Amerikanci u potrazi za svojim hrvatskim korijenima

I ove je godine, prema već ustaljenoj tradiciji, grupa potomaka hrvatskih iseljenika iz Amerike pod vodstvom g. Roberta Jerina iz Clevelanda (Ohio, USA) posjetila Hrvatsku. Obišli su je od Dubrovnika do Rijeke, Plitvica i Karlovca, a u Zagrebu su pokazali posebno zanimanje za Hrvatski državni arhiv kao ustanovu koja im može otkriti više podataka o zavičaju i obiteljima njihovih predaka. Tu ih je, uz predstavnicu Arhiva gđu. Deanu Kovačec, pozdravila u ime Hrvatskog rodoslovnog društva prof. Sanja Frigan-Ciuha, koja im je predala niz kopija iz Leksika prezimena SR Hrvatske o prezimenima, za koje su prethodno zamolili.

Robert Jerin i posjetitelji iz SAD-a

Slijedio je obilazak prekrasne secesijske zgrade Arhiva uz stručno objašnjenje gđe. Kovačec. Zatim su volonteri iz HRD „Pavao Ritter Vitezović“ poveli goste u čitaonicu, gdje su već čekali mikrofilmovi s matičnim knjigama župa za koje je g. Jerin unaprijed zamolio. Radilo se o prezimenima Domšić, Bekelja, Mikan, Petrasić, Benković, Furjanić, Martinović, Miletić, Nemanić, Viher i Pavleković. U radu na mikročitačima gostima su pružili podršku i pomoć volontera Sanja Ciuha, Lidija Sambunjak, Gordan Leš i Darko Lacković. Gošće iz Amerike, koje po pravilu teže komuniciraju na hrvatskom jeziku, zadovoljno su napustile Arhiv u kojem su otkrile još nekoliko generacija svojih obitelji iz dublje prošlosti.

U znak priznanja, g. Robert Jerin poklonio je prof. Ciuha već 7. izdanje svog vrlo praktičnog priručnika "U potrazi za svojim hrvatskim korijenima“ (Searching for your Croatian Roots – a Handbook). Kako smo već objavili, taj priručnik od 60 stranica teksta i ilustracija započinje savjetom – kako instalirati hrvatska slova (fontove) u računalo, zatim daje pregled povijesti Hrvatske, uz više zemljovida prikazuje podrijetlo i migracije hrvatskih predaka, opisuje kako su živjeli u „starom kraju“ i ona četiri vala migracija iz Hrvatske, govori o Hrvatima u Americi, savjetuje kako početi istraživanje o precima, gdje potražiti dokumente o tome, prikazuje izgled matičnih knjiga i izvoda iz njih, a zatim dokumente o naturalizaciji Hrvata u Americi, kao i prikaz pogodne literature. Priručnik završava hrvatsko-latinsko-englesko-talijanskim rječnikom za rodoslovca i prikazom rodoslovnog stabla.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Josip says:

    Zanimljivo moji su. rođaci prezimenom KAPŠA otišli sada ima sigurno naslijednika ,volio bi saznati za nekoga, ja živim u Hrvatskoj kod Zagreba Josip

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.