama te su na taj način otrgnute od zaborava. Krmpote su nakon Drugog svjetskog rata bile u sastavu općine Crikvenica i kotara Rijeka, te je ovaj kraj u svakom pogledu bio zapostavljen jer nije bilo gotovo nikakvih ulaganja u gospodarske subjekte i infrastrukturu pa se veliki broj Krmpoćana iseljava u Senj, Novi Vinodolski, Crikvenicu i Rijeku te u mnoga druga razvijenija i prosperitetnija industrijska središta u Hrvatskoj i u europske i prekomorske zemlje. Depopulacija stanovništva krmpotskoga kraja vidljiva je danas na svakom koraku, jer su mnogobrojna sela opustjela i zarasla u korov, ali je vidljivo da se u zadnje vrijeme ljudi povremeno vraćaju i obnavljaju svoje starine. Broj stalnih stanovnika danas je malen u gotovo svim naseljenim mjestima, ali se tijekom ljeta broj znatno povećava jer se mnogi vraćaju u rodni zavičaj. Posebno sam obradio turističko i ribarsko mjesto Klenovicu, koja se kroz dugu povijest ne može odvojeno promatrati bez krmpotskoga kraja i često je gotovo u svemu dijelila sudbinu svoga zaleđa. Nastojao sam na znanstveno utemeljenim činjenicama skrenuti pozornost na istraživanje zavičajne povijesti te napisati popularnu knjigu-monografiju, prihvatljivu širem čitateljskom krugu iz svih slojeva pučanstva, a za one zahtjevnije čitatelje naveo sam na kraju knjige vrela i korištenu literaturu, na temelju čega mogu proširiti svoje spoznaje o ovome kraju. Nije zadaća povjesničara davati nikakve prognoze za budućnost, nego na temelju relevantnih povijesnih vrela i literature objektivno prikazati povijest ovoga zanimljivog kraja naše domovine Hrvatske. Posebnu zahvalu dugujem mnogobrojnim kazivačima, bez kojih, dakako, ne bi bilo ove knjige jer su mi oni bili glavna informacija za one spoznaje za koje nema relevantne literature i izvora. Zahvaljujem i gospodinu Franji Butorcu, uredniku knjige, koji mi je davao dobronamjerne sugestije i bez čije svekolike pomoći knjiga ne bi ugledala svjetlost dana.

Autor Enver Ljubović, prof.

Sadržaj

  • Predgovor
  • Seobe primorskih Bunjevaca-Krmpoćana
  • Latinski tekst zamolbe Bunjevaca-Krmpoćana austrijskom caru i kralju Rudolfu II

    • prijevod teksta zamolbe na hrvatski jezik
    • grb Bunjevaca – Krmpoćana
  • Zemljopisni položaj krmpotskog kraja
  • Krmpotska satnija u sastavu ogulinske pješačke i graničarske pukovnije
  • Razvojačenje vojne krajine, stanje uoči prvog svj. rata, između dva rata i tijekom drugog svjetskog rata
  • Kućne obiteljske zadruge, pčelarstvo, obiteljske vrijednosti, voda, kazivači
  • O migracijama Bunjevaca-Krmpoćana iz krmpotskog kraja
  • Školstvo u krmpotskom kraju

    • škola u Svetom Jakovu (Krmpote)
    • škola u Klenovici
    • škola u Krmpotskoj Luci
  • Župa sv. Jakova apostola starijeg u Krmpotama

    • crkva sv. Jakova apostola starijeg u Jakov Polju
    • upravitelji i župnici crkve sv. Jakova starijeg apostola od 1790. do početka 20. st.
    • crkva sv. Margarete u Klenovici
    • staklena kapelica našašća sv. Križa u Omaru
    • crkva sv. Ilije u Sibinju Krmpotskom
  • Stanovništvo i tradicijska kultura
  • Naselja krmpotskog kraja

    • Bile
    • Drinak-drienak
    • Drsnik
    • Javorje krmpotsko (jurići i radići)
    • Sveti jakov (krmpote)
    • Podmelnik
    • Klenovica – turističko i ribarsko naselje

      • razvoj ribarstva u Klenovici
      • turistička i ugostiteljska djelatnost u Klenovici
    • Podomar
    • Sibinj Krmpotski (Sveti Ilija)
    • Smokvica Krmpotska
    • Ruševo Krmpotsko (Obor i Janjići)
    • Luka Krmpotska (Grujići i Števići)
    • Zabukovac (Bukovac)
  • Prezimena krmpotskoga kraja

    • Balen
    • Blažević
    • Butković
    • Butorac
    • Cvitković
    • Filipović – Philipovič
    • Ježić

      • opis grba i životopis biskupa Ivana Krstitelja Ježića
    • Kalanj
    • Komadina
    • Krpan
    • Krmpotić
    • Miletić
    • Pavelić
    • Pavličević
    • Pećanić
    • Prpić
    • Stojević
    • Tomljanović
    • Tomičić
    • Vukelić
  • Muška osobna imena
  • Ženska osobna imena
  • Obiteljski i osobni nadimci prezimena krmpotskog kraja i Klenovice
  • Narodno stvaralaštvo
  • Poznati Krmpoćani
  • Izvori i literatura
  • Bilješka o autoru

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. nenad says:

    Da li imate slucajno rodoslov Blazevica iz Smokvice Krmpotske.Hvala unaprijed

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *